Ndomo Uyaki Kuenda Ungangala vi Koka Ovitangi Komanu Vosi
“Oluali lu kasi oku liyaka lovitangi vialua viungangala, tunde Kuyaki Wavali wa Lingiwa Voluali Luosi. Olohuluwa 2 viomanu ale pokati komanu vakuãla, umosi pokati komanu vaco, o kasi kovitumãlo va liyaka lovitangi vi tunda kuyaki.”
Usonehi Oñuatisi ya Velapo Wocisoko colo Nações Unidas okuti Amina J. Mohammed, keteke 26 ya Susu 2023.
Uyaki kuenda ungangala, vi pondola oku fetika vocipikipiki ndaño kovitumãlo vina vi molẽha okuti, cilo vi kasi lombembua. Ndaño muẽle omanu vana ka va kasi kovitumãlo kuli uyaki, va pondolavo oku liyaka lovitangi vi tunda kuyaki. Noke liuyaki oku pua, ovitangi viaco, vi pondola oku kala otembo yalua. Tu kũlĩhĩsi ovolandu amue:
Ekambo liokulia. Ndomo ci likuata Lesokiyo Liokulia Lioluali Luosi wolo Nações Unidas, “ungangala handi ocina cimue ci koka onjala okuti, 70 kolopolusendu viomanu ka va kuete okulia voluali, va kasi kovitumãlo kuli uyaki kuenda ungangala.”
Ekambo liuhayele ketimba kuenda kovisimĩlo. Eci uyaki u fetika kocitumãlo cimue, omanu va pondola oku kuata usumba walua. Omanu vana va kasi kovitumãlo kuli uyaki ka va liyaki lika lovitangi vioketimba pole va pondolavo oku liyaka luvei wovisimĩlo. Ci sumuisa ceci okuti, ovo olonjanja vialua ka va kuete ekuatiso liolondotolo.
Ovitangi viomanu va tila uyaki. Toke kosãi Yenyenye Linene 2023, ci pitãhala 114 kolohulukãi viomanu voluali luosi, va sukilile oku tila loku siapo olonjo viavo ndomo ci likuata lulandu wo Alto Comissariado das Nações Unidas para Refugiados. Amue pokati kasunga a velapo a koka ovitangi viaco, uyaki kuenda ungangala.
Ekambo liolombongo. Omanu olonjanja vialua, va liyaka lovitangi viekambo liolombongo kuenda elivokiyo liondando omo liovitangi vi kokiwa luyaki. Omanu vaco va tala ohali yalua omo okuti, olombiali vi pesela olombongo vialua kasualali okuti, olombongo viaco nda via kuatisa omanu kuhayele kuenda kelilongiso. Noke liuyaki, ci tĩla calua oku semũlũla ovitumãlo vina via nyõliwa luyaki.
Uyaki u nyõla ongongo. Omanu va tala ohali eci ovina vi sangiwa vongongo vi nyõliwa. Oku vĩhisiwa kuovava, ofela kuenda osi, vi pondola oku koka ovitangi vialua viuhayele kuenda olomina vi kapiwa posi, vi koka ohele yalua ndaño ceci ku pita otembo yalua noke liuyaki.
Ocili okuti, ovoyaki a nyõla ovina vialua kuenda a koka ovitangi vialua viekambo liolombongo.