TUHAA HAU
Te iˈoa o te Atua—Faaohiparaa e auraa
I ROTO i ta outou iho Bibilia, mea nafea te huriraahia te Salamo 83:18? Teie te huriraa a te Bibilia Huriraa o te ao apî o te mau Papai moˈa: “Ia ite te taata e o oe, o Iehova te iˈoa, o oe anaˈe te Teitei i te fenua atoa nei.” Mai tera atoa te huriraa a te tahi atu mau Bibilia. Mea rahi râ te huriraa aita e faaohipa ra i te iˈoa ra Iehova, ua mono râ na roto i na tiaraa iˈoa “Fatu” aore ra “Mure ore.” Eaha râ to roto i teie irava? Te hoê tiaraa iˈoa anei aore ra te iˈoa ra Iehova?
Te iˈoa o te Atua na roto i te mau reta Hebera
Te faahiti ra teie irava i te hoê iˈoa. I roto i te reo Hebera tumu i papaihia ˈi te tuhaa rahi o te Bibilia, te vai ra te hoê iˈoa otahi i ǒ nei. Ua papaihia יהוה (YHWH) na roto i te mau reta Hebera. O “Iehova” te huriraa matauhia na roto i te reo Tahiti. Hoê noa anei irava Bibilia te faahiti ra i tera iˈoa? Eita. I roto i te papai tumu o te mau Papai Hebera, fatata e 7 000 taime!
Eaha te faufaa o te iˈoa o te Atua? A hiˈo na i te hohoˈa pure ta Iesu Mesia i horoa, o te haamata mai teie: “E to matou Metua i te ao ra, ia raa to oe iˈoa.” (Mataio 6:9) I muri aˈe, ua pure Iesu i te Atua e: “E tau Metua, e haamaitai i to iˈoa.” Ei pahonoraa, ua parau te Atua mai te raˈi mai e: “Ua haamaitai au, e e haamaitai faahou atu â vau.” (Ioane 12:28) Te taa ra ia tatou e mea faufaa roa te iˈoa o te Atua. No te aha ïa te tahi feia huri i tatara ˈi i tera iˈoa i roto i ta ratou mau huriraa Bibilia e i mono atu ai na roto i te mau tiaraa iˈoa?
E au ra e te vai ra e piti tumu rahi. A tahi, mea rahi o te parau ra e eiaha e faaohipa i tera iˈoa no te mea e ere i te mea papu te faahitiraa matamua i teie mahana. Aita e vauera ia papaihia te reo Hebera no tahito ra. No reira, aita hoê aˈe taata i teie mahana e nehenehe e haapapu e nafea te taata o te mau tau Bibilia i faahiti ai YHWH. Teie râ, eiaha anei ïa tatou e faaohipa i te iˈoa o te Atua? I te mau tau Bibilia, i faahitihia na paha te iˈoa ra Iesu o Yeshua aore ra Yehoshua—aita hoê aˈe e nehenehe e parau e tera iho â anei. I teie râ mahana, te faaohipa nei te taata i te ao nei e rave rau huru o te iˈoa ra Iesu, ma te faahiti atu mai tei matauhia i roto i to ratou reo. Aita ratou e taiâ ra i te faaohipa i tera iˈoa no te mea noa aita ratou i ite i to ˈna faahitiraa i te senekele matamua ra. Oia atoa, ia reva outou i te hoê fenua ê, e ite paha outou e mea ê rii te taˈiraa o to outou iho iˈoa na roto i te tahi atu reo. No reira, e ere te papu ore o te faahitiraa i te iˈoa o te Atua i tahito ra i te hoê tumu e ore ai e faaohipa i te reira.
Te piti o te tumu i tatarahia ˈi te iˈoa o te Atua i roto i te Bibilia, e pinepine ïa no te hoê tutuu mea maoro i teie nei a te mau ati Iuda. Mea rahi o ratou tei tiaturi na e eiaha roa ˈtu e faahiti i te iˈoa o te Atua. E au ra e ua niuhia teie tiaturiraa i nia i te hoê faaohiparaa tano ore o te hoê ture Bibilia o te na ô ra e: “Eiaha oe e faahiti faufaa ore noa i te iˈoa o to Atua ra o Iehova; e ore hoi Iehova e faatia ia ˈna i tei faahiti faufaa ore noa i to ˈna ra iˈoa.”—Exodo 20:7.
Te opani ra teie ture ia faaohipa i te iˈoa o te Atua ma te tano ore. Teie râ, te opanihia ra anei te faaohiparaa i to ˈna iˈoa ma te faatura? Aita roa ˈtu. Te feia i papai i te Bibilia Hebera (te “Faufaa tahito”), e tane haapao maitai anaˈe ïa o tei pee maite i te Ture ta te Atua i horoa na Iseraela i tahito ra. Ua faaohipa pinepine râ ratou i te iˈoa o te Atua. Ei hiˈoraa, ua faahiti ratou i te reira i roto e rave rahi salamo o tei himene-puai-hia e te mau nahoa taata haamori. Ua faaue atoa te Atua ra o Iehova i to ˈna feia haamori ia tau i to ˈna iˈoa, e ua faaroo te feia haapao maitai. (Ioela 2:32; Ohipa 2:21) No reira, aita te mau Kerisetiano no teie tau e taiâ ra i te faaohipa i te iˈoa o te Atua ma te faatura, mai ia Iesu.—Ioane 17:26.
Ma te mono i te iˈoa o te Atua na roto i te mau tiaraa iˈoa, ua hape roa ïa te feia huri Bibilia. Te faariro ra ïa ratou i te Atua ei Atua atea e te ihotaata ore, area te Bibilia ra, te faaitoito ra ïa i te taata ia faahotu i te auhoaraa piri roa e o Iehova. (Salamo 25:14) A manaˈo na i te hoê hoa piri. E nafea outou e fatata ˈi ia ˈna mai te peu e aita roa ˈtu outou i ite i to ˈna iˈoa? Oia atoa, ia vai noa te taata i roto i te taa ore i te iˈoa o te Atua, o Iehova, e nafea ïa ratou e fatata mau ai i te Atua? Hau atu â, ia ore te taata e faaohipa i te iˈoa o te Atua, eita atoa ïa ratou e ite i to ˈna auraa faahiahia. Eaha hoi te auraa o te iˈoa o te Atua?
Ua faataa te Atua iho i te auraa o to ˈna iˈoa i ta ˈna tavini haapao maitai ra o Mose. I to Mose aniraa i te iˈoa o te Atua, teie ta Iehova i pahono: “E riro vau mai ia ˈu e riro mai.” (Exodo 3:14, Traduction du monde nouveau) Teie te huriraa a Rotherham: “E riro mai au ei mea atoa ta ˈu e au.” No reira, e nehenehe Iehova e riro ei mea atoa e hinaarohia no te faatupu i ta ˈna mau opuaraa e e nehenehe oia e faatupu i ta ˈna e titau ia au i ta ˈna i poiete e i te tupuraa o ta ˈna mau opuaraa.
Eaha ta oe e rave mai te peu e e nehenehe oe e riro ei mea atoa ta oe e hinaaro? Eaha ta oe e rave no to oe mau hoa? Ia maˈi-rahi-hia te hoê o ratou, e nehenehe oe e riro ei taote aravihi, e rapaau atu ai ia ˈna. Ia fifihia te tahi atu i te pae moni, e nehenehe oe e riro ei ona hamani maitai, e faaafaro atu ai i to ˈna fifi. Te parau mau râ, ua taotiahia oe i roto i ta oe e nehenehe e riro mai. O tatou paatoa. A haapii ai oe i te Bibilia, e maere oe i te iteraa e nafea Iehova e riro mai ai ei mea atoa e hinaarohia no te faatupu i ta ˈna mau parau fafau. E mea au na ˈna e faaohipa i to ˈna mana no te maitai o te feia e here ra ia ˈna. (Paraleipomeno 2, 16:9) Aita te feia tei ore i ite i to ˈna iˈoa e taa ra i teie mau tuhaa nehenehe o te huru o Iehova.
Papu maitai, e mea tia ia faaohipahia te iˈoa ra Iehova i roto i te Bibilia. E ravea puai te iteraa i te auraa o tera iˈoa e te faaohipa-noa-raa i te reira i roto i ta tatou haamoriraa, no te haafatata ˈtu â i to tatou Metua i te raˈi ra o Iehova.a
a Ei haamaramaramaraa hau no nia i te iˈoa o te Atua, to ˈna auraa e te mau tumu e mea tia ˈi ia faaohipa i te reira i roto i te haamoriraa, a hiˈo i te buka rairai Te iˈoa o te Atua e vai noa e a muri noa ˈtu e te buka iti Guide d’étude de la Parole de Dieu, tuhaa 1, piahia e te mau Ite no Iehova.