VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • rs api 131-135
  • Fanau-faahou-hia

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Fanau-faahou-hia
  • Haaferuriraa i nia i te mau Papai
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Ia parau mai te hoê taata e:
  • Eaha te auraa ia fanau-faahou-hia?
    Te pahono ra te Bibilia
  • O vai tei ‘fanau-faahou-hia’?
    A ara mai na! 1988
  • Raˈi
    Haaferuriraa i nia i te mau Papai
  • Fanau-faahou-hia—e ravea anei e noaa ˈi te faaoraraa?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2009
Ite hau atu â
Haaferuriraa i nia i te mau Papai
rs api 131-135

Fanau-faahou-hia

Auraa: Te hoê Kerisetiano o tei fanau-faahou-hia, o te hoê ïa taata o tei bapetizohia i roto i te pape (‘fanauhia i te pape’) e o tei faatavaihia e te varua o te Atua (‘fanauhia i te varua’); e riro mai ïa oia ei tamaiti na te Atua e e noaa ia ˈna te tiaturiraa e apiti atu i roto i te Basileia o te raˈi. (Ioa. 3:3-5) Ua na reira o Iesu, mai te mau 144 000 e tufaa atoa ta ratou e o ˈna i roto i te Basileia no te raˈi.

No te aha vetahi mau Kerisetiano e titauhia ˈi ia ‘fanau-faahou-hia’?

Ua opua te Atua ia arii te hoê numera taata haapao maitai taotiahia e o Iesu Mesia i nia i te raˈi

Luka 12:32: “Eiaha e mǎtaˈu, e tau nǎnǎ iti e; e mea hinaaro na to outou Metua i te horoa mai i te basileia no outou.”

Apo. 14:1-3: “Hiˈo atura vau, e inaha, te tia noa ra te Arenio [Iesu Mesia] i nia iho i te mouˈa ra o Siona, ma te taata atoa hoi i pihai iho ia ˈna, hoê hanere e maha ahuru ma maha i te tausani . . . i tauihia no roto i teie nei ao.” (Hiˈo i te mau api 340, 341, i te tumu parau “Raˈi.”)

Eita hoê taata e tia ia haere i nia i te raˈi e te tino iˈo

Kor. 1, 15:50: “Teie râ ta ˈu parau, e au mau taeae, e ore te tino iˈo nei e te toto e parahi i te basileia o te Atua; e ore hoi te mea tahuti noa ra e parahi i te vahi tahuti ore.”

Ioa. 3:6: “Ta te tino e fanau nei, e tino ïa, ta te varua e fanau ra, e varua ïa.”

O te feia anaˈe tei ‘fanau-faahou-hia’ e tei riro mai ei tamaiti na te Atua te nehenehe e apiti atu i roto i te Basileia no te raˈi

Ioa. 1:12, 13: “Te feia atoa râ i ite atu ia ˈna [Iesu Mesia] i te faarooraa i to ˈna ra iˈoa, homai ra oia i te mana ra ia ratou ei tamarii na te Atua. Te feia e ere i to te toto i fanau ai ra, e ere hoi i to te hinaaro o te tino, e ere hoi i to te hinaaro o te taata, no te Atua râ.” (Te parau ra ‘te feia atoa i ite atu ia ˈna,’ e ere ïa te feia atoa i tiaturi i te Mesia. E tano râ e te parau ra “to ˈna ihora taata” [te mau ati Iuda], i te irava 11. I muri aˈe, ua pûpûhia teie atoa haamaitairaa i te feia e ere i te ati Iuda, e tae noa ˈtu râ i te taime e hope ai te “nǎnǎ iti.”)

Roma 8:16, 17; MN: “O te varua iho hoi, e to tatou atoa nei [feruriraa], o tei faaite ïa e, e tamarii tatou na te Atua. E tamarii ra, e feia tufaa ïa; e feia tufaa i te Atua ra, e feia tufaa tatou e te Mesia; te pohe apipiti nei hoi tatou e oia atoa, ia haamaitai-apipiti-hia tatou e oia atoa hoi.”

Pet. 1, 1:3, 4: “Ia haamaitaihia te Atua te Metua o to tatou Fatu ra o Iesu Mesia, o tei faafanau faahou ia tatou no te rahi o to ˈna ra aroha, ia noaa te manaˈo ora i te tia-faahou-raa o Iesu Mesia mai te pohe maira, ia noaa te tufaa ino ore ra, e te viivii ore, e te maheahea ore, o tei vaiihohia i nia i te raˈi no outou.”

Eaha ta ratou ohipa i nia i te raˈi?

Apo. 20:6: “E riro râ ratou ei tahuˈa na te Atua e na te Mesia, e e hau to ratou ia ˈna ra e ia hoê tausani i te matahiti.”

Kor. 1, 6:2: “Aita outou i ite e, na te feia moˈa e haava i to teie nei ao?”

Mai te peu e aita te hoê taata i ‘fanau-faahou-hia,’ e nehenehe anei oia e faaorahia?

Apo. 7:9, 10, 17: “E i muri aˈe i te reira [no faaroo noa ˈtura te aposetolo Ioane i te numera o te feia e ‘fanau-faahou-hia,’ o ratou te Iseraela pae varua o te tia ˈtu i pihai iho i te Mesia i nia i te raˈi; faaau i te Roma 2:28, 29 e te Galatia 3:26-29], hiˈo atura vau, e inaha e feia rahi roa, e ore roa e pau ia taio, no te mau fenua atoa, e te mau opu atoa, e te mau nunaa atoa, e te mau reo atoa, i te tia-noa-raa i mua i te terono, e i mua i te Arenio, ma te ahu teatea i te ahuraa e ma te amaa tamara i to ratou rima; e ma te pii hua hoi to ratou reo, i te na ôraa e, Tei to tatou Atua te ora. tei parahi i nia iho i te terono ra, e tei te Arenio. Na te Arenio [Iesu Mesia] hoi tei parahi i ropu i te terono ra e faaamu ia ratou, e e aratai hoi ia ratou i te mau pape ora pihaa ra.”

I muri aˈe i te faahitiraa i te hoê tabula roa o te mau tane e mau vahine haapao maitai o te tau hou te Kerisetianoraa, te na ô ra te Hebera 11:39, 40 e: “E roo maitai tei noaa ia ratou atoa nei i te faaroo, aita râ i noaa tei parauhia maira: no te mea ua vaiihohia e te Atua te mea maitai rahi atu no tatou, ia ore ia noaa te maitai rahi roa ia ratou anaˈe eiaha tatou atoa ra.” (O vai te parauhia ra “tatou” i ǒ nei? Ia au i te Hebera 3:1, o te feia ïa ‘tei noaa te parauraa no te raˈi.’ No reira e tiai te mau tane e te mau vahine o tei faaohipa i te faaroo i te tau hou te Kerisetianoraa, i te hoê oraraa tia roa i te vahi ê atu i te raˈi ra.)

Sal. 37:29: “E parahi te feia parau-tia i nia i te fenua, e parahi tamau â ratou i reira.”

Apo. 21:3, 4: “Inaha tei ǒ te taata ra te sekene o te Atua, e e parahi oia i roto ia ratou ra, e ei taata ratou no ˈna, e ei pihai atoa iho te Atua ia ratou, ei Atua no ratou. E na te Atua e horoi i to ratou roimata atoa; e e ore roa te pohe, e te oto, e te mihi, e te mauiui, e ore atoa ïa, no te mea ua mou te mau mea tahito ra.”

E nehenehe anei e fanaˈo i te varua o te Atua noa ˈtu e aita tatou i ‘fanau-faahou-hia’?

No nia ia Ioane Bapetizo, ua parau te melahi a Iehova e: “E faaîhia ra oia i te [varua moˈa] mai te opu mai â o to ˈna metua vahine.” (Luka 1:15) Ua na ô râ o Iesu i muri aˈe e: “I ta te vahine i fanau nei aita ˈtu ïa peropheta rahi i itea ia Ioane Bapetizo nei, o tei iti roa râ i te basileia o te ao ra, e rahi ïa ia ˈna [No te aha? No te mea eita o Ioane e haere i nia i te raˈi; aita ïa e faufaa ia ‘fanau-faahou-hia’ oia]. Mai te itearaa mai o Ioane Bapetizo ra, e tae roa aˈenei i teie nei [i te taime e paraparau ai o Iesu], te mârôhia nei te basileia o te ao ra, e te titau nei te feia mârô ia noaa i te haru.”—Mat. 11:11, 12.

Ua ‘ohipa’ te varua o Iehova i nia ia Davida e ua “parau” na roto ia ˈna (Sam. 1, 16:13, MN; Sam. 2, 23:2), aita râ e parauhia ra i te hoê noa ˈˈe vahi i roto i te Bibilia e ua ‘fanau-faahou-hia’ o Davida. Aita hoi e faufaa inaha te na ô ra te Ohipa 2:34 e: “Aita hoi Davida i tae i nia i te raˈi.”

Nafea e itehia ˈi te feia e fanaˈo ra i te varua o te Atua i teie mahana?

Hiˈo i te mau api 436, 437, i te tumu parau “Varua.”

Ia parau mai te hoê taata e:

‘Ua fanau-faahou-hia vau’

E nehenehe oe e pahono e: ‘Te auraa ra, te tiaturi nei oe e ora e te Mesia i nia i te raˈi i te hoê mahana, e ere anei? . . . Peneiaˈe ua uiui oe na mua ˈtu eaha ta te feia e haere i nia i te raˈi e rave?’ E nehenehe oe e parau i muri iho e: (1) ‘E riro ratou ei arii e ei tahuˈa e o Iesu Mesia. (Apo. 20:6; 5:9, 10) Ua faataa o Iesu e e “nǎnǎ iti” noa ratou. (Luka 12:32)’ (2) ‘Ia riro ratou ei arii, e tia atoa ia faatere mai ratou i nia i te mau taata. O vai ïa taua mau taata ra? . . . Teie vetahi mau manaˈo ta ˈu i anaanatae rahi i te faaiteraahia mai ia ˈu. (Sal. 37:11, 29; Mas. 2:21, 22)’

‘Ua fanau-faahou-hia anei outou?’

E nehenehe oe e pahono e: ‘Ua itea mai ia ˈu e e ere hoê â auraa to te parau “fanau-faahou-hia” no te mau taata atoa. E nehenehe anei oe e faataa mai eaha to ˈna auraa no oe?’

Aore ra e nehenehe oe e parau e: ‘Ta oe e ani ra, ua farii anei au ia Iesu ei Faaora no ˈu e ua fanaˈo anei au i te varua moˈa, tera iho â? E pahono atu ïa vau e e, ahiri aita, eita ïa vau e haere mai e paraparau ia oe no nia ia Iesu.’ E nehenehe oe e parau i muri iho e: (1) ‘E tia râ ia ˈu ia parau ma te peapea e aita e rave rahi taata e parau nei e e Kerisetiano ratou e faaite ra e te fanaˈo ra ratou i te varua moˈa. (Gal. 5:22, 23)’ (2) ‘Eita anei oe e oaoa i te ora i te fenua nei mai te peu e e faatupu te mau taata atoa i te mau huru maitatai o te Atua? (Sal. 37:10, 11)’

Te tahi atu ravea: ‘Mai te peu e te fanau-faahou-raa no oe, o te fariiraa ïa ia Iesu ei Faaora no tatou, e pahono atu ïa vau e e. Te farii nei te mau Ite no Iehova atoa e e noaa mai ia ratou te faaoraraa maoti o Iesu. No matou râ, ua hau atu â te auraa o te fanau-faahou-raa.’ E nehenehe oe e parau i muri iho e: (1) ‘I to Iesu paraparauraa no nia i te fanau-faahou-raa, ua faataa oia e e titauraa teie no te tomo atu i roto i te Basileia o te Atua, oia hoi no te riro ei melo no te Basileia o te Atua aore ra ta ˈna faatereraa no te raˈi. (Ioa. 3:5)’ (2) ‘Te faaite atoa ra te Bibilia e e rave rahi taata haapao maitai i te Atua o te ora i nia i te fenua e e riro ratou ei mau taata oaoa e auraro i teie Basileia. (Mat. 6:10; Sal. 37:29)’

Te tahi atu manaˈo: E nehenehe te mau melo o te pǔpǔ no te raˈi e pahono e: ‘E, ua fanau-faahou-hia vau. Tera râ, te faaitoito mai ra te mau Papai Moˈa eiaha e papu rahi roa i to tatou tiaraa. E tia ia tatou ia hiˈopoa tamau noa ia tatou iho no te haapapu e te rave mau ra anei tatou i ta te Atua e ta Iesu e titau maira. (Kor. 1, 10:12)’ E nehenehe ratou e parau i muri iho e: ‘Eaha te hopoia ta Iesu i horoa ˈtu i ta ˈna mau pǐpǐ mau? (Mat. 28:19, 20; Kor. 1, 9:16)’

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono