VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • ijwbq tumu parau 103
  • O vai o Iehova?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • O vai o Iehova?
  • Te pahono ra te Bibilia
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te pahonoraa a te Bibilia
  • A4 Te iˈoa o te Atua i roto i te mau Papai Hebera
    Te Bibilia, Huriraa o te ao apî
  • Iehova
    Haaferuriraa i nia i te mau Papai
  • Te iˈoa o te Atua — to ˈna auraa e to ˈna tuuraa reo
    Te iˈoa o te Atua e vai noa e a muri noa ˈtu
  • Te iˈoa o te Atua—Faaohiparaa e auraa
    Eaha ta te Bibilia e haapii mau ra?
Ite hau atu â
Te pahono ra te Bibilia
ijwbq tumu parau 103
Na reta Hebera e maha o te iˈoa o te Atua i roto i te hoê otaro tahito hiˈohia na roto i te hoê hiˈo faararahi

O vai o Iehova?

Te pahonoraa a te Bibilia

O Iehova te Atua mau o te Bibilia, te Atua poiete o te mau mea atoa. (Apokalupo 4:11) Ua haamori te peropheta Aberahama e Mose ia ˈna, oia atoa o Iesu. (Genese 24:27; Exodo 15:1, 2; Ioane 20:17) O ˈna te Atua, eiaha no te hoê noa nunaa, no “te fenua taatoa” râ.—Salamo 47:2.

O Iehova te iˈoa o te Atua e aita ˈtu mai tei faaitehia i roto i te Bibilia. (Exodo 3:15; Salamo 83:18) No roto mai taua iˈoa ra i te hoê taˈo Hebera “e riro” te auraa, e e rave rahi aivanaa e haapapu ra “Na ˈna e faariro” te auraa o teie iˈoa. E tano maitai teie tatararaa i te tiaraa o Iehova ei Atua poiete e ei Atua o te faatupu i ta ˈna opuaraa. (Isaia 55:10, 11) E haamaramarama mai te Bibilia mai teihea te huru o te Atua ra o Iehova, to ˈna iho â râ huru maitai matamua, te here.—Exodo 34:5-7; Luka 6:35; Ioane 1, 4:8.

Te iˈoa Iehova, o te huriraa ïa na roto i te reo Tahiti i te iˈoa Hebera o te Atua: na reta Hebera e maha o te iˈoa o te Atua יהוה (YHWH). Aita e taata i ite i te faahitiraa tano o te iˈoa o te Atua na roto i te reo Hebera tahito. Tera râ, e ere no teie nei te iˈoa “Iehova” na roto e rave rahi reo. Ua ite-matamua-hia teie iˈoa i roto i te hoê Bibilia reo Beretane i 1530 hurihia e William Tyndale.a

No te aha aita i taahia ˈi e nafea ia faahiti i te iˈoa o te Atua na roto i te reo Hebera tahito?

I papaihia na te reo Hebera tahito ma te faaohipa noa i te mau piri vauera, eiaha râ te mau vauera. Te taata taio ua ite i te reo Hebera, mea ohie no ˈna ia faahiti i te vauera e tano. Tera râ, i te otiraa te mau Papai Hebera (te “Faufaa tahito”), ua pee te tahi mau ati Iuda i te peu tutuu e na ô ra e mea tano ore ia faahiti i te iˈoa o te Atua. Ia taio ratou ma te reo puai i te tahi irava te vai ra te iˈoa o te Atua i roto, e mono ratou i te reira i te tahi mau tiaraa, mai te “Fatu” aore ra te “Atua.” A mairi ai te tau, ua parare roa teie peu tutuu e ua moˈe roa ˈtura i te taata e nafea ia faahiti i te iˈoa o te Atua.b

Te manaˈo ra vetahi o “Yahweh” te iˈoa o te Atua ia faahitihia, area no te tahi atu pae, te tahi atu ïa faahitiraa. Ua hurihia taua iˈoa ra ei Iao i roto i te hoê otaro o te miti Pohe te vai ra te tahi tuhaa o te Levitiko na roto i te reo Heleni. Te manaˈo ra te tahi mau taata papai Heleni no tahito ra o Iae, Iabe e Iaoue te faahitiraa tano, aita râ e haapapuraa e tera iho â te faahitiraa na roto i te reo Hebera tahito.c

Manaˈo hape no nia i te iˈoa o te Atua i roto i te Bibilia

Manaˈo hape: Na te mau huriraa e faahiti i te iˈoa “Iehova” i tuu i teie iˈoa i roto i te Bibilia.

Tupuraa mau: E itehia na reta Hebera e maha, oia hoi te taˈo Hebera no te iˈoa o te Atua, e ua hau atu 7 000 taime i roto i te Bibilia.d O te rahiraa o te mau huriraa Bibilia te tatara hanoa i te iˈoa o te Atua a mono atu ai i te tahi mau tiaraa mai te “Fatu.”

Manaˈo hape: Aita e faufaa te hoê iˈoa taa maitai no te Atua Manahope.

Tupuraa mau: Na te Atua iho i aratai i te feia papai Bibilia ia faahiti i to ˈna iˈoa e rave rahi tausani taime, e na ˈna i faaue i te feia e haamori ra ia ˈna ia faaohipa i to ˈna iˈoa. (Isaia 42:8; Ioela 2:32; Malaki 3:16; Roma 10:13) Ua faautua atoa te Atua i te mau peropheta haavare tei imi i te ravea ia moˈe i te taata to ˈna iˈoa.—Ieremia 23:27.

Manaˈo hape: No te pee i te peu ati Iuda, ia tatarahia te iˈoa o te Atua i roto i te Bibilia e tia ˈi.

Tupuraa mau: Parau mau, aita te tahi mau papai parau ati Iuda i hinaaro e faahiti i te iˈoa o te Atua. Tera râ, aita ratou i tatara i te reira i roto i te mau Bibilia ta ratou i papai. Noa ˈtu râ, aita te Atua e hinaaro ra ia pee tatou i te peu tutuu a te taata aita e tuati ra i ta ˈna mau faaueraa.—Mataio 15:1-3.

Manaˈo hape: Eiaha te iˈoa o te Atua ia faahitihia i roto i te Bibilia no te mea aita i taahia e nafea mau ia faahiti i te reira na roto i te reo Hebera.

Tupuraa mau: Mai te peu tera iho â, te auraa, te hinaaro ra te Atua ia faahiti te taata atoa i to ˈna iˈoa hoê â huru faahitiraa, noa ˈtu e reo ê to ratou. Tera râ, te parau ra te Bibilia no te mau tavini a te Atua no tahito ra e reo ê to ratou e mea ê ta te tahi e te tahi huru faahitiraa i te tahi mau iˈoa.

E rave mai na i te hiˈoraa o te tavana ati Iseraela ra o Iosua. O Iehosua paha to ˈna iˈoa ia faahiti te mau Kerisetiano matamua reo Hebera, o Iesou râ ta te feia reo Heleni. O te papairaa Heleni ta te Bibilia i tapea no te iˈoa Hebera ra o Iosua, tapao ïa ua tapea noa te mau Kerisetiano i te faahitiraa matauhia o te mau iˈoa na roto i to ratou reo.—Ohipa 7:45; Hebera 4:8.

Hoê â huru atoa no te huriraa o te iˈoa o te Atua. E ere te tanoraa o te faahitiraa tei tapeahia te mea faufaa roa ˈˈe, o te faahoˈiraa râ i te iˈoa o te Atua i to ˈna vairaa mau i roto i te Bibilia.

a O “Iehouah” te iˈoa ta Tyndale i faaohipa i roto i ta ˈna huriraa i na buka matamua e pae o te Bibilia. A mairi ai te tau, ua taui te reo Beretane, oia atoa te papairaa i te iˈoa o te Atua. Ei hiˈoraa, i 1612, ua faahiti Henry Ainsworth i te iˈoa “Iehovah” i roto i ta ˈna huriraa i te buka Salamo. Ia ˈna i huri faahou i te reira i 1639, ua faahiti oia i te iˈoa “Jehovah.” Na reira atoa te feia huri i te Bibilia American Standard Version, piahia i 1901, ua faahiti ratou i te iˈoa “Jehovah” a itehia ˈi te iˈoa o te Atua i roto i te mau Papai Hebera.

b Te na ô ra te New Catholic Encyclopedia, te piti o te neneiraa, buka 14, api 883-884: “I muri rii aˈe i te faarueraa Iseraela i Aiphiti, ua haamata te nunaa i te faatura taa ê i te iˈoa Yahweh, e ua ite-riirii-hia te peu e mono i te reira i te mau taˈo ADONAI aore ra ELOHIMA.”

c No te ite hau atu â, a hiˈo i te tuhaa hau A4, “Te iˈoa o te Atua i roto i te mau Papai Hebera,” i roto Te Bibilia, Huriraa o te ao apî.

d A hiˈo i te Theological Lexicon of the Old Testament, buka 2, api 523-524.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono