Eaha ta te parabole o te mau taleni e haapii mai ra?
“Tuu atura oia i ta te tahi, e pae ïa taleni, e piti ta te tahi, hoê ta te tahi.”—MAT. 25:15.
1, 2. No te aha Iesu i faatia ˈi i te parabole o te mau taleni?
UA FAATIA Iesu i te parabole o te mau taleni no te haapapu i ta ˈna mau pǐpǐ faatavaihia eaha ta ratou hopoia. Teie râ, no te mau pǐpǐ atoa a Iesu teie parabole. No reira, noa ˈtu e tiaturiraa to tatou no te ora i te raˈi aore ra i te fenua, e titauhia ia haapii tatou i te auraa o teie parabole.
2 I teihea taime to Iesu faatiaraa i teie parabole? A horoa ˈi oia i ta ˈna mau pǐpǐ i te hoê tapao o te faaite ra e ua arii mai oia e ua haamata te anotau hopea. (Mat. 24:3) E tuhaa ïa te parabole o te mau taleni o teie tapao e te tupu nei te reira i to tatou tau.
3. Eaha ta tatou e haapii i roto i te mau parabole o te Mataio pene 24 e 25?
3 I te taime a faatia ˈi Iesu i te parabole o te mau taleni, ua faatia oia e toru atu â parabole. E tuhaa atoa to te reira o te tapao o te anotau hopea. Te faataa ra teie mau parabole atoa i te mau huru maitatai taa maitai te titauhia ia faatupu ta ˈna mau pǐpǐ. E nehenehe tatou e taio i teie mau parabole i roto i te Mataio 24:45 tae atu i te 25:46. Tei nia te parabole matamua i te tavini haapao maitai, te pǔpǔ iti Kerisetiano faatavaihia na ratou te hopoia e haapii i te nunaa o Iehova. E titauhia ia vai taiva ore ratou e ia haapao maitai.a Te parabole i muri iho, no nia ïa i na paretenia hoê ahuru. I roto i teie parabole, ua faaara o Iesu i te mau Kerisetiano faatavaihia e e titauhia ia ineine ratou e ia vai ara no te mea aita ratou i ite i te mahana aore ra te hora e tae mai ai oia.b I muri iho, faatia ihora Iesu i te parabole o te mau taleni no te haapii i te mau Kerisetiano faatavaihia atoa e e titauhia ia ohipa puai no te haapao i ta ratou mau hopoia Kerisetiano. I reira, faatia ihora Iesu i te parabole o te mamoe e te puaaniho, no nia iho â râ i te feia e tiaturi ra e ora i nia i te fenua. Ua haapapu oia e e titauhia ia vai taiva ore noa ratou e ia tutava ratou i te tauturu i to ratou mau taeae faatavaihia.c E faataa teie tumu parau i te auraa o te parabole o te mau taleni.
UA HOROA TE HOÊ TAATA I TA ˈNA MAU TAVINI I TE HOÊ TINO MONI RAHI
4, 5. I roto i te parabole, te faahohoˈa ra te taata ia vai, e eaha te hoê taleni?
4 A taio i te Mataio 25:14-30. I roto i te parabole o te mau taleni, ua faahiti Iesu i te hoê taata o tei haere no te hoê tere. I roto i te hoê â huru parabole, ua faahiti Iesu i te hoê taata tei haere no te hoê tere no te riro mai ei arii.d (Luka 19:12) E rave rahi matahiti, ua faaite ta tatou mau papai e i roto i na parabole e piti, te faahohoˈa ra teie taata ia Iesu o tei haere i te raˈi i te matahiti 33. Teie râ, aita Iesu i riro ei arii i te taime a haere ai oia i te raˈi. Ua tiai oia tae atu i te matahiti 1914 a tuuhia ˈi to ˈna mau enemi “ei taahiraa avae no ˈna.”—Heb. 10:12, 13.
5 Ua parau Iesu e e vau taleni ta te taata i roto i te parabole. E moni rahi roa teie.e Hou taua taata ra a reva ai, ua horoa oia i teie moni i ta ˈna mau tavini. Ua parau oia ia ratou ia faaohipa i teie moni ia rahi atu â te reira. Mea faufaa roa te moni no teie taata. Mea faufaa roa atoa ïa te tahi ohipa no Iesu. Eaha ïa? O te ohipa ïa ta ˈna i rave i te fenua nei.
“E faateitei i to outou mata, e hiˈo i te mau aua ra, ua teatea ïa i teie nei ua auhune”
6, 7. Te faahohoˈa ra te mau taleni i te aha?
6 No Iesu, e ohipa faufaa roa te pororaa. Ua ite oia i te taata e rave rahi ia riro mai ei pǐpǐ na ˈna. (A taio i te Luka 4:43.) Teie râ, ua ite oia e mea rahi â te ohipa e mea rahi â te taata te farii i te parau apî oaoa. Ua parau oia i ta ˈna mau pǐpǐ: “E faateitei i to outou mata, e hiˈo i te mau aua ra, ua teatea ïa i teie nei ua auhune.” (Ioa. 4:35-38) Eita te hoê taata faaapu maitai e faarue noa i te hoê aua tei ineine no te auhune. Ua faaite o Iesu i te hoê â haerea. Hou oia a hoˈi ai i te raˈi, ua faaue Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ: “E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ.” (Mat. 28:18-20) Ma te na reira, ua horoa Iesu i te hoê taoˈa faufaa roa na ratou, te hopoia faufaa roa e poro.—Kor. 2, 4:7.
7 Mai te taata o tei horoa i te moni i ta ˈna mau tavini, ua horoa Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ faatavaihia te ohipa e faariro i te taata ei pǐpǐ. (Mat. 25:14) No te reira, te faahohoˈa ra te mau taleni i te hopoia e poro e e faariro i te taata ei pǐpǐ.
8. Noa ˈtu e ua horoa te fatu i ta ˈna tavini taitahi i te hoê tino moni taa ê, eaha ta ˈna i hinaaro ia ratou?
8 Ua parau Iesu e ua horoa te fatu e pae taleni i te tavini matamua, e piti taleni i te piti o te tavini e hoê taleni i te toru o te tavini. (Mat. 25:15) Ua horoa te fatu i ta ˈna tavini taitahi i te hoê tino moni taa ê, teie râ, ua hinaaro oia ia horoa ratou paatoa i tei maraa ia ratou no te faarahi i ta ˈna moni. Oia atoa Iesu, ua hinaaro oia ia horoa ta ˈna mau pǐpǐ faatavaihia i tei maraa ia ratou i roto i te ohipa pororaa. (Mat. 22:37; Kol. 3:23) I te Penetekose 33, ua haamata te mau pǐpǐ a Iesu i te faariro i te taata o te mau nunaa atoa ei pǐpǐ. E a taio ai tatou i te buka Bibilia o te Ohipa, e ite-maitai-hia e ua ohipa puai iho â ratou.f—Ohi. 6:7; 12:24; 19:20.
E FAAOHIPA TE MAU TAVINI I TE MAU TALENI I TE ANOTAU HOPEA
9. (a) Ua aha na tavini taiva ore e piti i te moni e eaha ta tatou e haapii mai i te reira? (b) Eaha te titauhia ia rave te feia e tiaturi ra e ora i te fenua?
9 Te faahohoˈa ra na tavini matamua e piti, tei faaohipa maitai i te moni a to raua fatu, i te mau taeae e tuahine faatavaihia taiva ore i te anotau hopea. Mai 1919 iho â, ua horoa ratou i tei maraa ia ratou i roto i te ohipa pororaa. I roto i te parabole, ua horoahia i na tavini taitahi e piti te hoê tino moni taa ê, e ere râ i te auraa e e piti pǔpǔ taata faatavaihia taiva ore taa ê raua. Ua ohipa na tavini e piti ma te puai e ua tataipiti i te moni. O te feia faatavaihia noa anei râ te ohipa puai i roto i te pororaa e te ohipa haapiiraa? E ere. Eaha ta te parabole a Iesu o te mamoe e te puaaniho e haapii mai ra? E mea tia ia tauturu te feia e tiaturi ra e ora i te fenua e a muri noa ˈtu i to Iesu mau taeae faatavaihia i roto i te ohipa pororaa e ia vai taiva ore ia ratou. E haamaitairaa taa ê teie no ratou. Oia mau, ‘hoê nǎnǎ’ te nunaa o Iehova o te ohipa puai ra no te poro e no te faariro i te taata ei pǐpǐ.—Ioa. 10:16.
10. Eaha te hoê tuhaa o te tapao o te haapapu ra e te ora nei tatou i te anotau hopea?
10 Te hinaaro nei Iesu ia ohipa puai ta ˈna mau pǐpǐ atoa no te faariro e rave rahi atu â taata ei pǐpǐ. O ta ratou ïa i rave i te senekele matamua. I teie anotau hopea, te tupu nei te parabole a Iesu o te mau taleni. Te rave ra anei ta ˈna mau pǐpǐ i tera ohipa? Oia mau, aita i itehia aˈenei e rave rahi roa taata ia faaroo i te parau apî oaoa e ia riro mai ei pǐpǐ! No te ohipa puai e ravehia ra e te mau pǐpǐ atoa a Iesu, e hanere tausani taata te bapetizohia ra i te mau matahiti atoa. Te apiti atoa nei ratou i te ohipa pororaa. Te faaite maitai nei teie ohipa, oia atoa te mau faahopearaa maitai e itehia ra, e e tuhaa faufaa te pororaa o te tapao ta Iesu i horoa no nia i te anotau hopea. Aita e hape e te oaoa ra Iesu i ta ˈna mau tavini!
Ua horoa Iesu i ta ˈna mau tavini i te hoê taoˈa faufaa mau, te hopoia faufaa roa e poro (A hiˈo i te paratarafa 10)
AFEA TE FATU E TAE MAI AI?
11. Mea nafea tatou i ite ai e e tae mai Iesu i te ati rahi?
11 Ua parau Iesu: “E maoro aˈera, hoˈi maira [“tae maira,” Kingdom Interlinear] te fatu o taua mau tavini ra, faaau maira i te parau ia ratou.” (Mat. 25:19) E rave te Fatu, Iesu, i te reira i te pae hopea o te ati rahi. Mea nafea tatou i ite ai? I roto i ta ˈna parau tohu itehia i roto i te Mataio pene 24 e 25, e rave rahi taime to Iesu faahitiraa i to ˈna taeraa mai, haerea mai aore ra hoˈiraa mai. Ei hiˈoraa, ua parau oia e e ite te feia i te Tamaiti a te taata “i te haerea mai na nia i te ata o te raˈi.” Te faahohoˈa ra te reira i te taime e haava ˈi Iesu i te taata i te ati rahi. Ua faaara atoa oia i ta ˈna mau pǐpǐ o te ora i te anotau hopea ia vai ara. Ua parau oia: “Aore hoi outou i ite i te hora e tae mai ai to outou Fatu” e “Ei te hora manaˈo-ore-hia e outou na e tae mai ai te Tamaiti a te taata nei.” (Mat. 24:30, 42, 44) No reira, i roto i te parabole o te mau taleni, ua faahiti atoa Iesu i te taime e tae mai ai oia no te haava i te taata e no te haamou i te ao a Satani.g
12, 13. (a) Eaha ta te fatu i parau i na tavini e piti, e no te aha? (b) I teihea taime e noaa ˈi te tapaoraa hopea a te feia faatavaihia? (A hiˈo i te tumu parau tarenihia “Haavahia ei taata tia a pohe ai.”) (c) Eaha te haamaitairaa a te taata tei turu i te feia faatavaihia?
12 A hoˈi mai ai te fatu i to ˈna tere, ua ite mai oia e ua noaa mai i te tavini matamua e pae atu â taleni e i te piti o te tavini e piti atu â taleni. Parau atura te fatu ia raua taitahi: “Ua tia roa, e teie nei tavini maitai e te haavare ore; o oe i haapao maitai i tena na taoˈa iti haihai, e faatiaau atu vau ia oe i nia iho i te mea rahi.” (Mat. 25:21, 23) Eaha ta te Fatu ra o Iesu e rave a tae mai ai oia?
13 Na mua noa ˈˈe a haamata ˈi te ati rahi, e horoa te Atua i te farii maitai hopea i te feia faatavaihia itoito o te ora noa ra i te fenua i tera taime. O ta ratou ïa tapaoraa hopea. (Apo. 7:1-3) I muri iho, hou Aramagedo, e haamaitai Iesu ia ratou ma te faatia ia ratou i te ora i te raˈi. Eaha râ te tupu i nia i te mau taata e tiaturi ra e ora i te fenua e o tei turu i te feia faatavaihia i roto i te ohipa pororaa? E haavahia ratou ei mamoe a fanaˈo atu ai i te ora i te fenua faaterehia e te Basileia o te Atua.—Mat. 25:34.
TE HOÊ TAVINI INO E TE FAATAU
14, 15. Ua parau anei Iesu e mea rahi te feia faatavaihia te riro mai ei tavini ino e te faatau? A faataa.
14 Te faahiti atoa ra te parabole i te tavini tei fanaˈo hoê noa taleni. Aita oia i faarahi i te moni na to ˈna fatu aore ra i tuu i te fare moni ia noaa mai te apî. Ua tanu râ oia i te moni. Ua parau te fatu e e tavini ino e te faatau oia. Ua rave te fatu i te taleni a te tavini ino e ua horoa ˈtu i te tavini matamua. I muri iho, ua huri o ˈna i te tavini ino “i roto i te pouri” i reira oia i te oto-noa-raa.—Mat. 25:24-30; Luka 19:22, 23.
15 A parau ai Iesu e mea ino e te faatau hoê o na tavini e toru, aita oia i parau e e riro mai hoê taata faatavaihia i nia e toru mai teie tavini. Ua ite tatou i te reira ma te faaau i teie parabole i e piti atu â parabole. I roto i te parabole o te tavini haapao maitai e te paari, ua faahiti Iesu i te hoê tavini ino o tei rave ino i te tahi atu mau tavini. Aita Iesu i manaˈo e e riro mai te mau melo o te tavini haapao maitai e te paari mai te tavini ino. Ua faaara râ Iesu i teie feia faatavaihia eiaha ratou ia riro mai mai te tavini ino. I roto i te parabole o na paretenia hoê ahuru, ua faahiti Iesu e pae paretenia maamaa. Aita râ oia i manaˈo e e riro mai te afaraa o te feia faatavaihia ei mea maamaa. Ua faaara râ Iesu i te ohipa e tupu ia ore ratou e ineine e e vai ara.h Oia atoa, i roto i te parabole o te mau taleni, aita Iesu i parau e e riro mai te taata faatavaihia e rave rahi i te anotau hopea ei tavini ino e te faatau. Ua faaara oia i te feia faatavaihia eiaha ia riro mai mai te hoê tavini ino, ia tutava râ ratou i te poro ma te itoito.—Mat. 25:16.
E haamaitai Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ atoa o te ohipa puai ra i roto i te ohipa pororaa
16. (a) Eaha na haapiiraa e piti ta tatou e nehenehe e huti mai i te parabole o te mau taleni? (b) Mea nafea teie tumu parau i tauturu mai ai ia taa i te parabole o te mau taleni? (A hiˈo i te tumu parau tarenihia “Eaha ta tatou i taa no nia i te parabole o te mau taleni?”)
16 Eaha na haapiiraa e piti ta tatou e nehenehe e huti mai i te parabole o te mau taleni? A tahi, ua horoa Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ faatavaihia i te hoê taoˈa faufaa, te hopoia e poro e e faariro i te taata ei pǐpǐ. Te piti, te hinaaro ra Iesu ia ohipa puai tatou paatoa i roto i te pororaa. Ia faaitoito tatou ma te taiva ore i roto i teie ohipa e ia faaroo e ia vai taiva ore noa tatou ia Iesu, mea papu e e haamaitai mai oia.—Mat. 25:21, 23, 34.
a Ua faataahia o vai te tavini haapao maitai e te paari i roto i Te Pare Tiairaa o te 15 no Tiurai 2013, api 21-22, paratarafa 8-10.
b Ua faataa te tumu parau i na mua ˈtu o vai te mau paretenia.
c Ua faataahia te parabole o te mamoe e te puaaniho i roto i Te Pare Tiairaa o te 15 no Atopa 1995, api 23-28, e i roto atoa i te tumu parau i muri iho o teie vea.
d A hiˈo i te tumu parau tarenihia “E nafea te parabole o te mau taleni e tuea ˈi i te parabole o te mau mina?”
e I te tau o Iesu, e ohipa te hoê taata e 20 matahiti i te maoro no te noaa mai i te moni tei tuea i te hoê taleni.
f I muri noa ˈˈe i te poheraa o te mau aposetolo, ua parare te ohipa apotata i roto i te taatoaraa o te mau amuiraa. E rave rahi matahiti i te maoro, mea iti roa tei ravehia i roto i te ohipa pororaa. I “te auhuneraa” râ, aore ra i te tau hopea, e haamata faahou te ohipa pororaa. (Mat. 13:24-30, 36-43) A hiˈo i Te Pare Tiairaa o te 15 no Tiurai 2013, api 9-12.
h A hiˈo i te paratarafa 13 o te tumu parau “‘E ara’ anei oe?” o teie vea.