VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w23 Eperera api 20-25
  • A faaitoito te tahi i te tahi i te putuputuraa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • A faaitoito te tahi i te tahi i te putuputuraa
  • Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2023
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • A FAAITOITO TE TAHI I TE TAHI I ROTO I TE HOÊ AMUIRAA NAINAI
  • A FAAITOITO TE TAHI I TE TAHI I ROTO I TE HOÊ AMUIRAA RAHI
  • TE TAHI ATU MAU RAVEA NO TE FAAITOITO TE TAHI I TE TAHI
  • A arue ia Iehova i roto i te amuiraa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2019
  • A faaineine i te mau pahonoraa faaitoito
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2026
  • Ia tapea maite tatou i te faaiteraa i mua i te taata i to tatou tiaturiraa, ma te aueue ore
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 1994
  • E patu anaˈe tatou te tahi i te tahi ma te pahono i te mau putuputuraa
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 1998
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2023
w23 Eperera api 20-25

TUMU PARAU HAAPIIRAA 18

A faaitoito te tahi i te tahi i te putuputuraa

“E manaˈo anaˈe te tahi i te tahi, . . . ia faaitoito râ te tahi i te tahi.”​—HEB. 10:24, 25.

HIMENE 88 Faaite mai oe i to mau eˈa

HAAPOTORAAa

1. No te aha tatou e pahono ai i te putuputuraa?

NO TE aha tatou e pahono ai i te putuputuraa? Na mua roa, no te arue ia Iehova. (Sal. 26:12; 111:1) E apiti atoa tatou i te mau putuputuraa no te faaitoito te tahi i te tahi i te tau fifi ta tatou e ora nei. (Tes. 1, 5:11) Ia pahono tatou i te putuputuraa, ua naea ia tatou tera e piti fa.

2. Afea tatou e nehenehe ai e pahono i te putuputuraa?

2 I te mau hebedoma atoa, e nehenehe tatou e pahono i te mau putuputuraa. Ei hiˈoraa, i te putuputuraa o te hebedoma, e nehenehe tatou e pahono no Te mau poe pae varua, te Haapiiraa Bibilia a te amuiraa e te mau aparauraa. E i te hopea hebedoma, e nehenehe tatou e apiti i te Haapiiraa o Te Pare Tiairaa.

3. Eaha te fifi ta tatou e nehenehe e farerei a horoa ˈi i te pahonoraa, e nafea râ te Hebera 10:24, 25 e tauturu mai ai?

3 O tatou paatoa te hinaaro nei e arue ia Iehova e e faaitoito te tahi i te tahi. Ia horoa râ tatou i te pahonoraa, e taiâ paha tatou i te pahono. Aore ra, ua rahi roa to tatou anaanatae e pahono, e hinaaro râ tatou ia ui pinepine aˈe te taeae faatere ia tatou. E nafea ïa tatou? E ite tatou i te pahonoraa i roto i te rata a te aposetolo Paulo i te mau Hebera. A faataa ˈi i te faufaaraa ia putuputu, ua parau oia e ta tatou fa, ‘ia faaitoito ïa tatou te tahi i te tahi.’ (A taio i te Hebera 10:24, 25.) Ia ite tatou e ua itoitohia vetahi ê maoti te hoê pahonoraa poto noa, e anaanatae atu â tatou i te horoa i te pahonoraa. E aita anaˈe tatou e ui-pinepine-hia, e oaoa noa tatou no te mea ua nehenehe te tahi atu e horoa i te pahonoraa.​—Pet. 1, 3:8.

4. Eaha na toru manaˈo e tatarahia i roto i teie tumu parau haapiiraa?

4 I roto i teie tumu parau haapiiraa, e faataa tatou e nafea tatou e faaitoito ai te tahi i te tahi i roto i te hoê amuiraa nainai aita i rahi te taata pahono. I muri iho, e hiˈopoa tatou e nafea ia faaitoito te tahi i te tahi i roto i te hoê amuiraa rahi ua rahi anaˈe te taata pahono. I te pae hopea, e hiˈo tatou e nafea ia faaineine i ta tatou mau pahonoraa no te faaitoito ia vetahi ê.

A FAAITOITO TE TAHI I TE TAHI I ROTO I TE HOÊ AMUIRAA NAINAI

5. E nafea tatou e faaitoito ai te tahi i te tahi tei rotopu anaˈe tatou i te feia pahono?

5 I roto i te hoê amuiraa nainai aore ra te hoê pǔpǔ, aita i rahi te taata ta te taeae faatere i te haapiiraa e nehenehe e ui. I te tahi taime, e tiai paha o ˈna ia afai te tahi taata pahono i to ˈna rima i nia. E nehenehe paha vetahi e haumani, e ere faahou ïa te putuputuraa i te taime faaitoito. E nafea ïa tatou? E amo pinepine aˈe tatou i to tatou rima i nia. Ia na reira tatou, e anaanatae atu â vetahi i te horoa atoa i te pahonoraa.

6-7. E nafea tatou e faaiti ai i to tatou taiâ no te horoa i te pahonoraa?

6 E nafea tatou mai te peu e taiâ tatou i te pahono? E rave rahi i roto i teie tupuraa. Tera râ, no te faaitoito i to oe mau taeae e tuahine, mea faufaa ia haavî i to oe taiâ no te pahono. E nafea râ oe?

7 E itehia mai ia oe te tahi mau ravea i roto i Te Pare tiairaa tei matara aˈena.b Ei hiˈoraa, a faaineine maitai ia oe. (Mas. 21:5) Ia papu maitai ia oe te mau manaˈo o te tumu parau haapiiraa, e ohie atu â ïa no oe i te pahono. A horoa atoa i te pahonoraa poto noa. (Mas. 15:23; 17:27) Mea poto anaˈe te pahonoraa, eita ïa oe e taiâ i te pahono atu. Ia parauhia hoê pahonoraa poto, o te hoê noa paha manaˈo aore ra e piti. Ohie atoa ïa no te mau taeae e tuahine i te taa i ta oe e hinaaro e parau. Ia faananea râ oe i te parau e painu roa ratou. E nehenehe atoa oe e pahono na roto i ta oe mau taˈo. Tapao faaite ïa e ua faaineine oe ia oe e ua taa maitai ia oe i te tumu parau haapiiraa.

8. Eaha to Iehova huru a ite ai i ta tatou mau tautooraa?

8 Eaha râ te rave mai te peu e noa ˈtu ua tamata outou i teie mau ravea, te taiâ noa ra outou i te horoa hau aˈe i te hoê pahonoraa? Eiaha e haapeapea, te mauruuru nei Iehova i ta outou mau tautooraa. (Luka 21:1-4) E mauruuru atoa o ˈna ia rave outou i tei maraa ia outou no te pahono. (Phil. 4:5) A feruri ïa i ta outou e nehenehe e rave, a haamau i te fa e a ani ia Iehova ia tamarû i to outou aau. I te omuaraa, e tauturu teie fa ia outou ia horoa i te hoê pahonoraa poto.

A FAAITOITO TE TAHI I TE TAHI I ROTO I TE HOÊ AMUIRAA RAHI

9. No te aha e ere i te mea ohie ia horoa i te pahonoraa tei roto anaˈe tatou i te hoê amuiraa rahi?

9 Mea taa ê i roto i te hoê amuiraa rahi. No te rahi paha o te feia pahono, pinepine outou i te ore e maitihia no te pahono. Teie te hiˈoraa o te hoê tuahine o Danielle te iˈoa.c Mea au roa na ˈna e horoa i te pahonoraa i te putuputuraa. Ua ite o ˈna e tuhaa faufaa mau te reira i roto i te haamoriraa a Iehova. E ravea atoa teie no te faaitoito ia vetahi ê. Te mea faufaa roa ˈtu, maoti te reira e puai atu â to ˈna tiaturi i te Bibilia. I to ˈna râ haereraa ˈtu i roto i te hoê amuiraa rahi, aita o ˈna i maitihia no te horoa i te pahonoraa no te rahi hoi o te feia pahono. I te tahi taime, aita o ˈna i horoa i te hoê noa ˈˈe pahonoraa. Te na ô ra oia: “Ua toaruaru roa vau. E au ra e ua erehia vau i te hoê haamaitairaa. Ia haapine noa râ te reira, e manaˈo vau e aita paha te taeae faatere i te haapiiraa e hinaaro ra ia horoa vau i te pahonoraa.”

10. Eaha te rave ia nehenehe tatou e horoa i te pahonoraa?

10 Ua manaˈo aˈena anei oe mai ia Danielle? Mai te peu e e, ua fiu paha ïa oe i te tutava i te horoa i te pahonoraa e ua faaoti oe e faaroo noa i te putuputuraa. Eiaha roa ˈtu râ e faaea i te tutava! Teie te tahi mau ravea. E nehenehe oe e faaineine e rave rahi pahonoraa no te putuputuraa tataitahi. Ia ore noa ˈtu oe e uihia i te haamataraa o te haapiiraa, e uihia mai paha oe i muri rii mai. Ia faaineine oe i Te Pare Tiairaa, a feruri eaha te tuatiraa i roto i te paratarafa tataitahi e te tumu parau haapiiraa. A na reira ˈi, e itehia mai ia oe te tahi mau pahonoraa. E nehenehe atoa ta oe e faaineine ia oe no te pahono i te mau paratarafa o te faahiti ra i te tahi pue parau mau Bibilia e ere i te mea ohie ia faataa. (Kor. 1, 2:10) No te aha? No te mea, mea iti te feia e pahono i taua taime ra. Eaha râ te rave noa ˈtu ua pee maite oe i teie mau manaˈo tauturu e aita iho â oe i uihia mai? Hou a haamata ˈi te putuputuraa, e nehenehe ïa oe e farerei i te taeae na ˈna e faatere i te haapiiraa no te faaite atu eaha te paratarafa ta oe e hinaaro e pahono.

11. Eaha ta te Philipi 2:4 e faaitoito ra ia tatou ia rave?

11 A taio i te Philipi 2:4. Ua faaitoito Paulo i te mau Kerisetiano ia imi i to vetahi ê maitai. E nafea tatou e faaohipa ˈi i teie aˈoraa i te putuputuraa? Ma te haamanaˈo ïa e hinaaro atoa vetahi e horoa i te pahonoraa.

Te tahi mau taeae e tuahine e tamaa amui ra. A paraparau ai hoê, e faaroo maite te tahi atu.

Mai ta outou e vaiiho ra i te tahi atu ia paraparau, a vaiiho atoa ia vetahi ê ia horoa i te pahonoraa i te putuputuraa (A hiˈo i te paratarafa 12)

12. E nafea tatou e faaitoito ai ia vetahi ê i te putuputuraa? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

12 A feruri na. Ia aparau oe e to oe mau hoa, o oe anaˈe te paraparau? Aita. Hinaaro atoa oe ia faaite mai ratou i to ratou manaˈo ma te apiti i te aparauraa. Hoê â huru i te mau putuputuraa. E hinaaro tatou e vaiiho ia vetahi ê ia horoa i te pahonoraa. Inaha, te ravea maitai roa ˈˈe no te faaitoito i te mau taeae e tuahine, o te vaiihoraa ïa ia ratou ia pahono. (Kor. 1, 10:24) E hiˈopoa anaˈe te tahi mau ravea no te na reira.

13. Eaha te rave ia nehenehe vetahi atu e horoa i te pahonoraa?

13 Hoê ravea, o te horoaraa ïa i te pahonoraa poto a nehenehe atu ai vetahi atu e pahono atoa. E nehenehe te mau matahiapo e te mau taeae e tuahine aravihi e horoa i te hiˈoraa. Hau atu, noa ˈtu mea poto ta outou pahonoraa, eiaha e faataa e rave rahi manaˈo. Ia tataˈu tatou i te mau manaˈo atoa o te paratarafa, mea iti ïa te toe mai no vetahi atu. Ei hiˈoraa, i roto i teie paratarafa, ua faahitihia e piti manaˈo: ia horoa i te pahonoraa poto e ia ore e faataa e rave rahi manaˈo. O outou anaˈe te taata pahono matamua, e nehenehe ta outou e faataa hoê noa manaˈo.

Hohoˈa: 1. I te putuputuraa, hoê taeae tei itehia i nia i te hohoˈa na mua ˈtu, te amo ra o ˈna i to ˈna rima i nia no te pahono. 2. I muri iho, eita o ˈna e amo i to ˈna rima i nia no te vaiiho i te tahi atu ia pahono.

I te putuputuraa, afea tatou e faaoti ai i te ore e amo i te rima i nia? (A hiˈo i te paratarafa 14)f

14. Eaha te tauturu ia outou ia faaoti afea outou e afai ai i te rima i nia? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

14 A faatupu i te haroˈaroˈa no te ite afea outou e amo ai i te rima i nia. Ia pinepine outou i te afai i te rima i nia, e au ra e te faahepo nei outou i te taeae faatere ia ui ia outou noa ˈtu aita vetahi atu i horoa ˈtura i te pahonoraa. A na reira ˈi, e nehenehe vetahi atu e toaruaru roa a ore atu ai e afai i to ratou rima i nia.​—Koh. 3:7.

15. (1) E nafea tatou aita anaˈe tatou i maitihia no te horoa i te pahonoraa? (2) E nafea te taeae na ˈna e faatere i te haapiiraa e nehenehe ai e haamanaˈo i te taatoaraa o te amuiraa? (A hiˈo i te tumu parau “Ia faatere outou i te haapiiraa.”)

15 I te tahi taime, mea rahi anaˈe te feia e amo ra i te rima i nia, eita paha tatou e maiti-pinepine-hia. Aore ra aita roa ˈtu te taeae e faatere ra i te haapiiraa e maiti ia tatou. E nehenehe tatou e toaruaru. Noa ˈtu râ, eiaha tatou e manaˈo e aita te taeae e hinaaro ra e maiti ia tatou no te pahono.​—Koh. 7:9.

Ia faatere outou i te haapiiraa

Ia faatere outou i te hoê haapiiraa e titauhia ˈi te feia pahono, a tamata i te maiti e rave rahi taata. E nafea outou?

  • Eiaha e paraparau rahi roa. Na roto i te parau poto noa, a omua e a puohu i te haapiiraa, a horoa ˈtu i te tahi noa mau manaˈo i te roaraa o te haapiiraa.e Aita e titauhia ia omua i te mau paratarafa atoa hou a taiohia ˈi te reira.

  • Ua taio anaˈe outou i te uiraa, a faafaaea rii ia nehenehe vetahi e afai i to ratou rima i nia. Eiaha e ui i taua noa mau taata ra mai te peu e te afai ra te tahi atu i to ratou rima i nia. A haamanaˈo, o tatou pauroa te nehenehe e toaruaru aita anaˈe tatou e uihia, oia atoa te feia paari i te pae varua.

  • Eiaha e parau: “O vai tei ore i horoa ˈtura i te pahonoraa?”

  • E tuhaa anaˈe ta outou i te pae hopea o te putuputuraa, a haamanaˈo o vai ma tei pahono na mua ˈtu. E nehenehe ïa outou e maiti i te tahi atu no te horoa i te pahonoraa.

  • A ara maitai i te taime. Ia faataerehia i nia i te mau paratarafa matamua, e ru noa ïa outou i te hopea o te haapiiraa a ore atu ai e nehenehe e faaroo i te manaˈo o vetahi.

16. E nafea tatou e faaitoito ai i te feia pahono?

16 Aita anaˈe outou e nehenehe e horoa pinepine i te pahonoraa, e nehenehe outou e faaroo maite i te pahonoraa a vetahi ê a haapopou atu ai ia ratou ia oti te putuputuraa. Aita ïa outou i faaitoito ia ratou ma te horoa i te pahonoraa, ua faaitoito râ outou ia ratou na roto i te haapopouraa. (Mas. 10:21) Inaha, e ravea maitai atoa te haapopouraa no te faaitoito te tahi i te tahi.

TE TAHI ATU MAU RAVEA NO TE FAAITOITO TE TAHI I TE TAHI

17. (1) E nafea te mau metua e tauturu ai i ta ratou mau tamarii ia faaineine i te pahonoraa e tano no ratou? (2) Ia au i te video, eaha na ravea e maha no te faaineine i te pahonoraa? (A hiˈo atoa i te nota.)

17 E nafea ˈtu â tatou e faaitoito ai te tahi i te tahi i te putuputuraa? E te mau metua, a tauturu i ta outou mau tamarii ia faaineine i te pahonoraa ia au i to ratou faito matahiti. (Mat. 21:16) I te tahi taime, e hiˈopoahia te tahi tumu parau haapiiraa mai te oraraa faaipoipo aore ra te mau peu taotoraa tia ore. E nehenehe ta te mau tamarii e pahono i te tahi noa mau paratarafa. Tera râ, a faataa i ta outou mau tamarii no te aha eita paha ratou e maiti-pinepine-hia no te pahono. A na reira ˈi, eita ïa ratou e toaruaru.​—Tim. 1, 6:18.d

18. A horoa ˈi i te pahonoraa, no te aha mea faufaa ia ore tatou e tataˈu i to tatou oraraa? (Maseli 27:2)

18 O tatou pauroa te nehenehe e faaineine i te pahonoraa o te faahanahana ia Iehova e o te faaitoito i te amuiraa. (Mas. 25:11) E nehenehe tatou e faatia poto noa i te hoê tupuraa ta tatou i farerei, eiaha râ e tataˈu i to tatou oraraa. (A taio i te Maseli 27:2; Kor. 2, 10:18) E faahiti râ tatou i te parau no Iehova, ta ˈna Parau e to ˈna nunaa. (Apo. 4:11) Papu, ia anihia mai ia faatia i te hoê tupuraa ta tatou i farerei, e tano iho â ïa ia faatia ˈtu. E faahitihia hoê hiˈoraa i roto i to muri nei paratarafa.

19. (1) Eaha te tupu ia imi tatou i to vetahi ê maitai i te putuputuraa? (Roma 1:11, 12) (2) Eaha ta outou e au roa a pahono ai i te putuputuraa?

19 Aita e faatureraa etaeta o te faaite ra e nafea ia horoa i te pahonoraa, e nehenehe râ tatou e tutava ia riro ta tatou mau pahonoraa ei faaitoitoraa na te tahi e te tahi. Te auraa, no vetahi e tutava ratou i te pahono pinepine aˈe, e no vetahi atu, e oaoa ratou i te mau pahonoraa ta ratou i horoa a vaiiho atu ai i te tahi atu ia pahono atoa. Ma te imi i to vetahi ê maitai i te putuputuraa, e faaitoito tatou paatoa te tahi i te tahi.​—A taio i te Roma 1:11, 12.

E NAFEA IA MANAˈO TE TAHI I TE TAHI . . .

  • aita anaˈe i rahi te taata pahono i te putuputuraa?

  • ua rahi anaˈe te taata pahono i te putuputuraa?

  • ia faaineine tatou i te pahonoraa?

HIMENE 93 Haamaitai mai ia matou tei amui mai

a E faaitoito tatou te tahi i te tahi ma te horoa i te pahonoraa i te putuputuraa. Tera râ, e taiâ vetahi i te horoa i te pahonoraa. Area te tahi atu, mea au na ratou e pahono, e hinaaro râ ratou ia ui pinepine aˈe te taeae faatere ia ratou. I roto i teie na tupuraa, e nafea tatou e manaˈo ai te tahi i te tahi ia itoitohia tatou paatoa? E nafea tatou ia horoa i te pahonoraa no te faaitoito i to tatou mau taeae e tuahine ia faaite i te here e ia rave i te ohipa maitai roa? O ta teie ïa tumu parau haapiiraa e faataa mai.

b No te ite mai te tahi manaˈo tauturu a hiˈo i Te Pare Tiairaa no Tenuare 2019 i te api 8-13.

c Ua tauihia te iˈoa.

d I nia i te jw.org, a mataitai i te video A riro ei hoa no Iehova: A faaineine i ta outou mau pahonoraa.

e A hiˈo i Te Pare Tiairaa o te 15 no Tiurai 2013 i te api 32 e Te Pare Tiairaa o te 1 no Tetepa 2003 i te api 21-22 (Farani).

f FAATAARAA O TE HOHOˈA: I roto i te hoê amuiraa rahi, aita te hoê taeae e amo faahou ra i to ˈna rima i nia, inaha ua horoa aˈena o ˈna i te pahonoraa. E vaiiho ïa o ˈna ia nehenehe te tahi atu e horoa i te pahonoraa.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono