A faaitoito i te poro i te mau tane
1. Eaha te hinaaro-ru-hia ra no te haapao i te mau faufaa a te Basileia?
1 A maraa noa ˈi te ohipa pororaa i te Basileia i teie mau mahana hopea nei, te hinaaro-ru-hia ra te mau tane aravihi i te pae varua no te amo i te mau hopoia. (Mar. 4:30-32; Ohi. 20:28; Tim. 1, 3:1-13) I te tahi râ mau vahi, mea iti aˈe te mau tane e farii ra i te poroi o te Basileia ia faaauhia i te mau vahine. I roto i te tahi mau taˈere, te manaˈo ra te mau tane e na ta ratou mau vahine te hopoia e haapii i te mau tamarii no nia i te Atua. E nafea tatou e faaitoito ai i te mau tane ia ite i to ratou mau hinaaro pae varua e ia amui mai ia tatou i roto i te haamoriraa mau?
2. Mea nafea ta Paulo e Petero mau tutavaraa e poro i te mau tane i hotu maitai ai?
2 A imi ia ratou: Ia farii te hoê upoo utuafare i te parau mau, e pinepine e faaitoito oia i to ˈna utuafare ia amui mai ia ˈna i roto i te haamoriraa viivii ore. Ei hiˈoraa, a tapeahia ˈi raua no ta raua ohipa pororaa, ua faaite Paulo raua Sila i te parau mau i te tiai o te fare tapearaa. Ua bapetizohia ihora tera taata e to ˈna utuafare taatoa. (Ohi. 16:25-34) I to Paulo pororaa i Korinetia, “ua faaroo . . . te tavana i te sunago ra o Kerusipo e tana utuafare atoa i te Fatu.” (Ohi. 18:8) Ua faaohipa Iehova ia Petero no te poro ia Korenelio, te hoê raatira hanere faataahia mai te hoê ‘taata paieti e te mǎtaˈu i te Atua.’ Ua bapetizohia oia e to ˈna atoa mau fetii e hoa mau.—Ohi. 10:1-48.
3. Mai ia Philipa, e nehenehe tatou e poro ia vai ma?
3 E nehenehe te pororaa i te “feia mana” e faatupu i te mau faahopearaa manaˈo-ore-hia. (Tim. 1, 2:1, 2) Ei hiˈoraa, ua aratai te melahi a Iehova ia Philipa i te hoê “taata mana” o tei tiai i te mau taoˈa a te arii vahine o Etiopia. Ua faaroo atu Philipa ia ˈna i te “taioraa i ta te peropheta ra i ta Isaia,” e faataa ˈtura i te parau apî maitai no nia ia Iesu. Ua riro mai taua Etiopia ra ei pǐpǐ e ua haaparare paha oia i te parau apî maitai ia ˈna i hoˈi atu i to ˈna ra fenua. Peneiaˈe ua poro atoa oia i te arii vahine e i to ˈna feia, te mau taata te ore paha e faaroo i te parau apî maitai ahiri aita o ˈna.—Ohi. 8:26-39.
4. E nafea te mau tane e faaroo hau atu â ˈi i te parau apî maitai?
4 E nafea ia farerei e rave rahi atu â tane: Mea pinepine tei te ohipa ratou. E nehenehe anei oe e faanaho ia oe no te poro hau atu â i te ahiahi, te mau hopea hebedoma, e te mau mahana faaearaa ohipa? Te tahi atu ravea no te poro i te mau tane mea varavara ratou i te fare, o te haere-tamau-raa ïa i roto i te mau tuhaa fenua tapihooraa. E tutava taa ê atoa te mau taeae i te poro ma te faanaho-ore-hia i te mau tane e rave ra i te ohipa e o ratou. I roto i te taviniraa i tera fare i tera fare, i te mau tuhaa fenua iho â râ e poro-pinepine-hia ra, e nehenehe te mau taeae e ani ia paraparau roa ˈtu i te hoê tane.
5. E nafea te hoê tuahine ia farerei oia i te hoê tane tei anaanatae mai i te poroi o te Basileia?
5 Ia farerei te hoê tuahine i te hoê tane tei anaanatae i te parau mau, eiaha oia e hoˈi atu e hiˈo ia ˈna o ˈna anaˈe, ia apitihia râ oia e ta ˈna tane aore ra e te tahi atu taata poro. Mai te peu e ua anaanatae mau taua taata ra, e mea maitai aˈe ïa e na te hoê taeae aravihi e haapao ia ˈna.
6. E nafea ia pee i te hiˈoraa o te aposetolo Paulo e ia ‘noaa mai te taata e rave rahi’?
6 A maiti i te mau tumu parau ta ratou e anaanatae: Ua haapao te aposetolo Paulo i te feia e faaroo ra ia ˈna e ua faatano i ta ˈna parau ia ‘noaa mai te taata e rave rahi.’ (Kor. 1, 9:19-23) E mea tia atoa ïa ia ite tatou i tei anaanataehia paha e te mau tane ta tatou e farerei, a faaineine atu ai ia tatou. Ei hiˈoraa, e anaanatae pinepine te tane i te parau no nia i te mau fifi i te pae faanavairaa faufaa, te faatereraa maitai, te hau e te panoonoo ore o to ratou utuafare. E anaanatae atoa paha ratou i te tumu o te oraraa, te a muri aˈe o te fenua, e te tumu te Atua e faatia ˈi i te mauiui. E farii-maitai-aˈe-hia te poroi o te Basileia ia haapao tatou i te reira i roto i ta tatou faaiteraa.—Mas. 16:23.
7. E nafea te taatoaraa i roto i te amuiraa e ohipa maitai ai i nia i te mau hoa faaipoipo e ere i te Ite e haere maira i te putuputuraa?
7 A tauturu i te mau hoa faaipoipo e ere i te Ite: Noa ˈtu e mea pinepine e ohipa roa te haerea maitai o to tatou mau tuahine i nia i ta ratou mau tane e ere i te Ite, e nehenehe te mau melo o te amuiraa e tauturu atoa ˈtu. (Pet. 1, 3:1-4) Ia apee hoê i ta ˈna vahine i te putuputuraa, e riro te farii-mahanahana-raa a te amuiraa ia ˈna ei faaiteraa puai. Te faaite ra paha to ˈna haereraa mai i te tahi anaanatae i te parau mau, e ua ineine paha oia i te farii i te haapiiraa bibilia.
8. E nafea te mau taeae e tauturu ai i te mau hoa faaipoipo e ere i te Ite tei faaite i te tahi noa ˈˈe anaanatae i te parau mau?
8 I te tahi taime, ua farii te tahi mau tane aita i anaanatae rahi roa i te parau mau i te omuaraa i te tauaparau no nia i te Bibilia e te hoê taeae ta ratou e au. A haere ai ratou e farerei i te hoê utuafare, ua tutava taa ê te mau taeae o te hoê amuiraa i te tauaparau i te tane e ere i te Ite no nia i te mau mea ta ratou i ite e mea au na ˈna. Ua aratai te reira i te mau tauaparauraa no nia i te Atua, e ua bapetizohia o ˈna i teie nei. I roto i te tahi atu tupuraa, ua tauturu te hoê taeae i te hoê tane faaipoipo e ere i te Ite, e hoa atoa hoi, ia aua i to ˈna fare. No to ˈna anaanatae-roa-raa ˈtu ia ˈna, ua haamatahia ihora hoê haapiiraa bibilia. (Gal. 6:10; Phil. 2:4) E te mau taeae e, no te aha e ore ai e tauturu i teie mau hoa faaipoipo e ere i te Ite?
9. Eaha te mau faahopearaa e noaa ia outou ia faaineine outou no a muri aˈe?
9 A faaineine no a muri aˈe: E riro mai paha te mau tane tei farii i te poroi o te Basileia e tei tutava i te amo i te mau hopoia i roto i te taviniraa a Iehova ei ô taata, ei matahiapo Kerisetiano o te faaohipa i to ratou aravihi e puai no te maitai o te nunaa o Iehova. (Eph. 4:8; Sal. 68:18) E aupuru ratou i te amuiraa ma te hinaaro e te aau tae. (Pet. 1, 5:2, 3) E haamaitairaa mau ratou no te huitaeae atoa!
10. Mea nafea e rave rahi i te faufaaraahia i ta Anania mau tutavaraa?
10 Ei hiˈoraa, hou a riro ai ei “aposetolo a te Etene,” i hamani ino na hoi Saulo i te mau Kerisetiano. (Roma 11:13) No reira, aita te pǐpǐ ra o Anania i hinaaro oioi e poro atu ia Saulo. Ua pee râ Anania i te aratairaa a te Fatu e ua paraparau atu i te taata o tei riro mai te aposetolo Paulo. I te roaraa o te tau, e tausani taata tei faufaahia i ta Paulo pororaa, e e mirioni atoa te tamau noa nei â i te faufaahia e ta ˈna mau rata faaurua i roto i te Parau a te Atua.—Ohi. 9:3-19; Tim. 2, 3:16, 17.
11. No te aha e rave ai i te mau faatanoraa atoa e titauhia no te poro i te mau tane?
11 Ia nehenehe tatou e rave i te faatanoraa atoa e titauhia no te poro i te mau tane. A tapi ai tatou i taua fa ra, e tiaturi tatou e e haamaitai Iehova i ta tatou mau tutavaraa itoito no te rave i to ˈna hinaaro e no te haapao maitai i te mau faufaa a te Basileia.