E parau mau ta te Bibilia e faaite ra
I te roaraa o te tau, ua ite te mau taata no te mau nunaa rau e e parau mau iho â ta te Bibilia e faaite ra. I teie mahana, te pee nei tau mirioni taata i te mau haapiiraa Bibilia. No te tahi atu râ mau taata, mea papu ore te Bibilia e e ere i te mea mau. Eaha to oe manaˈo? E nehenehe anei oe e ite i te parau mau i roto i te Bibilia?
NO TE AHA OE E NEHENEHE AI E TIATURI I TE BIBILIA?
Nafea oe e ite ai mea papu anei te Bibilia? A feruri na i teie hiˈoraa: I te roaraa o te tau, ua faaite noa to oe hoa i te parau mau, e nehenehe ïa oe e tiaturi ia ˈna. Ua faaite noa anei te Bibilia i te parau mau, mai taua hoa ra? A tapao na i te tahi mau hiˈoraa.
Mea haavare ore te mau taata papai Bibilia
Ua faaite noa te mau taata papai Bibilia i te parau mau. Aita hoi ratou i huna i ta ratou iho mau hape. Ei hiˈoraa, ua papai te peropheta Iona no nia i to ˈna iho faaroo-ore-raa i te Atua. (Iona 1:1-3) I te hopea o te buka Bibilia ta ˈna i papai, ua faaite oia nafea te Atua i faautua ˈi ia ˈna. Maoti te mau aratairaa a te Atua, ua tauturuhia e ua faaafaro Iona i to ˈna haerea, aita râ oia i faahiti i te reira i roto i ta ˈna buka. (Iona 4:1, 4, 10, 11) Mea haavare ore te taatoaraa o te mau taata papai Bibilia. Te faaite mai ra te reira i to ratou anaanatae mau no te parau mau.
Te parau mau o te tauturu mai
Te horoa ra anei te Bibilia i te aˈoraa î i te paari i te mau taime atoa? Oia mau. Ei hiˈoraa, a tapao na eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i te mau auhoaraa aore ra amuimuiraa maitatai: “Te mau mea atoa ïa ta outou e hinaaro ia rave te taata no outou, a rave atoa ïa no ratou.” (Mataio 7:12) “O te parau mǎrû ra tei faaore i te riri; area te parau faaooo ra, o te riri ïa te tupu.” (Maseli 15:1) Papu maitai, noa ˈtu e ua papaihia te Bibilia mea maoro i teie nei, mea tano noa â te mau pue parau mau Bibilia no teie tau.
Te parau mau i te pae tuatapaparaa
I te roaraa o te mau matahiti, ua haapapu te mau itearaa i te pae ihipǎpǎ e mea mau te taata, te mau vahi e te mau aamu faahitihia i roto i te Bibilia. Ei hiˈoraa, a feruri na i nia i teie haapapuraa. Te parau mai ra te Bibilia e “ua hopoi maira to Turia [to Phoinikia no Turia] i parahi i Ierusalema i te iˈa, e te mau taoˈa ěê atoa” i te tau o Nehemia.—Nehemia 13:16.
Te vai ra anei te haapapuraa e mea mau te mau haamaramaramaraa faahitihia i roto i taua irava Bibilia ra? Oia mau. Ua itehia mai i te feia ihipǎpǎ te tahi mau taoˈa no Phoinikia i Iseraela. E haapapuraa tera e ua ravehia te tahi tapihooraa i rotopu i na nunaa tahito e piti. Hau atu â, i Ierusalema, ua itehia mai te mau toetoea o te mau iˈa no Mediteranea. Ua tiaturi te feia ihipǎpǎ e ua hopoihia taua mau iˈa ra no te pae miti atea roa e te feia hoo taoˈa. Ua hiˈopoa te tahi aivanaa i teie haapapuraa e ua parau oia e mea papu te faahitiraa i roto i te Nehemia 13:16 o te faaite ra e ua hoo atu to Turia i te iˈa i Ierusalema.
Te parau mau i te pae aivanaa
Na mua roa, e buka faaroo te Bibilia e mea tano atoa te reira i te pae tuatapaparaa. I te pae aivanaa atoa, te tuati ra te Bibilia i te ihi mau. Teie te tahi hiˈoraa.
Ua faaite te Bibilia e “ua faauta [te Atua] i te fenua i nia i te aore” a 3 500 matahiti i teie nei. (Ioba 26:7) Mea taa ê te reira i te mau aamu tahito tei parau e ua tia te fenua i nia i te pape aore ra ua vai noa te fenua i nia i te hoê honu rahi roa. E 1 100 matahiti i muri aˈe i te papairaahia te buka Ioba, ua tiaturi noa te mau taata e aita te fenua e nehenehe e vai i nia i te aore. No ratou, e vai noa râ te reira i nia i te hoê mea. Toru noa senekele na mua ˈˈe, i 1687, ua faataa Isaac Newton i roto i ta ˈna buka no nia i te puai aratoraa, e te ohu ra te fenua maoti te tahi puai itea ore. Ua haapapu teie maimiraa faufaa i te pae aivanaa, i ta te Bibilia i faaite na hau atu i te 3 000 matahiti na mua ˈˈe!
Mea mau te parau tohu
Mea papu anei te parau tohu Bibilia e rave rahi? Ei hiˈoraa, a feruri na i nia i te parau tohu a Isaia no nia i te haamouraa o Babulonia.
Te parau tohu: I te senekele vaˈu hou te Mesia, hou Babulonia a riro ai ei oire pu o te hoê hau emepera puai roa, ua parau te taata papai Bibilia o Isaia e e haruhia te oire o Babulonia e e ore e taata-faahou-hia. (Isaia 13:17-20) Ua faaite roa ˈtu Isaia o vai te taata e rave i taua mau ohipa ra: o Kuro. Ua faatia atoa oia i te ravea ta Kuro e faaohipa, oia hoi e “tamǎrô” oia i te anavai. Ua tohu atoa Isaia e vai matara noa te mau uputa o te oire.—Isaia 44:27–45:1.
Te faatupuraa: E 200 matahiti i muri aˈe i te papairaahia te parau tohu a Isaia, ua haru te hoê arii Peresia ia Babulonia. O vai to ˈna iˈoa? O Kuro. I te mea e e ere i te mea ohie ia tomo i roto i te oire, ua faaoti Kuro e faaohipa i te anavai Eupharate tei tahe na roto e i rapaeau i te oire. I uta ˈtu i te anavai, ua heru ta ˈna nuu i te tahi taheraa pape no te faatioi i te reira i te hoê vahi vari. Maoti te reira, ua topa te faito o te pape o te anavai e ua nehenehe ïa te nuu a Kuro e haere na roto i te anavai tei tahe i pihai iho i te mau uputa o te oire. Ma te maere mau, ua vai matara noa te mau uputa i te pae o te anavai! Ua tomo te nuu a Kuro i roto i te oire maoti taua mau uputa ra e ua haru ratou ia Babulonia.
Ua vai noa râ hoê uiraa: Ua riro anei Babulonia ei oire aore e taata-faahou-hia? Ua ora te mau taata i roto i tera oire tau senekele i te maoro. I teie mahana, e vahi paparari noa o Babulonia, e itehia tera vahi i pihai iho ia Bagdad, i Irakia. E haapapuraa teie e ua tupu te parau tohu i roto i te mau tuhaa atoa. E nehenehe te Bibilia e tiaturihia, oia atoa i te taime a faahitihia ˈi te mau ohipa e tupu a muri aˈe.