Ia faahotu tatou i ta tatou taoˈa faufaa o te taviniraa
1 Ua faaau o Iesu i te tiaturiraa o te Basileia i te hoê taoˈa faufaa rahi (Mat. 13:44-46). Hoê â anei to tatou huru e to te mau taata o te faahohoˈaraa a Iesu o tei hoo i ta ratou mau mea atoa no te hoo mai i te hoê ohipa faufaa roa? Mai te peu e te reira iho â, e tuu ïa tatou i te Basileia o te Atua i te parahiraa matamua, noa ˈtu e e ere te reira i te mea ohie e te titau ra i te manaˈo haapae.—Mat. 6:19-22.
2 I te mea hoi e ua riro ta tatou taviniraa no te Basileia mai te hoê taoˈa faufaa, to tatou hinaaro o te faahoturaa ïa i te reira. Eaha ta to tatou huru oraraa e faaite ra? Te tauiui ra anei tatou i ta tatou taviniraa? E nehenehe tatou e na reira ma te apiti i roto i te mau tuhaa e rave rau o te pororaa: i tera e tera uputa, te mau hoˈi-faahou-raa e farerei, te mau haapiiraa bibilia, te pororaa faanaho-ore-hia e te amuiraa, e rave rau atu â.
3 ‘Nafea vau e faarahi ai i to ˈu apitiraa i roto i te taviniraa?’ I te omuaraa o te hoê matahiti taviniraa apî, e mea maitai ia hiˈopoa te taata tataitahi i ta ˈna taviniraa, no te ite eaha ta ˈna e nehenehe e rave no te horoa rahi atu â i te taime i roto i te taviniraa, e ia aniani oia e: ‘E nehenehe anei au e faanaho ia ˈu iho ia riro mai au ei pionie tauturu i te tahi mau taime aore ra ma te tamau? Ma te rave i te tahi mau tauiraa, e nehenehe anei au e rave i te taviniraa pionie tamau?’ E nehenehe te feia e haamata i te taviniraa pionie i te 1 no setepa e apiti atu i roto i te Haapiiraa no te mau pionie i te matahiti i mua.
4 Ua haamau te feia poro i te fa e horoa hau atu â i te faaiteraa ma te faanaho-ore-hia e te amuiraa. Te horoa pinepine ra teie ohipa i te mau faahopearaa maitatai roa. E manaˈo vetahi e tia ia ratou ia haere i mua i roto i te aravihi no te hoˈi faahou e farerei i te mau taata e no te haamata i te mau haapiiraa bibilia apî.
5 Mai te peu e te ite ra tatou e mea iti ta tatou apitiraa i roto i te taviniraa, nafea ïa tatou ia faarahi i te reira? Te aˈo nei te feia tei tapae i te mau fa teitei ia faaoti na mua e tuu i te mau faufaa o te Basileia i te parahiraa matamua, noa ˈtu te mau tupuraa (Mat. 6:33). E mea faufaa te faaroo e te hoê tiaturiraa taatoa ia Iehova (Kor. 2, 4:7). E pure tatou ia ˈna ma te mafatu taatoa e te tuutuu ore (Luka 11:8, 9). Ia papu tatou e e haamaitai o Iehova i ta tatou mau tutavaraa rotahi no te faarahi i ta tatou apitiraa i roto i ta ˈna taviniraa.—Ioane 1, 5:14.
6 Ia paraparau tatou i te mau taeae e te mau tuahine o tei manuïa i te faarahi i ta ratou taviniraa. E ani tatou ia ratou e nafea to ratou haapaiumaraa i te fifi ma te ore e haaparuparu. Peneiaˈe e tano te mau mea i orahia e ratou iho no tatou no te haapapu ia tatou e e nehenehe tatou e faarahi i ta tatou taviniraa.
7 Ia taio anaˈe tatou i te mau tumu parau o Te Pare Tiairaa aore ra o Te taviniraa o te Basileia o te tuatapapa ra no nia i te pororaa, e hiˈo tatou, na roto i te pure, e nafea ia faaohipa i te mau manaˈo i roto. Ia na reira atoa tatou ia haere tatou i te mau putuputuraa a te amuiraa aore ra i te mau tairururaa. No roto mai te mau manaˈo i ǒ nei i te hoê oreroraa parau o te tairururaa haaati i te matahiti i mairi aˈenei. E tumu parau matamua teie no te hoê anairaa oia hoi no te tauturu ia tatou ia faaohipa taatoa i te mau faaitoitoraa horoahia mai i taua tairururaa ra.
8 Ua haapao maite o Iesu i ta ˈna taviniraa. Ua riro hoi te reira ei tapitapiraa matamua na ˈna. Ua parau oia e: “Teie ta ˈu maa, o te haapao i to ˈna hinaaro o to tei tono mai ia ˈu nei.” (Ioane 4:34). Hoê â anei to tatou huru feruriraa? Mai te peu e e, e ite mau â tatou i te mau ravea no te tauiui i ta tatou taviniraa e no te tufa e to tatou taata-tupu i te “mea maitai” no roto mai i ta tatou taoˈa faufaa.—Mat. 12:35; Luka 6:45.