Ia tapea tatou i te feruriraa maitai
1 Auê ïa tatou i te oaoa e ia ite i te maraaraa nehenehe i roto e rave rahi fenua! Te ite nei hoi tatou e, i roto i te tahi mau tuhaa fenua, e pinepine te feia poro i te Basileia i te farerei i te tâuˈa-ore-raa aore ra i te hoê patoi-roa-raa i ta tatou ohipa pororaa. Nafea ia tapea i te feruriraa maitai mai te peu e mai te reira atoa i roto i ta tatou tuhaa fenua? Nafea ia ape i te manaˈo haaparuparu, te hoê huru o te faaore i to tatou oaoa aore ra o te faatoetoe i to tatou itoito no te faariroraa i te mau taata ei pǐpǐ?
2 E tauturu te feruriraa maitai ia tatou ia vai aifaito noa. I roto atoa i te mau tamataraa, eiaha roa ˈtu tatou e vaiiho i te mau manaˈo haaparuparu ia na nia ˈˈe. Ua vaiiho mai Iesu i te hoê hiˈoraa tia. E mea iti roa te feia tei farii i te mea o ta ˈna i haapii. E rave rahi tei turori te manaˈo no nia i ta ˈna haapiiraa. Ua faaruru oia i te mau tupuraa o tei tamata rahi roa i to ˈna faaoromai. Ua faaino te mau faatere haapaoraa i ta ˈna ohipa e ua opua i te haapohe ia ˈna. Ua tutuhahia i nia ia ˈna, ua faaooohia o ˈna, ua taparahihia oia e i te pae hopea ua haapohehia o ˈna. Teie râ, ua oaoa noa oia i roto i te ohipa ta ˈna i rave. No te aha? Ua ite oia i te faufaaraa e rave i te hinaaro o te Atua e aita o ˈna i faarue.—Ioane 4:34; 13:17; Heb. 12:2.
3 E tapea anaˈe i te hoê manaˈo maitai i nia i ta tatou taviniraa: No te manuïa, e tia ia tatou ia haamanaˈo noa e rave rahi mau tuhaa. Ia haamanaˈo tatou e te afai nei tatou i te hoê poroi o ta te rahiraa o te taata e ore e faaroo nei aore ra e patoi ra (Mat. 13:14, 15). Noa ˈtu e ua faaue te ture i te mau aposetolo ia faaea i te haapii ma te faaohipa i te iˈoa o Iesu, aita ratou i taiva i ta ratou ohipa e ua tamau noa te ootiraa (Ohipa 5:28, 29; 6:7). Ua ite aˈena tatou e, i roto i te tahi mau tuhaa fenua, e mea iti roa te mau taata e faaroo mai (Mat. 7:14). E mau tumu râ to tatou no te oaoa mai te peu e hoê noa ˈˈe taata te faaroo mai. Ia haamanaˈo atoa tatou e tia atoa i te feia e patoi ra ia faaroo i te poroi (Ezek. 33:8). I rotopu ia ratou, te taui e te riro mai nei vetahi ei feia haamori ia Iehova. Mai te peu e e mea maitai to tatou manaˈo i nia i te taviniraa, e oaoa te tupu mai noa ˈtu e mea iti te taata e faaroo mai ra. Ua riro to tatou haere-noa-raa ˈtu i mua i te mau uputa no te faaite i te poroi o te Basileia o te Atua ei faaiteraa.—Ezek. 2:4, 5.
4 Te vai ra ia tatou i te mau tumu maitai no te tapea i te hoê feruriraa tano. E tia i te ruperuperaa o te ohipa na te ao nei e te fatataraa mai te ati rahi ia turai ia tatou tataitahi ia rave i ta tatou e nehenehe e ia tavini ma te paieti (Petero 2, 3:11, 14). E riro te hoê taviniraa itoito i te roaraa o te avaˈe atete ei ravea maitai no te faaite i to tatou mauruuru no te mea ta tatou i haapii. Te hinaaro atoa ra tatou e faaohipa to tatou mau hoa apî ma te feruriraa maitai i te mea ta ratou e haapii ra. Mai te peu e ua haere rii vetahi o te haapii ra i te Bibilia e o tatou i mua no te riro mai ei feia poro bapetizo-ore-hia, o te avaˈe atete ïa te taime faahiahia roa no te haamata i te poro.
5 E taata poro anei aore ra e pionie tatou, e tauturuhia tatou paatoa mai te peu e e haamanaˈo tatou e aita Iehova e ani mai ra ia tatou i te mea teimaha (Ioane 1, 5:3). Te tǎpǔ mai ra o ˈna e e turu mai oia ia tatou (Heb. 13:5b, 6). Ia tapea mai tatou i te feruriraa maitai e ia tamau i te poro noa ˈtu te tâuˈa-ore-raa e te patoiraa a te mau taata, no te mea o te reira hoi te hinaaro o te Atua.—Tim. 1, 2:3, 4.