VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w10 1/4 api 3-4
  • Te Bibilia, o te Parau a te Atua anei?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te Bibilia, o te Parau a te Atua anei?
  • Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2010
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te tauiraa te manaˈo no nia i te Bibilia
  • O te Bibilia iho â te Parau faaurua e te Atua
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2010
  • No te aha e taio ai i te Bibilia?
    Te Bibilia—Parau na te Atua aore ra na te taata?
  • Te hoê pu otahi o te paari hau aˈe
    Eaha te tumu o te oraraa? Nafea outou e ite ai i te reira?
  • E buka te Bibilia no ǒ mai i te Atua
    Eaha ta te Bibilia e haapii mai?
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2010
w10 1/4 api 3-4

Te Bibilia, o te Parau a te Atua anei?

“Te mau parau moˈa atoa i papaihia ra e mea faaurua mai ïa e te Atua, e e mea maitai ei haapiiraa, ei aˈoraa, ei faaiteraa hapa, ei faaite mai i te parau-tia ra; ia au roa te taata no te Atua i te mau ohipa maitatai atoa.”—TIMOTEO 2, 3:16, 17.

AUÊ i te faahiahia teie mau parau a te aposetolo Paulo no nia i te faufaaraa rahi o te Bibilia! Te manaˈo taa ê ra o ˈna i te tuhaa o te Bibilia i vai na i to ˈna tau, ta te taata e parau ra te Faufaa Tahito. E au maite râ ta ˈna mau parau i te taatoaraa o na buka Bibilia e 66, oia atoa tei papaihia e ta Iesu mau pǐpǐ haapao maitai i te senekele matamua.

Mai to Paulo atoa anei to oe manaˈo? No oe, ua faaurua mau anei te Atua i te mau taata papai Bibilia? No te mau Kerisetiano o te senekele matamua, e. E tera noâ te manaˈo o te mau Kerisetiano mau. No John Wycliffe, ekalesiatiko Beretane o te senekele 14, o te Bibilia “te ture aveia tia roa o te parau mau.” Te faataa ra te hoê titionare (The New Bible Dictionary) no ta Paulo mau parau i nia nei e e “haapapu te mea e e mea faaurua [e te Atua] e e parau mau anaˈe to roto i te Bibilia.”

Te tauiraa te manaˈo no nia i te Bibilia

I teie nei râ, aita te taata e tiaturi rahi ra i te mana o te Bibilia. “I te parauraa,” ia au i te hoê buka (The World’s Religions), “e farii [noâ] te mau Kerisetiano i te Bibilia ei parau mana o te aratai ia ratou i roto i ta ratou mau haaraa e o te haapapu i ta ratou mau tiaturiraa.” I te mea mau râ, e ere mai te reira faahou! Mea rahi te hiˈo noa nei i te Bibilia ei “tutuu taata eita e nehenehe e tiaturihia.” Noa ˈtu e te farii ra ratou e e faaroo puai to te mau taata papai Bibilia, e feia hapa noâ ratou o tei tamata i te faataa i te pue parau mau hohonu pae varua e o tei ere i te ite e te maramarama o to tatou tau.

Mea iti roa te taata e vaiiho mau nei i te Bibilia ia aratai i to ratou mau manaˈo e ta ratou mau haaraa. Ehia taime to oe faarooraa i te taata ia parau no nia i te mau ture aveia morare Bibilia e ua hope te tau e e mea tano ore? Te haapii nei e rave rahi i te mau ture e faaueraa tumu Bibilia noa ta te taata e hinaaro e faaroo, aore ra te haapao noa nei ratou i tei au ia ratou. Area vetahi mau faahua Kerisetiano, te tâuˈa ore roa ra ïa i ta te Bibilia e parau ra no nia i te taiata, te faaturi, te haerea tia ore, e te taero ava.—Korinetia 1, 6:9, 10.

No te aha hoi? I te omuaraa o te senekele 20, ua ite te ihipǎpǎ ra o Charles Marston i te tahi tumu. I roto i ta ˈna buka (The Bible Is True), te parau ra oia e ua ‘farii oioi noa te taata i te manaˈo oti noa e rave rahi o te mau taata papai o teie tau’ tei patoi i te parau mau o te Bibilia. E i teie mahana? E nafea oe i mua i te mau manaˈo e haapiiraa niu ore a te mau aivanaa Bibilia e tuino ra i to tatou tiaturi i te Bibilia? A hiˈo ïa i ta to muri nei tumu parau e faataa ra.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono