Te parau tǎpǔ no te hoê ao ino ore
UA Ô te ino i roto i te mau tuhaa atoa o te totaiete. Noa ˈtu e tei roto anei i te faatereraa hau, te ite aivanaa, te ohipa taaro, te haapaoraa, aore ra te ohipa tapihooraa, e au ra e aita te ino e vî ra.
I tera fenua i muri aˈe i te tahi, te atutu ra te mau parau apî haama o te mau ohipa eiâraa na roto i te mau ravea haapurororaa. Ua faaite-tahaa-hia e rave rahi feia o tei rave i te hoê tutavaraa no te haapao i te mau faufaa o te huiraatira e ua haapao ratou i ta ratou iho mau faufaa na roto i te fanaˈoraa i te mau petaraa moni. Te maraa ra te ohipa ino i te pae moni. Ua faautuahia te hoê rahiraa feia toroa teitei i te pae totiale aore ra i te pae faanavairaa faufaa o te rahi noa ˈtura, o tei ofati i te mau faatureraa rahi mau i te pae morare e no nia i te ohipa ino taaihia i ta ratou mau ohipa matauhia.
Te rahi ra te ohipa ta te vea no Europa e pii ra te “‘ino tiaraa teitei’—oia hoi te ohipa i ravehia e te mau taata toroa a te hau tiaraa teitei, te mau faatere hau e, ma te pinepine, te mau upoo faatere a te hau o te titau nei i te mau petaraa moni hou a farii ai i te mau tapiraa e te mau opuaraa rarahi.” I roto i te hoê fenua aitâ na matahiti tuatapaparaa toopiti a te mau mutoi e te mau tapearaa taata fatata i te mau mahana atoa i tatara ê atura i te mau taata ohipa ino etaeta,” ta te vea no Beretane ra The Economist e faataa ra.
No taua ohipa ino ra e parare ra, te manaˈo nei e rave rahi taata i teie nei mahana e aore roa e taata ta ratou e nehenehe e tiaturi atu. Te faaite nei ratou i te mau manaˈo o te taata papai i te Bibilia ra o Davida i to ˈna parauraa e: “Ua hope roa i te haere ê, ua ati atoa i te ino: aore roa te hoê i rave i te parau maitai, e hoê iti aˈe.”—Salamo 14:3.
Nafea outou ia faaruru i te ohipa ino e parare mau ra? Aita te rahiraa o te mau taata i teie nei mahana e tâuˈa nei i te reira. Tera râ, noa ˈtu e eita outou e tâuˈa i te ino, e haamauiui iho â te reira ia outou. Nafea?
Te ohipa ra te ino i nia ia outou
Te haamaraa ra te ohipa ino faito rahi e te nainai i te moni o te oraraa, te faaiti ra oia i te huru maitai o te mau taoˈa, e i te pae hopea mea iti te ohipa e mea haihai te mau moni ohipa. Ei hiˈoraa, te numerahia ra e te mau hara mai te rave-huna-raa e te taviriraa i te moni, ua tataiahuru ïa te pau mai to te eiâraa rahi amuihia e te eiâraa iti. Te faataa ra The New Encyclopædia Britannica (1992) e “ua numerahia te hoo o te ohipa ino o te mau taiete tapihoo rarahi i te mau Hau Amui no Marite e 200 000 000 000 dala marite i te matahiti hoê—te tataitoruraa o te hoo o te ohipa ino faanahohia.” Te faataa ra taua buka ra e a ore ai te mau faahopearaa e ite-oioi-hia, “e ohipa puai taua mau ohipa ino ra i nia i te maitai o te feia rave ohipa, te feia hoohoo, e te mau mea haaati.”
Te faahaamanaˈo maira te mau hotu peapea o te ohipa ino i te mau parau a te Arii Solomona e: “Ua manaˈo faahou ihora vau i te mau hamani ino atoa i ravehia i raro aˈe i te mahana nei; e inaha, te roimata o te feia i hamani-ino-hia! aita râ o ratou e haamahanahana: e te mana hoi tei te paeau hamani ino ra, aita râ o ratou e haamahanahana.”—Koheleta 4:1.
E farii anei ïa tatou ma te patoi ore i te ohipa ino? Aita anei e ravea? Te hoê ao ino ore e moemoeâ noa anei? Auaa hoi, eita! Te haapii maira te Bibilia e fatata roa te parau-tia ore e te vahavaharaa i te ture i te faaorehia.
Ta te Bibilia e haapii ra ia tatou
Te haapii ra te Bibilia ia tatou e ua haamata te ino i to te hoê melahi puai mau orureraa i te Atua e te ramâraa i nau hoa faaipoipo matamua ia apiti atu ia ˈna. (Genese 3:1-6) Aita raua i huti i te hoê noa ˈˈe mea maitai na roto i to raua haerea hara. Teie nei râ, mai te mahana a hara ˈi o Adamu raua o Eva i te Atua ra o Iehova, ua haamata raua i te roohia i te mau faahopearaa peapea o te ohipa ino. Ua haamata to raua tino i te ino mǎrû noa, e tae roa ˈtu ai i te pohe. (Genese 3:16-19) Mai reira mai â, te î nei te aamu i te mau hiˈoraa o te ohipa petaraa moni, inoinoraa, e te eiâraa. Tera râ, e au ra e te ape nei te rahiraa feia hara i te faautuaraa tia.
Taa ê atu i te feia ohipa ino matauhia, mea varavara te mau tia e te feia politita rave i te ohipa ino i te tapeahia i te fare auri aore ra i te faahoˈi atu i te moni i eiâhia e ratou. No te huru omoe o te mau petaraa moni, mea pinepine e mea fifi roa ia faaite tahaa i te ohipa ino rahi. Tera râ, e ere te auraa e e moemoeâ noa te hoê ao ino ore.
Te oraraa mai i te ohipa ino no ǒ mai ïa i te Poiete o te taata, te Atua ra o Iehova. O te ohiparaa a te Atua anaˈe te ravea. No te aha? No te mea te tamau noa ra te enemi ite-ore-hia e te huitaata nei, te Diabolo ra o Satani, i te haavare i te huitaata. Mai ta tatou e taio ra i roto i te Ioane 1, 5:19, “te vai noa nei to te ao atoa i raro aˈe i taua varua ino ra.” Eaha ˈtu â o te nehenehe e faataa i te maraaraa o te ohipa ino—te rahiraa o tei faautua-ore-hia?
Eita te hoê noa ˈˈe tutavaraa taata e nehenehe e upootia i nia ia Satani e ta ˈna mau demoni. O te ravea anaˈe a te Atua o te nehenehe e horoa na te huitaata nei i ‘te tiamâraa hanahana o te mau tamarii a te Atua.’ (Roma 8:21) Te tǎpǔ ra Iehova e fatata roa Satani i te ruruuhia e eita o ˈna e nehenehe faahou e haavare i te huitaata. (Apokalupo 20:3) I roto i taua area taime ra, mai te peu e e hinaaro tatou e ora i roto i te ao apî ino ore a te Atua, e tia ia tatou ia patoi i taua mau haerea ino ra o te ao nei.
E nehenehe te mau taata e taui
I te mau mahana o Iesu Mesia ra, ua itehia te feia o tei faaohipa ino i to ratou mana e ua haavî ratou i to ratou taata-tupu. Ei hiˈoraa, ua tui te roo o te mau telona no ta ratou mau ohipa ino. Ua itehia te reira noa ˈtu te ture papu maitai a te Atua: “Eiaha oe e rave i te taoˈa taparu, e po hoi te mata o te feia mata ara i te taoˈa taparu, e e piˈo ê te parau a te feia parau-tia i te reira.” (Exodo 23:8) Ua faˈi o Zakaio, te hoê tia telona, e ua eiâ o ˈna na roto i te pariraa haavare. Maoti râ i te faaitoito i te tauiraa totiale rahi, ua faaue Iesu i te mau taata ia tatarahapa e ia faarue i to ratou mau haerea ino. Ei faahopearaa, ua faarue vetahi mau telona matau-roa-hia no ta ratou ohipa ino mai ia Mataio e ia Zakaio i to ratou huru oraraa tahito.—Mataio 4:17; 9:9-13; Luka 19:1-10.
E nehenehe atoa te feia e rave nei i te mau ohipa eiâ i teie nei mahana e faarue i te ohipa ino na roto i te ahuraa i ‘te huru taata apî o tei hamanihia ia au i te Atua ra, i te parau-tia e te maitai mau ra.’ (Ephesia 4:24) E ere paha i te mea ohie ia aufau i te mau tute ma te eiâ ore aore ra ia faaea i te rave i te mau opuaraa atâta. Teie râ, e titauhia te mau tutavaraa atoa no te fanaˈo i te mau haamaitairaa.
Ma te ore e faatere-faahou-hia e teie ao ino, te fanaˈo nei te feia e tapitapi nei i te maitai o vetahi ê i te hau no roto roa mai. Aita e mǎtaˈuraa e e haruhia ratou no te tahi ohipa ino. Teie nei râ, te fanaˈo nei ratou i te hoê haava manaˈo maitai. Te pee nei ratou i te hiˈoraa bibilia a te peropheta Daniela. Te parau ra te faatiaraa a te Bibilia e ua imi noa na te mau auvaha i te tahi pariraa ia Daniela. “Aita aˈera râ i itea ia ratou te pariraa ˈtu, e te ino; no te mea e parau haavare ore ta ˈna, e aore roa e hapa e te ino i itea ia ˈna.”—Daniela 6:4.
Te parau tǎpǔ a Iehova
Te tǎpǔ ra Iehova e e “rave noâ te rave hara e ia hanere noa ˈtu i te raveraa, e maoro noa ˈtu â o ˈna pue mahana; ua ite râ vau e maitai to te feia i mǎtaˈu i te Atua, tei haamori i mua i tana aro: aita râ o te paieti ore e maitai, e ore hoi o ˈna pue mahana e haamaorohia maori râ mai to te ata ra, oia aore i haamori i mua i te aro o te Atua ra.”—Koheleta 8:12, 13.
Auê ïa tamǎrûraa ia ore anaˈe te ohipa ino e faatupu faahou i te oaoa ore! Auê ïa haamaitairaa ia ora e a muri noa ˈtu i roto i te hoê ao ino ore! Te vai mau ra te ravea. Te faahiti ra te Bibilia i te “tiaturi i te ora mure ore, i ta te Atua ta te ore e tia ia haavare i parau mai hou teie nei ao ra.” (Tito 1:2) Mai te peu e te riri nei outou i te ohipa ino e te here nei outou i te parau-tia, e nehenehe mau outou e ite i te tupu-roa-raa o te parau tǎpǔ a te Atua no te hoê ao ino ore.
[Hohoˈa i te api 4]
Te parare nei te ohipa ino na roto i te faatereraa hau e te mau pu tapihooraa
[Hohoˈa i te api 5]
E faaino pinepine te ohipa ino i te mau faaauraa e te mau taata toroa a te hau