VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w94 15/3 api 28-31
  • Te tuatapaparaa anaanatae mau a Josèphe

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te tuatapaparaa anaanatae mau a Josèphe
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • To ˈna oraraa i to ˈna vai-apî-raa
  • I Roma e te hoˈi-faahou-raa mai
  • Te mau ohipa a Flavius Josèphe
  • Te hiˈoraa i roto i te Parau a te Atua
  • Te orureraa hau rahi no te patoi ia Roma
  • I muri aˈe i te tamaˈi
  • Na Josèphe iho â anei i papai?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova—2013
  • Ua ora mau anei o Ioane Bapetizo?
    Tumu parau rau
  • E ora anei outou ia ohipa mai te Atua?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
w94 15/3 api 28-31

Te tuatapaparaa anaanatae mau a Josèphe

E MEA maoro te feia e haapii ra i te tuatapaparaa i te feruri maite i te mau papai anaanatae mau a Josèphe. Fanauhia e maha noa matahiti i muri aˈe i te poheraa o te Mesia, ua ite mata roa o ˈna i te tupuraa ati mau o te parau tohu a Iesu no nia i te nunaa ati Iuda no te senekele matamua. E tomana no te nuu o Josèphe, e tiatiavea, e Pharisea, e e taata tuatapapa atoa hoi.

Te vai ra i roto i te mau papai a Josèphe e rave rahi mau haapapuraa tei huti i te ara-maite-raa. Te haamaramarama ra oia i te mau buka a te Bibilia ma te horoa i te hoê aratairaa papu no nia i te hohoˈa o te fenua e te teotarafia no Paletetina. Eita ïa e maerehia e te faariro ra e rave rahi taata i ta ˈna mau ohipa ei tuhaa faufaa i roto i ta ratou vairaa buka!

To ˈna oraraa i to ˈna vai-apî-raa

Ua fanauhia o Joseph ben Matthias, aore ra o Josèphe, i te matahiti 37 o to tatou nei tau, te matahiti matamua faatereraa o te emepera roma o Caligula. No roto mai te metua tane o Josèphe i te hoê utuafare autahuˈa. Ua faahua parau oia e to ˈna metua vahine, e huaai ïa no te autahuˈaraa rahi Hasmonaean o Jonathan.

I roto i te ahururaa o to ˈna matahiti, e tamarii haapii itoito o Josèphe i te Ture a Mose. Ua hiˈopoa maite oia e toru pǔpǔ faaroo ati Iuda—te mau Pharisea, te mau Sadukea, e te mau Essenes. Ma te au aˈe i te pǔpǔ hopea, ua faaoti oia e ora e toru matahiti e te hoê taata faaea o ˈna anaˈe i roto i te medebera o Bannus, peneiaˈe e Essene. I te 19raa o to ˈna matahiti, ua faarue oia i te reira e ua hoˈi o Josèphe i Ierusalema ma te amui atu i te mau Pharisea.

I Roma e te hoˈi-faahou-raa mai

Ua ratere o Josèphe i Roma i te matahiti 64 o to tatou nei tau ei arai no te mau tahuˈa ati Iuda o ta te auvaha ati Iuda o Felix i hopoi atu i te emepera o Néron no te tamata ia ratou. I to ˈna tere ua tomo te pahi, e ua ora mai o Josèphe. E 80 noa i rotopu i te 600 ratere i nia i te pahi tei faaorahia mai.

I to Josèphe faaea-poto-raa i Roma, ua haafarerei te hoê ati Iuda hauti taata ora ia ˈna e te vahine o Néron, te emepera vahine o Poppaea. O ˈna te tumu rahi a manuïa ˈi ta ˈna ohipa taa ê. Ua putapû roa o Josèphe i te unauna rahi o taua oire ra.

I to Josèphe hoˈiraa i Iudea, ua mau roa i roto i te feruriraa o te mau ati Iuda e faataahuri ia Roma. Ua tamata oia i te faahepo i te mau taata o to ˈna fenua i te faufaa ore ia aro atu ia Roma. Aita oia i nehenehe e tapea ia ratou e ma te mǎtaˈu atoa hoi e e faarirohia o ˈna ei taata haavare, ua farii oia ia nominohia o ˈna ei tomana no te mau nuu ati Iuda i Galilea. Ua haaputu o Josèphe i ta ˈna mau taata ma te faaineine ia ratou e ua noaa ia ˈna te maa hinaarohia no te faaineine i te aro i te mau nuu roma—mea faufaa ore râ teie mau tutavaraa. Ua riro to Galilea i te nuu a Vespasia. I muri aˈe e 47 mahana i te haaatiraahia, ua haruhia te pare i Jotapata tei reira o Josèphe.

I to ˈna haruraahia, ua tohu o Josèphe ma te aravihi e ua fatata o Vespasian i te riro mai ei emepera. Ua tapeahia o ˈna aita râ i faautuahia no ta ˈna tohu, e ua matara mai o Josèphe i te tupu-mau-raa te reira. Ua riro te reira ei tauiraa i roto i to ˈna oraraa. No te toea o te tamaˈi, ua tavini oia i to Roma ei taata iriti parau e ei arai. No te faaite e o Vespasian e ta ˈna nau tamaroa o Titus e o Domitian te paoti, ua amui atu o Josèphe i te iˈoa metua o Flavius i to ˈna iho iˈoa.

Te mau ohipa a Flavius Josèphe

Teie te upoo parau o te papai tahito roa ˈˈe a Josèphe Te tamaˈi a te ati Iuda (beretane). Te tiaturihia ra e ua faaineine oia e hitu buka aamu no te faaau i te mau ati Iuda i te huru faataaraa o te puai faito ore o Roma e no te tapea eiaha ia orure hau faahou a muri aˈe. Na roto i teie mau papai e hiˈopoa-maite-hia ra te aamu o te mau ati Iuda mai te tau a haruhia ˈi Ierusalema e Antiochus Epiphanes (i te piti o te senekele hou to tatou nei tau) e tae noa ˈtu i te aro-uˈana-raa i te matahiti 67 o to tatou nei tau. Ei taata tei ite mata roa, te faataa ra o Josèphe i te tamaˈi tei hope i te matahiti 73 o to tatou nei tau.

Te tahi atu â ohipa a Josèphe o Te mau ati Iuda no te tau tahito e 20 buka aamu a te mau ati Iuda. Ma te omua mai e te Genese e te poieteraa, e tae noa ˈtu te faatiaraa i te tupu-taue-raa te tamaˈi e to Roma. Ua apee maite o Josèphe i te anairaa tau o te Bibilia, ma te amui atu te mau faataaraa a te tutuu e te mau manaˈo no rapae.

Ua papai o Josèphe i to ˈna iho aamu teie te upoo parau ohie noa Oraraa (beretane). I roto te imi ra o ˈna i te mau otoheraa no to ˈna tiaraa i roto i te tamaˈi ma te tamata i te faaiti i te mau pariraa a Justus Tiberia i nia ia ˈna. Te maha o ta ˈna ohipa—e piti buka haamaitairaa piihia No te patoi atu ia Apion (beretane)—e auvaha ra eiaha ia hiˈo-hape-hia te mau ati Iuda.

Te hiˈoraa i roto i te Parau a te Atua

Aita e feaaraa e mea tano iho â te rahiraa o te tuatapaparaa a Josèphe. I roto i ta ˈna ohipa piihia No te patoi atu ia Apion, te faaite ra oia e aita te mau ati Iuda i faaô i te mau buka aore i faauruahia ei tuhaa na te mau Papai faauruahia. Te turu ra oia i te papu e te au maite e vai ra i roto i te mau papai a te Atua. Te na ô ra o Josèphe: “Aita ta matou e rahiraa buka o te ore e pau ia numerahia, o te faahapa ra i te tahi e te patoi ra te tahi i te tahi, . . . e piti ahuru ma piti noa râ buka [tei aifaito i ta tatou nei tatuhaaraa i te mau Papai na roto e 39 buka], e tei roto hoi te mau faatiaraa o te mau tau tahito atoa; o te tiaturihia ma te tano hoi e no ô mai i te Atua ra.”

I roto i Te mau ati Iuda o te tau tahito (beretane) e mau haapapuraa anaanatae mau ta Josèphe i amui atu i te aamu o te Bibilia. Te parau ra oia e “e piti ahuru ma pae matahiti to Isaaka” i to Aberahama taamuraa i te avae e te rima no te faatusia ia ˈna. Ia au i te parau a Josèphe, i muri aˈe i to ˈna tautururaa no te hamani i te fata, ua parau o Isaaka e “‘aita ïa e faufaa ia fanauhia o ˈna, ahiri e patoi atu o ˈna i te faaotiraa a te Atua e a to ˈna metua tane’ . . . Haere oioi atura oia i nia i te fata no te faatusia ia ˈna.”

No nia i te aamu o te mau Papai i to Iseraela faarueraa ia Aiphiti tahito ra, te horoa faahou ra o Josèphe i teie mau haapapuraa: “Te rahiraa o tei tapapa ia ratou e ono hanere pereoo puaahoro fenua, e e pae ahuru tausani taata faahoro puaahorofenua e e piti hanere tausani taata haere na raro, e ta ratou atoa mau mauhaa tamaˈi.” Te parau atoa ra o Josèphe e “e ahuru ma piti matahiti to Samuela, a haamata ˈi oia i te tohu: e te hoê i to ˈna taotoraa, ua pii mai te Atua ia ˈna ma to ˈna iˈoa.”—A faaau i te Samuela 1, 3:2-21.

Na roto i te tahi atu mau papai a Josèphe e nehenehe e hiˈohia te mau tute, te mau ture, e te mau tupuraa. Ua horoa o ˈna i te iˈoa o Salome no te vahine tei ori i te oroa a Heroda e o tei ani i te upoo o Ioane Bapetizo. (Mareko 6:17-26) Te rahiraa o te mau mea ta tatou e ite no nia i te mau taata a Heroda na Josèphe i papai i te reira. Ua parau hoi oia e “no te huna i to ˈna matahiti rahi, ua peni ereere o [Heroda] i to ˈna rouru.”

Te orureraa hau rahi no te patoi ia Roma

E 33 noa matahiti i muri aˈe i to Iesu horoaraa i ta ˈna parau tohu no nia ia Ierusalema e ta ˈna hiero, ua haamata i te itehia mai te tupuraa o te tohu. Ua opua papu te mau pǔpǔ ati Iuda manaˈo etaeta e vai ra i Ierusalema i te tatara i te zugo o Roma. I te matahiti 66 o to tatou nei tau, i te faarooraahia teie parau apî, ua putuputuhia e ua tonohia te mau nuu Roma ma te peepee i raro aˈe i te aratairaa a te tavana no Turia o Cestius Gallus. Ta ratou ohipa te faaitiraa i te orureraa hau e te faautuaraa i tei hara. I muri aˈe i te haamouraa na te hiti o Ierusalema, ua patia te mau taata a Cestius i te puhapa ma te haaati i te oire paruruhia. Ma te faaohipa i te hoê ravea parauhia testudo, ua tahoê te mau Roma i ta ratou mau paruru tino mai te tua o te honu te huru ma te manuïa no te paruru ia ratou i te mau enemi. Ma te faaite i te manuïaraa o teie ravea, te parau ra o Josèphe: “Ua topa te mau ihe tei taorahia i nia ia ratou, e ua hiˈa i raro ma te ore roa ratou e pepe aˈe; i reira ua vavahi te mau faehau i te patu, ma te ore roa ratou e mamae, e ua ineine te mau mea atoa no te tahu i te uputa o te hiero i te auahi.”

“E i reira,” ta Josèphe i parau, “to Cestius . . . faahoˈiraa mai i ta ˈna mau faehau i tera vahi . . . E faarue ihora oia i te oire, aore roa hoi e tumu.” Ma te ore roa e opua e faahanahana i te Tamaiti a te Atua, ua papai o Josèphe te ohipa hoê roa ta te mau kerisetiano i Ierusalema i tiai. O te tupuraa ïa o te tohu a Iesu Mesia! E mau matahiti na mua ˈˈe, ua faaara te Tamaiti a te Atua e: “Ia hiˈo ra outou ia Ierusalema i te haaatiraahia e te nuu, ua fatata ïa to ˈna pau ia ite mai outou. Te feia i parahi i Iudea ra, a maue i nia i te mouˈa i reira, e to roto i te oire ra, a haere i rapae, e eiaha to te mau vahi atoa ra e tomo i roto i te oire. E anotau tahooraa hoi te reira, e hope ai te mau parau i papaihia ra i te faatupuhia.” (Luka 21:20-22) Mai ta Iesu i faaue, ua faarue oioi ta ˈna mau pǐpǐ haapao maitai i te oire, ua faaea i te atea ê, e ua paruruhia ratou i te ati pohe tei tae mai i muri iho.

I te hoˈiraa mai te nuu roma i te matahiti 70 o to tatou nei tau, ua tapaohia te mau faahopearaa na roto i te mau hohoˈa papai-rima-hia e Josèphe. Ua haere mai te tenerara Titus, te tamaiti matahiapo a Vespasian, no te haru ia Ierusalema, e ta ˈna atoa ïa hiero unauna rahi. I roto i te oire, ua tamata te mau pǔpǔ aro e haavî. Ua haamau ratou i te mau faaotiraa etaeta mau, e e rave rahi toto tei haamaniihia. Te tahi pae “no te rahi o te ahoaho i te mau ati i rotopu ia ratou, ua hinaaro ratou ia tomo mai to roma,” ma te tiaturi “e faaorahia ratou i to ratou iho mau mauiui,” ta Josèphe e parau ra. Ua pii oia i te feia e orure ra i te hau i roto i te oire e “feia eiâ” o tei opua e haamou i te mau faufaa o te feia ona e te taparahiraa i te feia mana—te feia o tei manaˈohia e faahoa e to Roma.

I rotopu i te tamaˈi tivila, ua ino roa te huru oraraa i Ierusalema, e e vai noa te mau tino pohe ma te ore e hunahia. Te feia orure hau iho “ua aro ïa te tahi i te tahi, ma te taahi na nia iho i te mau tino pohe apapa noa te tahi i nia iho i te tahi.” Ua eiâ ratou i te huiraatira, ma te taparahi no te maa e te faufaa. E faaroo-noa-hia te taˈi o te feia e haamauiuihia ra.

Ua faaitoito o Titus i te mau ati Iuda ia tuu i te oire e ia ora ratou. “Ua tono [oia] ia Josèphe no te paraparau atu ia ratou na roto i to ratou iho reo; e ua manaˈo oia e auraro mai paha ratou i te parau papu a te hoê o to ratou iho mau taata.” Ua faahapa râ ratou ia Josèphe. I muri iho ua patu o Titus i te hoê aua tâpû raau oeoe no te haaati i te oire taatoa. (Luka 19:43) Aore roa ïa e ravea hororaa faahou e ua taotiahia te haereraa, “mou ihora te taata o te mau fare e te mau utuafare taatoa” i te oˈe. Ua faarahi atu â te pohe na roto i te tamaˈi tamau. Ma te ore roa i ite, ua haru o Titus ia Ierusalema ma te faatupu i te parau tohu. I muri iho, i to ˈna hiˈopoaraa i te mau patu rarahi e te mau pare etaeta, ua pii ihora oia ma te maere e: “O te Atua anaˈe iho tei tiahi i te mau ati Iuda i rapae au i teie mau pare.” Ua hau atu i te hoê mirioni ati Iuda tei pohe.—Luka 21:5, 6, 23, 24.

I muri aˈe i te tamaˈi

I muri aˈe i te tamaˈi ua haere o Josèphe i Roma. Ma te fanaˈo i te turu a te utuafare Roma piihia i muri aˈe ia Flavius, ua ora oia mai te hoê huiraatira roma i roto i te fare tahito a Vespasian e ua noaa ia ˈna te moni tatuhaahia a te emepera e e mau taoˈa horoa no ô mai ia Titus. I reira o Josèphe i te tamau-noa-raa i te toroa papai buka.

E mea anaanatae mau i te tapao e ua hamani o Josèphe i te parau “Teotaratia.” No nia i te nunaa ati Iuda, ua papai oia e: “E nehenehe e parauhia no ta matou faatereraa . . . e e faatereraa Teotaratia, ma te faahiti e te mana e te puai no ô mai ïa i te Atua ra.”

Aita roa ˈtu Josèphe i parau e e kerisetiano o ˈna. Aita oia i papai ma te faauruahia e te Atua. Area râ, te vai ra te manaˈo maramarama i te pae o te aamu i roto i te mau tuatapaparaa anaanatae mau a Josèphe.

[Hohoˈa i te api 31]

Josèphe i pihai iho i te mau patu o Ierusalema

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono