Te maitai e te ino—Te hoê aroraa tahito
I ROTO i te mau hohoˈa tahito, e upootia iho â te “taata maitai” i nia i te mau puai o te ino. I roto râ i te oraraa mau, e ere mai te reira te ohie. Mea pinepine hoi i roto i te ao mau, e au ra e na te ino e upootia nei.
Te ite-tamau-hia nei te mau ohipa iino i roto i te mau parau apî i te po. I te pae apatoerau o te mau Hau amui no Marite, ua taparahi te hoê taata no Milwaukee e 11 taata e ua tuu atu oia i te mau toetoea o te mau tino i tâpûpûhia i roto i ta ˈna faatoetoeraa. I te pae apatoa, ua tomo taue atu te hoê taata i roto i te hoê fare tamaaraa no Texas e ua pupuhi oia hoê ahuru minuti na te mau vahi atoa, e e 23 taata o tei pohe, e o ˈna atoa. Ua tutui te hoê taata no Korea o tei riri, i te hoê Piha no te Basileia a te mau Ite no Iehova i te auahi, e e 14 feia faaroo o tei pohe.
E ere noa teie mau tupuraa iino na tera e tera vahi, te vai râ te tahi atu ino hairiiri o te tairi nei i te ao—te haapoheraa i te nunaa taata. Ua taiohia e hoê mirioni feia no Aremenia, e ono mirioni ati Iuda, e hau atu i te hoê mirioni feia no Cambodge o tei haapohehia i roto i te mau taparahiraa i te pae nunaa taata e i te pae politita i roto noa i teie senekele. Ua tairi teie huru tamâraa nunaa e rave rahi feia i Yugoslavia tahito. Aita e taata i ite e ehia mirioni feia hapa ore o tei hamani-ino-hia na te ao nei.
Te turai nei teie mau ohipa riaria ia tatou ia ui i teie uiraa peapea mau, No te aha te taata e na reira ˈi? Eita tatou e nehenehe e tumâ i teie mau ohipa hairiiri ma te parau e na te feia maamaa i rave i te reira. Te faahapa ra hoi te hiˈopoaraa i te ohipa ino i ravehia i to tatou nei senekele i teie tatararaa.
Te hoê ohipa ino, o te hoê ïa mea tia ore i te pae morare. E ravehia teie ohipa e te hoê taata o te nehenehe e maiti e rave i te maitai e e rave i te ino. E faahapehia to ˈna manaˈo haava morare e na te ino e upootia. No te aha e mea nafea râ te reira e tupu ai?
Mea pinepine e mea papu ore te mau tatararaa faaroo e horoahia no nia i te ino. Te faaite ra te philosopho katolika ra o Thomas Aquinas e “e rave rahi mau ohipa maitatai o te ore e tupu ahiri e aita te Atua i vaiiho noa i te ino.” E rave rahi mau philosopho porotetani o te turu atoa nei i teie mau huru hiˈoraa. Ei hiˈoraa, ia au i tei papaihia i roto i Te buka parau paari beretane (beretane), ua faariro o Gottfried Leibniz i te ino mai “te hoê noa tuhaa patoi i te maitai i roto i te ao nei, o ta ˈna hoi e faauˈana na roto i teie patoiraa.” Oia hoi, ua tiaturi oia e te titau ra tatou i te ino ia nehenehe tatou e haafaufaa i te maitai. Ia au i teie huru feruriraa, mai te mea ra ïa e te parauhia ra i te hoê taata e mariri ai taata to ˈna, e ua tano roa ia roohia oia i teie maˈi ia nehenehe te tahi atu taata e oraora maitai.
E tumu iho â to te mau manaˈo iino. O te Atua anei te tia ia faahapahia? Te pahono ra te Bibilia e: “Eiaha roa ei taata haavarehia e parau e, Ua haavarehia vau e te Atua, e ore roa hoi te Atua e vare i te ino, e ore roa hoi oia e haavare i te taata.” Mai te peu e e ere na te Atua te hape, na vai ïa? Te horoa maira te mau irava i muri iho i te pahonoraa: “Ua haavarehia râ te taata ia faahahau-ê-hia, e ia riro noa ˈtu i to ˈna iho hinaaro tia ore. E ua tô anaˈe taua hinaaro tia ore ra, fanau maira ta ˈna, o te hara.” (Iakobo 1:13-15) No reira, e ravehia te hoê ohipa ino, ia atuatu-anaˈe-hia te hoê hinaaro ino maoti hoi i te haapaehia. E ere râ te reira anaˈe.
Te faataa ra te mau Papai e e tupu mai te mau hinaaro iino no te mea te vai ra to te taata te hoê paruparu tumu—to ˈna huru taata tia ore. Ua papai te aposetolo Paulo e: “E teie nei, no te taata hoê ra i ô mai ai te ino i te ao nei, e no te ino hoi te pohe; e ua taea-atoa-hia te taata atoa e te pohe i te mea ua hara paatoa.” (Roma 5:12) No te hara, e nehenehe te miimii e na nia ˈtu i te maitai i roto i to tatou feruriraa, e e nehenehe te ino e na nia ˈtu i te mǎrû.
Parau mau, ua ite te rahiraa o te taata e mea ino tera aore ra tera haerea. Na to ratou haava manaˈo—aore ra ‘te ture i papaihia i roto i to ratou mafatu’ mai ta Paulo e parau ra—e tapea ia ratou ia rave i te hoê ohipa ino. (Roma 2:15) Teie râ, e nehenehe te ino e haaati ra i te hoê taata e faaore i teie mau manaˈo, e e nehenehe te haava manaˈo e pohe roa mai te peu e e pinepine eita oia e tâuˈahia.a—Faaau e te Timoteo 1, 4:2.
O te huru tia ore o te taata noa anei te tumu o te ino e ravehia ra i to tatou nei tau? Te na ô ra te taata tuatapapa aamu ra o Jeffrey Burton Russell e: “E parau mau e te vai ra te ino i roto ia tatou tataitahi, teie râ, ia amuihia te ino e vai ra i roto e rave rahi mau taata, aita te reira e faataa ra i te aua tapearaa no Auschwitz . . . Mea taa ê te ino i nia i teie faito e teie rahiraa.” Na Iesu Mesia iho i faataa mai e o vai teie tumu taa ê o te ino.
Na mua iti noa ˈˈe i to ˈna poheraa, ua faataa o Iesu e te mau taata o te opua ra e taparahi ia ˈna, aita ïa ratou e ohipa noa ra na nia i to ratou iho hinaaro. Na te hoê puai itea-ore-hia e aratai ra ia ratou. Ua parau atu Iesu ia ratou e: “O te diabolo to outou na metua, i faatia ˈi â outou i te hinaaro o to outou metua ra: e taparahi taata oia mai te matamua mai â: aore oia i i haapao i te parau mau, no te mea aore e parau mau i roto ia ˈna.” (Ioane 8:44) E tiaraa faufaa roa to te Diabolo, ta Iesu i pii ‘te arii o teie nei ao,’ i roto i te faatupuraa i te ino.—Ioane 16:11; Ioane 1, 5:19.
Ua faatupu te huru tia ore o te taata e te mana o Satani i te mauiui i te roaraa o te mau tausani matahiti. E aita e tapao e te paruparu ra to raua haavîraa i nia i te huitaata nei. E vai noa mai anei te ino? Aore ra e haamou roa anei te mau puai o te maitai i te ino?
[Nota i raro i te api]
a Ua ite te feia maimi aita i maoro aˈenei i te hoê taairaa i rotopu i te haavîraa uˈana na roto i te afata teata e te mau ohipa iino a te feia apî. Ua riro atoa te mau vahi mea rahi te taparahiraa taata e te mau utuafare amahamaha ei tumu no te hoê haerea patoi i te totaiete taata. I Helemani Nazi, ua aratai te mau poroi riri i te nunaa ê o te haapurorohia ma te faaea ore i te tahi mau taata ia imi i te hoê otoheraa—e tae noa ˈtu ia faahanahana—i te mau ohipa hairiiri i ravehia i nia i te mau ati Iuda e te nunaa Slave.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 2]
Api rapaeau: U.S. Army photo
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 3]
U.S. Army photo