Te hinaaro uˈana ra anei outou i te hoê hopoia?
“Ia hinaaro uˈana te hoê taata i te toroa episekopo ra, ua hinaaro oia i te ohipa maitai.” — TIMOTEO 1, 3:1.
1. Eaha te tapao ta te mau Ite no Iehova e manaˈo ra e mea faufaa roa ia naeahia ia ratou?
E MAU tapao maitai ta te mau Ite no Iehova e te ohipa nei ratou na roto i te hoê ravea o te auhia ra e te Atua, ia naeahia ia ratou taua mau tapao ra. Eita te reira e maerehia, no te mea e mau tapao faahiahia ta to ratou Atua iho e e rave faaoti roa oia i ta ˈna mau opuaraa i te mau taime atoa (Isaia 55:8-11). Eiaha te mau tavini a Iehova ia pee i te mau taata aita to ratou e mau tapao maitatai, o te ora ra ma te haapeapea ore, mea iti roa ta ratou e rave no te maitai o vetahi ê. No te mau Ite no Iehova, e ohipa faufaa mau te peeraa i te tapao faahiahia roa, oia hoi te pororaa i te poroi o te Basileia e te faaiteraa ia vetahi ê i te ite o te faaora o te Parau a te Atua. — Salamo 119:105; Mareko 13:10; Ioane 17:3.
2. Eaha te tapao i pûpûhia i te mau kerisetiano ta Paulo e faahiti ra i roto i te Timoteo 1, 3:1?
2 I roto i te faanahonahoraa a Iehova, te vai atoa ra te tahi atu mau tapao faahiahia. Ua faahiti te aposetolo Paulo i te hoê o te reira i to ˈna papairaa e: “E parau mau teie, ia hinaaro uˈana te hoê taata i te toroa episekopo ra, ua hinaaro oia i te ohipa maitai.” Te hinaaro nei te hoê taata mai teie te huru e rave i te tahi ohipa no te maitai o vetahi ê. Te hinaaro ra oia i “te ohipa maitai”, eiaha te hoê oraraa ohie e te hanahana. Te na ô ra te tahi atu tatararaa a te Bibilia e: “‘O tei hinaaro uˈana i te hopoia i roto i te hoê amuiraa, e hinaaro maitai ïa.’ E parau mau teie.” — Timoteo 1, 3:1, Kuen.
Te mau ati e tamoemoe ra i te mau matahiapo
3, 4. No te aha e tia i te hoê taata e hinaaro ra e riro ei tiaau ia haapao i to ˈna mafatu?
3 I roto i teihea auraa e “hinaaro maitai” to te hoê taata e hinaaro uˈana ra e riro ei tiaau kerisetiano? Te hinaaro uˈana, o te hiaai rahi ïa ia naea i te hoê tapao. Parau mau, te vai ra te mau hinaaro maitai e te mau hinaaro iino, ia au i te mau huru tupuraa. Ia titau râ te hoê taata ma te haehaa i te hoê toroa tiaau no te mea te hinaaro ra oia e tavini ia vetahi ê, te rave ra ïa oia i ta ˈna taviniraa na roto i te mau hinaaro tia e e nehenehe oia e horoa ˈtu i te mau haamaitairaa i te pae varua i te tahi pae. E tia râ ia ˈna ia haapao i to ˈna mafatu. — Maseli 4:23.
4 Te imi nei te tahi mau taata nounou i te tiaraa, i te hanahana. Te hinaaro nei vetahi pae e faatere i to ratou mau taata-tupu. Ua riro te nounou no te faateitei ia ˈna aore ra ia roaa te mana, mai te hoê aa pe o te nehenehe e faatopa i te hoê tumu raau, noa ˈtu e ia hiˈohia mea maitai roa. E nehenehe atoa te hoê kerisetiano e roohia i te hoê nounou tiaraa tei atuatuhia e te mau hinaaro iino (Maseli 16:18). “I papai na vau i te parau i te ekalesia na; o Dioterephe râ o tei faateitei ia ˈna iho i nia iho ia ratou ra [“o tei hinaaro e faatere i te mau mea atoa”, Kuen], e ore oia e farii mai ia matou. E teie nei, i tae atu vau ra, eita e moe ia ˈu ta ˈna e rave ra, i te paraparau haereraa ia matou i te parau faaino ra; e ore hoi e faaea noa i reira, e ore atoa oia iho e ite i te mau taeae, e te feia hoi e ite ra, ua faaore oia, e ua tuu i te reira i rapae i te ekalesia ra.” (Ioane 3, irava 9, 10). Eita te nounou tiaraa o Dioterephe e tano i te hoê kerisetiano. Aita to te teoteo e to te imi-uˈana-raa i te mana, e parahiraa i rotopu i te mau pǐpǐ mau a Iesu. — Maseli 21:4.
5. E tia i te mau tiaau ia rave i ta ratou mau hopoia na roto i teihea huru?
5 Eita roa te mau tiaau kerisetiano o te haapao ra i ta ratou mau hopoia ma te mau manaˈo maitai, e atuatu i te mau hinaaro uˈana miimii. Te faariro nei ratou i te ohipa maitai a te mau tiaau kerisetiano mai te hoê haamaitairaa i horoahia e te Atua e te faatere nei ratou i ta ˈna nǎnǎ “eiaha ra no te faaueue, no te hinaaro râ; eiaha no te taoˈa tia ore ra ia noaa, no te tae mau râ o te aau; eiaha ma te faahepo i nia iho i te tufaa a te Atua ra, ei aveia râ outou no te nǎnǎ”. (Petero 1, 5:2, 3.) Oia mau, e tia i te mau tiaau ia ara eiaha ia riro mai ei feia teoteo e eiaha ia faaohipa i to ratou mana ma te tia ore.
6. No te aha eita e tia i te hoê matahiapo ia faatere ma te faahepo i te mau tavini a te Atua?
6 Eita e tia i te hoê matahiapo ia faatere i te tahi mau kerisetiano na roto i te hoê haerea teoteo, no te mea e hoa ohipa o ˈna no ratou e ‘aita to ˈna e mana i nia i to ratou faaroo’. (Korinetia 2, 1:24.) A imi ai te tahi mau aposetolo i te faarahi ia ratou, ua parau aˈera Iesu e: “Ua ite outou e, te faahepo nei te hui mana o te Etene ia ratou, e te feia rarahi ra te mana ra ïa i nia iho ia ratou. Eita râ e tia ia na reira i roto ia outou; o te hinaaro râ i te faarahi i roto ia outou na, ia riro ïa oia ei tavini no outou e tia ˈi; e o te hinaaro ia hau oia i roto ia outou na, ei tavini haehaa oia no outou: aita atoa hoi te Tamaiti a te taata nei i haere mai ia tavinihia to ˈna, ei tavini râ, e ia horoa i to ˈna ora ei hoo no te taata e rave rahi.” (Mataio 20:20-28). E ere te hoê matahiapo te raatira Tiai mamoe, e tiai mamoe tauturu noa oia. Ia faatere o ˈna i te nǎnǎ ma te faahepo, e faaite ïa oia i te hoê huru teoteo. E nehenehe ïa to ˈna haerea e faaino mai te peu e e turai o ˈna ia vetahi ia turu i to ˈna mau hinaaro teoteo. Te na ô ra te hoê maseli e: “Te riaria ra Iehova i te feia atoa i teoteo te aau ra; tuiau noâ te rima eita oia e ore i te faautuahia.” — Maseli 16:5.
7, 8. a) No te aha e tia i te mau matahiapo ia faaite i te huru haehaa? b) A faaite i te hiˈoraa o te hoê matahiapo haehaa.
7 E tia ïa i te mau matahiapo ia ‘faahaehaa ia ratou iho i raro aˈe i te rima mana o te Atua’. E opani te teoteo i te hoê taata ia faaohipa-maitai-hia i te pae varua, no te mea tei te feia haehaa anaˈe te farii-maitai-raa e te feruriraa no te rave i te hinaaro o te Atua. “E patoi hoi te Atua i tei teoteo, e horoa maira i te maitai no tei haehaa.” (Petero 1, 5:5, 6). Oia mau, e haamaitai Iehova i te feia e feruriraa haehaa to ratou. I roto i te amuiraa kerisetiano, tei rotopu ia ratou e nominohia ˈi te feia aravihi ei matahiapo.
8 I roto i te aamu no teie tau o te mau Ite no Iehova, te vai ra e rave rahi mau faatiaraa aamu o te mau taata paieti tei tavini ma te haehaa. No nia i taua parau ra, e rave anaˈe na i te hiˈoraa o W. Thorn, te hoê taata mǎrû roa, e taata pelerina hoi i te matamua ra, aore ra tiaau haaati, e ua ohipa oia i te Betela e rave rahi matahiti. Ua parau te hoê vahine kerisetiano no nia ia ˈna e: “Eita roa e moehia ia ˈu te hoê parau ta te taeae Thorn i faahiti e o tei tauturu mai ia ˈu e tae roa i teie nei mahana. Ua parau o ˈna i te hoê mahana e: ‘Mai te peu e e faateitei vau ia ˈu, e feruri vau e e parau vau e: “E huero repo haihai oe, te vai ra anei te hoê tumu no te faahanahana ia oe?”’” Auê hoi huru maitai faahiahia no te mau matahiapo e no te tahi mau kerisetiano! A haamanaˈo na e “te utua o te faahaehaa e te mǎtaˈu ia Iehova, o te taoˈa rahi ïa, o te tura ïa, o te ora ïa.” — Maseli 22:4.
E horoa te Atua i te hinaaro e tavini
9. No te aha e nehenehe ai e parau e na te Atua e horoa i te hinaaro ia riro ei tiaau?
9 E horoa anei te Atua i te hinaaro no te riro ei tiaau? E, no te mea na roto i to ˈna varua, e horoa o Iehova i te hinaaro, te itoito e te puai no te horoa i te hoê taviniraa moˈa na ˈna. Ei hiˈoraa, ua pure te mau pǐpǐ a Iesu, o tei hamani-ino-hia, ia horoahia no ratou te itoito no te poro. Eaha ïa te ohipa i tupu? “Aueue ihora ta ratou vahi e apoo ra, e faaîhia maira ratou atoa i te [v]arua [moˈa], ua parau noa ihora i te parau a te Atua ma te mǎtaˈu ore.” (Ohipa 4:27-31). No te mea hoi e ua faatupu te varua moˈa i taua mau faahopearaa ra i taua taime ra, e nehenehe atoa o ˈna e turai i te tahi taata ia hinaaro uˈana i te hoê hopoia tiaau.
10. a) Na te aha e nehenehe e tapea i te hoê kerisetiano ia hinaaro i te hoê hopoia tiaau? b) Mai te peu e e horoa te Atua na tatou i te hoê hopoia o te taviniraa, eaha ta ˈna e rave atoa ma te papu maitai?
10 Eaha te nehenehe e tapea i te hoê kerisetiano paari ia hinaaro i te hoê hopoia tiaau? Noa ˈtu e e taata aravihi oia i te pae varua, te manaˈo ra paha oia e eita o ˈna e nehenehe e amo i taua hopoia ra (Korinetia 1, 2:14, 15). Parau mau, e tia ia tatou tataitahi ia faaite i te hoê huru haehaa e ia ite i to tatou mau otia (Mika 6:8). Maoti i te manaˈo ma te teoteo e mea aravihi aˈe tatou no te amo i te tahi hopoia, mea maitai ia haamanaˈo e “tei te feia haehaa râ te paari”. (Maseli 11:2.) E tia atoa râ ia ite tatou e, mai te peu e ua horoa mai te Atua i te hoê hopoia no te taviniraa na tatou, e horoa atoa mai oia i te puai o ta tatou e hinaaro no te faatupu i te reira. No reira o Paulo i parau e: “E tia ia ˈu te mau mea atoa nei i te Mesia, tei tauturu mai ia ˈu ra.” — Philipi 4:13.
11. Eaha ta te hoê kerisetiano e nehenehe e rave mai te peu e eita o ˈna e hinaaro i te hoê hopoia tiaau no te mea te manaˈo ra oia e te erehia ra e ana i te paari no te horoa i te mau aˈoraa?
11 I te tahi taime, eita te hoê kerisetiano e hinaaro i te hoê hopoia tiaau no te mea te manaˈo nei oia e aita to ˈna e paari no te horoa i te mau aˈoraa. I roto i taua tupuraa ra, e nehenehe oia e imi i te paari na roto i te haapii-tamau-raa i te Parau a te Atua, e mea papu roa e e tia atoa ia ˈna ia pure ia noaa taua huru maitai ra. Ua papai o Iakobo e: “Te ere ra râ te hoê o outou i te ite, e ani oia i te Atua ra, o tei horoa hua mai i te maitai i te taata atoa ra, ma te patoi ore; e e horoahia mai ta ˈna. E ani râ oia ma te faaroo, eiaha e feaa, o tei feaa ra, e au ïa i te aru miti i patuhia e te mataˈi e fetoitoi aˈera. Eiaha hoi te reira taata e manaˈo e, e faufaa ta ˈna e noaa i te Fatu ra: e taata aau piti ïa, e te papu ore i to ˈna atoa ra mau haerea.” (Iakobo 1:5-8). Ua faatupu mai te Atua i te pure a Solomona ma te horoa na ˈna i “te aau haapao e te ite i te parau”, o tei faaaravihi ia ˈna no te ite i te maitai e te ino ia haava anaˈe o ˈna (Te mau Arii 1, 3:9-14). Mea taa ê te ohipa i tupu no Solomona, tera râ, na roto i te tamau-maite-raa i te haapii e te tauturu a te Atua, e nehenehe ta te feia e hopoia ta ratou i roto i te amuiraa e aˈo ia vetahi ê ma te parau-tia. “O Iehova hoi tei horoa mai i te paari; e no roto i to ˈna vaha te parau e te ite.” — Maseli 2:6.
12. Mai te peu e, no te tahi manaˈo hepohepo, eita te hoê taata e hinaaro i te hopoia tiaau, na te aha e nehenehe e tauturu ia ˈna?
12 E nehenehe te tahi huru hepohepo e tapea i te hoê taata ia hinaaro i te hoê hopoia tiaau. Peneiaˈe e manaˈo o ˈna e eita ta ˈna e nehenehe e amo i te hopoia teiaha no te riro mai ei matahiapo. Ua parau atoa hoi o Paulo e: “O te peapea râ i roohia noa mai ai au i te mau mahana atoa nei, i te faaitoito i te mau ekalesia atoa ra.” (Korinetia 2, 11:28). Ua ite râ te aposetolo eaha te ohipa e rave ia roo-anaˈe-hia oia i te hepohepo, no te mea ua papai oia e: “Eiaha outou e ahoaho noa ˈtu i te mau mea atoa nei; e faaite hua râ i to outou hinaaro i te mau mea atoa nei i te Atua, i te pure, i te aniraa ˈtu ma te haamaitai. E na te hau a te Atua, o tei hau ê atu i te ite taata nei, e faaitoito mai i to outou aau, e to outou manaˈo i te Mesia nei ia Iesu.” (Philipi 4:6, 7). Oia mau, e nehenehe te pure e te tiaturi i te Atua e faaiti mai i te hepohepo.
13. Eaha te pure ta te hoê taata e nehenehe e faahiti mai te peu e te haapeapea ra o ˈna no te hinaaro i te hopoia tiaau?
13 Mai te peu e e vai noa mai te tahi huru hepohepo, e nehenehe te hoê taata e haapeapea ra i te hinaaro rahi i te hoê hopoia, e pure mai ia Davida o tei parau e: “E hiˈopoa mai oe ia ˈu, e te Atua, ia ite hoi oe i tau aau; e tamata hua mai ia ˈu, e ia ite oe i tau manaˈo: e hiˈo mai, e eiaha ei haamainaina to roto ia ˈu ia oe ra. E aratai oe ia ˈu i te eˈa e tia i te vai-maite-raa te maitai ra.” (Salamo 139:23, 24). Noa ˈtu eaha te huru o to tatou mau manaˈo ‘ahoaho’, aore ra to tatou mau ‘hepohepo’, e nehenehe ta te Atua e tauturu ia tatou ia upootia i nia i taua mau manaˈo ra, ia nehenehe tatou e haere i mua i te pae varua (hiˈo Osty). O ta te tahi atu salamo e faaite maitai maira na roto i teie mau parau: “Ia parau vau ra, Te pahee nei tau avae, e tauturu mai to hamani maitai ra ia ˈu, e Iehova. I rotopu i to ˈu nei manaˈo tapitapi i roto ia ˈu nei, na to haamahanahana e faaoaoa mai i tau varua.” — Salamo 94:18, 19.
E tavini anaˈe na ia Iehova ma te oaoa mai ta ˈna e hinaaro
14. No te aha e tia i te hoê taata o te ore e hinaaro i te hopoia tiaau, ia pure ia roaa mai ia ˈna te varua moˈa o te Atua?
14 Mai te peu e, no te hoê manaˈo hepohepo, no te hoê manaˈo e aita e maraa ia tatou aore ra no te ereraa i te hinaaro uˈana, eita te hoê kerisetiano e hinaaro rahi i te hoê hopoia tiaau, e taime tano ïa no te pure ia noaa mai ia ˈna te varua o te Atua. Ua parau o Iesu e: “E tena na, te ite na outou i te horoa i te mea maitai na ta outou tamarii, ino noa ˈi outou na, e rahi atu ïa to outou Metua i te ao ra i te horoa i te [v]arua [moˈa] i te feia i ani atu ia ˈna ra.” (Luka 11:13). No te mea e tei roto te hau e te hitahita ore, i te mau hotu maitai o te varua, e nehenehe taua varua ra e tauturu ia tatou ia upootia i nia i te hepohepo aore ra i te hoê manaˈo e haafaufaa ore ia tatou iho. — Galatia 5:22, 23.
15. Eaha te huru pure e nehenehe e tauturu i te feia aita ta ratou e hinaaro hohonu no te farii ohie i te rave i te mau hopoia o te taviniraa?
15 Eaha te nehenehe e parau no nia i te ereraa i te hinaaro uˈana? Na roto i to tatou tiaraa kerisetiano bapetizohia, e tia ia tatou ia pure i te Atua ia turai oia ia tatou ia rave i te ohipa e au ia ˈna. Ua ani o Davida e: “E faaite mai oe ia ˈu i to mau eˈa, e Iehova (...). E faaite mai oe ia ˈu i te parau mau na oe ra, e haapii mai hoi ia ˈu.” (Salamo 25:4, 5). E tauturu mai te pure mai teie te huru ia ape i te eˈa ino, e e nehenehe tatou e pure i te Atua mai teie te huru mai te peu e aita tatou e hinaaro mau ra i te hoê hopoia tiaau. E ani anaˈe na ia Iehova ia horoa mai na tatou i te hinaaro e farii i te mau haamaitairaa no te taviniraa. I te parau mau, ia pure tatou ia roaa mai ia tatou te varua o te Atua e ia auraro tatou i ta ˈna aratairaa, mea papu maitai e e farii ohie tatou i te mau haamaitairaa no te taviniraa ia pûpû-anaˈe-hia mai. Eita roa ˈtu te mau tavini a te Atua e hinaaro e patoi atu i to ˈna varua. — Ephesia 4:30.
16. Eaha te haerea o te horoa i te hoê hinaaro puai no te titau i te hoê hopoia i roto i te amuiraa?
16 No te mea e te vai ra ia tatou ‘te manaˈo o te Mesia’, e anaanatae tatou i te rave i te hinaaro o te Atua (Korinetia 1, 2:16). Hoê â haerea to Iesu e to te papai salamo tei parau e: “E mea au na ˈu te rave i to oe hinaaro, e tau Atua; te vai nei hoi ta oe ture tei roto i to ˈu nei aau.” (Salamo 40:8). Ua parau te Mesia e: “Inaha, (...) te haere nei au e faatia i to oe hinaaro”, e ua tae roa oia i te pohe i nia i te pou haamauiuiraa (Hebera 10:9, 10). E horoa mai te hinaaro e rave rahi atu i te ohipa i roto i te taviniraa a Iehova, i te hoê tumu puai no te titau i te hoê hopoia i roto i te amuiraa.
E hiˈo anaˈe na tatou i mua
17. a) No te aha eita e tia i te feia o te ore e tavini faahou ra ma te taatoaraa i te amuiraa mai mutaa ihora, ia haaparuparu? b) Eaha te haamaitairaa rahi roa ˈˈe e vai ra?
17 No te mau fifi i te pae o te oraora-maitai-raa aore ra no te tahi atu mau tumu, aita faahou ta te tahi mau kerisetiano tei rave na i mutaa ihora i te mau hopoia faufaa i roto i te amuiraa, taua mau hopoia ra i teie nei. Eiaha râ te reira ia haaparuparu ia ratou. Ua ite tatou e e rave rahi feia haapao maitai o te ore e nehenehe faahou e horoa rahi mai mutaa ihora, teie e tapea maite noa ra i to ratou haapao maitai (Salamo 25:21). Oia mau, e nehenehe te mau kerisetiano haehaa, o tei riro mai ei mau matahiapo e rave rahi matahiti i teie nei, e tamau maite â i te faaite i to ratou aravihi ia fanaˈo to ratou mau hoa i te reira, ma te faaea noa ei melo no te tino matahiapo. Noa ˈtu e te haafifihia ra ratou no te ruhiruhia aore ra no te hoê hapepa, eiaha ratou e vaiiho i ta ratou mau hopoia. Ia poiehere te Ite no Iehova tataitahi i te haamaitairaa rahi roa ˈˈe, oia hoi te ‘parauraa i te hanahana o te basileia o te Atua’ ma te parururaa i To ˈna iˈoa moˈa. — Salamo 145:10-13.
18. a) Mai te peu e ua tatarahia te hopoia a te hoê matahiapo aore ra a te hoê tavini tauturu, eaha paha te tia ia ˈna ia rave? b) Eaha te haerea maitai roa ta te hoê matahiapo o tei tatarahia ta ˈna hopoia, i faaite mai?
18 Mai te peu e ua riro outou i mutaa ihora ei matahiapo aore ra ei tavini tauturu, e aita faahou ta outou mau hopoia i teie nei, ia papu na outou e te anaanatae noa ra te Atua ia outou, e peneiaˈe e horoa faahou â oia i te tahi mau haamaitairaa o ta outou e ore e tiai ra (Petero 1, 5:6, 7). Mai te peu e e tia ia outou ia faatupu i te tahi mau tauiraa, ia ineine outou i te farii i te reira, e ia faatitiaifaro ia outou na roto i te tauturu a te Atua. Ua rave te tahi mau matahiapo o tei tatarahia ta ratou hopoia, i te hoê haerea e ere i te haerea kerisetiano, e ua faaea roa vetahi i te poro aore ra ua faarue ratou i te parau mau. Auê hoi i te mea maitai aˈe ia pee i te feia o tei faaite i te hoê huru feruriraa maitai roa! Ei hiˈoraa, a tatarahia ˈi te hopoia a te hoê matahiapo o tei tavini e rave rahi matahiti i te fenua Marite no ropu, ua parau aˈera oia e: “Ua mauiui roa vau no te mea ua erehia ia ˈu i te haamaitairaa o ta ˈu i poihere e rave rahi matahiti. E tutava râ vau i roto i te mau ohipa atoa i reira te mau taeae e hinaaro ai e faaohipa ia ˈu, e ia ohipa ia noaa faahou mai ta ˈu mau hopoia no te taviniraa.” I roto i te roaraa o te tau, ua roaa i taua kerisetiano ra te haamaitairaa no te riro faahou mai ei matahiapo.
19. Eaha te mau aˈoraa tano maitai i horoahia i te kerisetiano atoa o tei tatarahia i roto i te tabula a te mau matahiapo aore ra a te mau tavini tauturu?
19 Mai te peu e ua tatarahia outou i roto i te tabula o te mau matahiapo aore ra o te mau tavini tauturu, a tapea maite noa i te hoê feruriraa haehaa. A faarue i te hoê haerea etaeta o te nehenehe e tapea ia outou ia roaa faahou te tahi mau hopoia a muri aˈe. E roaa ia outou te faatura o vetahi ê mai te peu e e feruriraa o tei tano i te paieti to outou. Maoti i te haaparuparu ia outou, a feruri na e mea nafea to Iehova haamaitairaa i ta outou taviniraa aore ra i to outou utuafare. A haapaari i to outou utuafare fetii i te pae varua, a haere e farerei atu i te feia maˈi e a faaitoito i te feia paruparu. Na mua roa, a poihere i te haamaitairaa e vai ra ia outou, oia hoi te arueraa i te Atua e te pororaa i te parau apî maitai na roto i to outou tiaraa Ite no Iehova. — Salamo 145:1, 2; Isaia 43:10-12.
20. Mea nafea te hoê tino matahiapo e nehenehe ai e tauturu i te hoê kerisetiano o tei riro i mutaa ihora ei tiaau aore ra ei tavini tauturu?
20 E tia i te tino matahiapo ia taa e e nehenehe te tatararaa i te hopoia e haamauiui i te hoê kerisetiano e matahiapo hoi aore ra e tavini tauturu i mutaa ihora, noa ˈtu e na ˈna iho e vaiiho i ta ˈna hopoia. Mai te peu aita o ˈna i tiavaruhia, e ua ite râ te mau matahiapo e ua paruparu taua taeae ra, e tia ïa ia ratou ia horoa ˈtu na ˈna ma te here i te hoê tauturu i te pae varua (Tesalonia 1, 5:14). E tia ia ratou ia tauturu ia ˈna ia ite e mea faufaa o ˈna i roto i te amuiraa. Noa ˈtu e mea tia ia aˈo atu ia ˈna, eita paha te hoê taata haehaa e te aau mehara e tiai maoro roa hou e roaa faahou ai ia ˈna te tahi atu mau hopoia no te taviniraa i roto i te amuiraa.
21. O vai te mau taata i ora na i te tau o te Bibilia o tei tiai hou a roaa mai ai ia ratou te mau hopoia o te taviniraa, e eaha te mau manaˈo e horoahia ra i te feia e tiai ra ia roaa ia ratou te mau hopoia i teie mahana?
21 Mai te peu e te hinaaro nei outou i te hoê hopoia tiaau, e tia paha ia outou ia tiai maa taime iti hou a roaa mai ai ia outou te mau hopoia rahi atu â no te taviniraa. Eiaha e ru noa. Ua tiai o Mose e 40 matahiti hou a faaohipahia ˈi oia e te Atua no te faaora i te mau ati Iseraela i te faatîtîraa i Aiphiti (Ohipa 7:23-36). Na mua ˈˈe a maitihia ˈi oia ei mono no Mose, ua riro o Iosua ei tauturu no ˈna e rave rahi matahiti (Exodo 33:11; Numera 27:15-23). Ua tiai o Davida maa taime iti hou a parahi ai i nia i te terono o Iseraela (Samuela 2, 2:7; 5:3). Mea papu e ua roohia o Petero e o Ioane Mareko i te mau tau tamataraa (Mataio 26:69-75; Ioane 21:15-19; Ohipa 13:13; 15:36-41; Kolosa 4:10). Mai te peu e, aita ta outou e hopoia i roto i te amuiraa i teie nei, peneiaˈe e no te mea te vaiiho ra o Iehova i te taime ia haapiihia outou e ia roaa rahi atu â te aravihi. Noa ˈtu â râ, a imi i te tauturu a te Atua na roto i te hinaaro-rahi-raa i te hopoia tiaau, e peneiaˈe e haamaitai o ˈna ia outou na roto i te horoaraa ˈtu i te tahi atu â mau hopoia o te taviniraa. I teie nei râ, a tutava no te faarahi atu â i to outou aravihi no te rave i te mau hopoia i roto i te amuiraa e a faaite i te hoê â huru feruriraa e to Davida o tei parau e: “E parau tau vaha ma te arue ia Iehova; e ia haamaitai te taata atoa i to ˈna ra iˈoa moˈa e a muri noa ˈtu.” — Salamo 145:21.
Eaha ta outou e pahono atu?
◻ I mua i teihea mau ati e tia i te mau matahiapo ia haapao maitai?
◻ Na te aha e nehenehe e tauturu i te feia o te ore e hinaaro i te hoê hopoia tiaau, no te tahi huru hepohepo aore ra no te manaˈo e aita e maraa ia ratou?
◻ Eaha te nehenehe e horoa na te hoê kerisetiano i te hinaaro hohonu no te farii ohie i te rave i te mau hopoia i roto i te amuiraa?
◻ Na roto i teihea huru haerea e tia ˈi i te mau kerisetiano tei riro ei matahiapo aore ra ei tavini tauturu i mutaa ihora, ia feruri no a muri aˈe?
[Hohoˈa i te api 11]
Ua riro o W. Thorn ei matahiapo o tei faaite i te hiˈoraa i te pae no te haehaa.
[Hohoˈa i te api 13]
Mai ia Iesu, ua ineine anei outou no te rave i te mau mea atoa o ta outou e nehenehe i roto i te taviniraa a Iehova?