VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • sg haapiiraa 12 api 58-63
  • Te mau oreroraa parau faatanohia e te faaineine-ore-hia

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te mau oreroraa parau faatanohia e te faaineine-ore-hia
  • Buka no te Haapiiraa o te taviniraa teotaratia
  • Papai tei tuea
  • Te faufaaraa o te faaineineraa
    Buka no te Haapiiraa o te taviniraa teotaratia
  • Taairaa e te feia e faaroo ra e faaohiparaa i te mau nota
    Buka no te Haapiiraa o te taviniraa teotaratia
  • Ohieraa o te parau, toparaa reo e faahitiraa parau
    Buka no te Haapiiraa o te taviniraa teotaratia
  • Nafea ia haamau i te hoê tino parau
    Buka no te Haapiiraa o te taviniraa teotaratia
Ite hau atu â
Buka no te Haapiiraa o te taviniraa teotaratia
sg haapiiraa 12 api 58-63

Haapiiraa 12

Te mau oreroraa parau faatanohia e te faaineine-ore-hia

1, 2. Nafea Iehova ia tauturu ia tatou ia paraparau?

1 “Eiaha e taiâ i te huru o ta outou e parau atu, e faaitehia mai outou i te parau i taua hora ra. E ere hua hoi o outou tei parau o te [v]arua râ o to outou Metua ra tei parau i roto ia outou na.” (Mat. 10:19, 20) Ua papu maitai e ua tamahanahana teie mau parau i te mau pǐpǐ matamua a Iesu. I teie â mahana, te faaitoito noa nei â i te mau tavini o te parau apî maitai tei pǔpǔ ia ratou no te Atua ia pii-anaˈe-hia ratou ia horoa i te faaiteraa i mua i te feia mana. E ere ïa te auraa e ua roaa na roto i te semeio i te mau kerisetiano Ite no Iehova i “te parau paari” e “te parau e noaa i te ite” e vai ra i te tahi mau ite kerisetiano no te senekele matamua. (Kor. 1, 12:8) Te fanaˈo nei râ tatou i te hoê haapiiraa teotaratia maitai roa, e mai tei tǎpǔhia, e faahaamanaˈo mai te varua o te Atua ia tatou nafea ia pahono ia titau-anaˈe-hia.

2 Maoti te aravihi tei noaa ia outou na roto i te mau haapiiraa bibilia, i te Haapiiraa o te taviniraa teotaratia e i te tahi atu â mau putuputuraa a te amuiraa, ua roaa ïa ia outou e rave rahi ite no nia i te Bibilia. Ua haapii outou te mau faaueraa tumu matamua o te parau-tia e nafea ia faaohipa i roto i te mau tupuraa huru rau o to outou oraraa. Na roto i to outou apitiraa ˈtu i roto i te taviniraa, ua roaa ia outou i te aravihi no nia i te huru paraparauraa e te horoaraa ia vetahi ê i te mau ite tei noaa mai ia outou. E na reira outou na roto i te mau faaiteraa tei faatanohia no taua taime ra aore ra tei ore i faaineinehia no taua taime ra.

3. A faataa i te taa-ê-raa i rotopu i te oreroraa parau i faatanohia i te reira iho â taime e te oreroraa parau tei ore i faaineinehia no taua iho taime ra.

3 Noa ˈtu e fatata roa hoê â huru parau, e ere râ hoê â huru faaiteraa. Na te hoê paha hiˈoraa e tauturu ia outou ia ite i te taa-ê-raa. A feruri na outou e te haere nei outou i tera e tera uputa e te haamata nei outou i te horoa i te poroi i te hoê taata ia au i te hoê tino parau e vai maramarama ra i roto i to outou feruriraa. Ma te ite râ hoi i ta outou tino parau, aita outou i tamau aau te mau parau papu o ta outou e faaohipa no te faaite i to outou mau manaˈo. Te reira te hoê faaiteraa faatanohia i te reira iho taime. Mai te peu râ e e horoa mai te taata i te hoê uiraa tei ore i faanahohia e aita hoi outou i faaineine taa ê ia outou no te pahono atu. Maoti te aravihi tei noaa ia outou i te Piha no te Basileia, e nehenehe outou e horoa i te hoê pahonoraa aore ra te hoê faataaraa, ma te paheru i roto i ta outou mau ite bibilia. E riro ïa teie tuhaa o te faaiteraa ei tuhaa faaineine-ore-hia, oia hoi e tatuhaahia e e faatanohia i te reira iho â taime.

4. Nafea ia faaineine no te faahiti i te hoê oreroraa parau maitai tei faatanohia i te reira iho â taime?

4 Te oreroraa parau i faatanohia i te reira iho â taime. No te pororaa i tera e tera uputa aore ra te hoê oreroraa parau faahitihia na mua mai, ua riro te faaineineraa ei taviri o te manuïaraa o te hoê oreroraa parau i faatanohia i te reira iho â taime. No te faahiti i te reira huru oreroraa parau, a faaineine na mua i te hoê tino parau e e rave rahi mau manaˈo matamua te tia ia vauvauhia. A tapao i raro aˈe i teie mau tuhaa te mau manaˈo i muri iho, te mau haapapuraa, te mau faahororaa bibilia e te mau faaauraa parau o tei faatia ia outou ia faahiti i te hoê oreroraa parau o te horoa i te haapiiraa. A faaineine te taatoaraa na mua ˈˈe eiaha râ te mau parau papu ta outou e faaohipa.

5-7. A faahiti te mau maitai o te ravea no te faatanoraa i te parau.

5 Te horoa ra te oreroraa parau i faatanohia i te reira iho â taime e rave rahi mau haamaitairaa. A tahi, o te taaraa e nafea ia parau. Aita te mau manaˈo i “faatahehia” i roto i te hoê vairaa, oia hoi o tei haamauhia i te hoê noa taime e eita e taui mai te mau oreroraa parau e taio-noa-hia aore ra e tamau-aau-hia. E titau paha te mau tupuraa no te taime hopea i te tahi mau tauiraa i roto i te oreroraa parau ta outou i faanaho. Ei hiˈoraa, na mua noa ˈˈe i te paiuma i mua mai, e nehenehe outou e haapii e te vai ra i rotopu i te feia e faaroo ra e rave rahi feia no anaanatae noa ˈtura i te parau mau. E nehenehe te faatanoraa i te parau e faatia ia outou ia tauiui rii ta outou oreroraa parau no te tauturu ia ratou ia taa te taatoaraa o ta outou mau haapapuraa. Aore ra e nehenehe outou e ite e mea rahi roa te taurearea i rotopu i te feia e faaroo ra. I roto i taua tupuraa ra, e nehenehe outou e maiti i te mau faaauraa parau o te tauturu ia ratou ia taa e nafea ia faaohipa i roto i to ratou oraraa te mau manaˈo i faataahia ˈtu.

6 Te piti o te haamaitairaa, e faaara te oreroraa parau i faatanohia i te reira iho â taime i te feruriraa. E horoa mai te reira i te tahi tiamâraa o te faatia ia outou ia tatara i te mau manaˈo apî. Mea pinepine e faaitoito te feia faaroo o te pee maite ra i te oreroraa parau ma te anaanatae, i te taata orero e e faatupu te reira i roto i to ˈna feruriraa te tahi atu â mau manaˈo ta ˈna e nehenehe e amui ohie noa i roto i ta ˈna oreroraa parau mai te peu e ua faatanohia i te reira iho â taime.

7 Te toru o te haamaitairaa o teie huru oreroraa parau, e nehenehe outou e hiˈo pinepine te feia e faaroo ra e e tupu ohie noa te taairaa e o ratou. E pee maite ïa ratou i ta outou mau faataaraa. E taa ia ratou e ua ite maitai outou i ta outou tumu parau, no te mea aita to outou mata e tiatonu noa ra i nia i ta outou parau. E nehenehe atoa outou e tapao i te huru o te feia e faaroo ra. Mai te peu e te ite ra outou e aita ratou e apee faahou ra ma te anaanatae, e rave ïa outou i tei titauhia no te faaafaro i taua fifi ra. E te itehia ra e na roto i te hoê oreroraa parau i faatanohia i te reira iho â taime, e nehenehe e faahitihia ma te reo o te tauaparauraa i te hoê oreroraa parau mahanahana e ma te mafatu mahora.

8-10. Nafea tatou ia ape i te mau fifi o te ravea no te faatanoraa i te parau?

8 Te vai nei râ ta teie oreroraa parau i faatanohia i te reira iho â taime te tahi fifi, e nehenehe râ e apehia. Ei hiˈoraa, e nehenehe te taata orero e tuu e rave rahi mau manaˈo hau, e mairi oia te hora i faataahia. No te rahi o te mau manaˈo e fa mai i roto i to ˈna feruriraa a paraparau noa ˈi oia, e faaea rahi te taata orero i nia i te tahi mau tuhaa. E nehenehe outou e ape i tera fifi ma te tapao i nia i ta outou tino parau te taime i faataahia no te tuhaa tataitahi o te oreroraa parau. E a faatura maitai taua taime ra.

9 E nehenehe atoa e tupu ia moehia te tahi mau manaˈo faufaa, ia horoahia i te tahi mau faahitiraa navai ore aore ra tano ore, e oia atoa ia faahitihia i te tahi mau parau aita e haapapuraa. Teie nei râ, mai te peu e e hiˈo pinepine outou i ta outou mau nota ma te ore e haavitiviti, e nehenehe ïa outou e apee i te tino parau e eita te tahi mau manaˈo e moehia e eita outou e faahiti i te mau parau hape. Area te fifi o te mau parau haapapu-ore-hia ra, e nehenehe outou e faaatea i te reira maoti te hoê tino parau faataa-maitai-hia, e rave rahi tuhaa matamua tei turuhia e te mau haapapuraa e te mau irava bibilia.

10 Noa ˈtu e eita te hoê oreroraa parau tei faatanohia i te reira iho â taime e titau e ia tamau-aau-hia te mau parau e faaohipahia, mea maitai ia haapii, ia hamani i roto i te feruriraa i te mau pereota, e ohie noa mai te peu e ua mau maitai i roto i to tatou feruriraa te hoê anairaa manaˈo te tia ia vauvauhia. E ape ïa tatou i te faaohipa i te hoê huru paraparauraa tano ore e te tahi mau parau tei ore i maiti-maitai-hia. Ia tutava outou i te mau mahana atoa ia paraparau maitai, e ohie noa ïa outou i te faahiti i te hoê oreroraa parau. Oia mau, e ere paha te haapueraa parau maimi-rahi-hia o ta outou e faaohipa e e iti aˈe te huru papu o ta outou huru paraparauraa, ahiri e te taio ra outou i te hoê papai, tera râ na ta outou toparaa reo e faaore rahi roa i taua fifi ra, e noaa mai ïa te hoê tauaparauraa. Eiaha râ ia moe ia hiˈo faahou i ta outou oreroraa parau e rave rahi taime hou e faahiti atu ai. No vetahi râ, mea navai noa ia taio faahou te tino parau ma te mamû noa, ma te feruri i ta ratou mau pereota. Teie râ, te manaˈo nei e rave rahi feia orero e mea maitai, no te haapao iho â râ i te taime, ia tamata i te faahiti i ta ratou oreroraa parau ma te reo puai.

11, 12. No te aha e mea maitai no te taata orero ia rave i te hoê tino parau ia ˈna ra?

11 Na roto i te taime e te faaohiparaa, e nehenehe outou e haapoto â i ta outou tino parau i te tahi noa parau faufaa ma te faahaamanaˈo te mau tuhaa taa ê o ta outou oreroraa parau. E nehenehe outou e papai taua mau nota ra e te mau faahororaa bibilia i nia i te hoê parau iti ta outou e nehenehe e hiˈo ohie noa. No te mau oreroraa parau iti, mai te hoê oreroraa parau iti a te feia e haere i te Haapiiraa o te taviniraa teotaratia, mea au aˈe na vetahi e tamau aau i ta ratou tino parau. Aita râ e peapearaa mai te peu e te vai ra ia outou te hoê tino parau poto noa mai te peu e e moe ia outou te tahi manaˈo aore ra e tâpû te hoê haafifiraa i te tereraa o ta outou mau manaˈo. No te mau oreroraa parau rahi aˈe râ, mai te hoê oreroraa parau huiraatira, i te rahiraa o te taime mea maitai aˈe ia rave na muri ia outou i te hoê tino parau faataahia ta outou e nehenehe e hiˈo a paraparau noa ˈi.

12 Mea faufaa mau â te faatanoraa i te parau i roto i ta tatou taviniraa i tera e tera uputa. Oia mau, ia faahiti anaˈe te hoê taata i te hoê patoiraa aore ra ia tâpû mai no te tahi atu tumu, e faatia te faatanoraa i te parau ia tatou ia vaiiho no te hoê taime te mau tuhaa ta tatou i tatara ˈtu, ia pahono atu i te patoiraa, e ia faahoˈi mai i nia i te mau manaˈo ta tatou i faaineine. Mai te peu e e tamau aau tatou i te mau parau papu o ta tatou faaiteraa, e fifi tatou ia pahono atu i te patoiraa e hoˈi faahou mai i nia i ta tatou faaiteraa.

13-15. I teihea mau taime e paraparau ai tatou ma te ore i faaineinehia no taua iho taime ra, e eaha te faaineineraa e titauhia ra?

13 Te oreroraa parau tei ore i faaineinehia no taua iho taime ra. Te auraa oia hoi “aita i faaineinehia, i faatanohia no taua iho taime ra, tupu taue noa.” Te auraa anei e aita i faaineine-noa ˈˈe-hia te oreroraa parau tei tupu taue noa? Eita, no te mea no te haapii maitai i te hoê ohipa, e tia ia tuatapapa-na-mua-hia. Te vai nei râ te mau huru tupuraa ma te ore e faaitehia, e tia ia tatou ia paraparau i nia i te hoê tumu parau, aita hoi tatou i faaineine taa ê ia tatou. O te hoê paha uiraa i faahitihia e te hoê taata ia poro tatou i tera e tera fare. Aore ra e tupu mai i roto i te hoê hoˈi-faahou-raa e farerei, i roto i te mau haapiiraa bibilia i te hoê utuafare, ma te horoa i te faaiteraa faanaho-ore-hia e te amuiraa aore ra ia haere tatou i mua i te hoê taata haava aore ra te hoê taata mana. I roto i taua mau huru tupuraa ra, mea faaineine-ore-hia te faataaraa o te mau parau e o te mau pereota, na te mau ite râ tei noaa ia outou na roto i te haapiiraa teotaratia e horoa i te mau manaˈo. No reira, te oreroraa parau tupu taue noa mai ta tatou e pii ra, o te hoê ïa oreroraa parau i faaineine-aˈena-hia, noa ˈtu e aita i ravehia no te tupuraa e farereihia ra i taua iho taime ra.—Isa. 50:4.

14 Ia faaroo outou, tau minuti noa na mua ˈˈe, e e titauhia outou ia paraparau, e faufaahia outou i te mau aˈoraa i muri nei: a tahi, a maiti hoê aore ra e piti tuhaa matamua ta outou e tatara; te piti, a imi ia faataa ˈtu e te tahi noa mau haapapuraa e te tahi mau irava bibilia tano maitai; i te pae hopea, a rave i te hoê omuaraa parau poto noa. I teie nei, mai te peu e e hinaarohia, ua ineine outou no te paraparau. E itehia paha teie huru tupuraa ei hiˈoraa mai te peu e e titauhia ia mono i te minuti hopea te hoê taata orero te vai ra ta ˈna tumu parau i te Haapiiraa o te taviniraa teotaratia.

15 Te vai ra i roto i te mau Papai te tahi mau hiˈoraa o te mau tavini a Iehova o tei tia, ma te faaineine ore, ia faaite i te parau mau. Ua faahiti o Setephano, tei hopoihia ma te faahepo i mua i te Sunederi e o tei faahapahia e te mau ite haavare, i te hoê oreroraa parau tei ore i faaineinehia no taua iho taime putapû mau ra ta tatou e nehenehe e taio i te pene 7 o te buka Ohipa. Ua haru te feia no Ateno i te aposetolo Paulo e ua hopoi atura i te Aeropago, i reira ratou i uiui ai ia ˈna i nia i ta ˈna mau tiaturiraa. Ua faaitehia te faataaraa papu roa tei ore i faaineinehia no taua iho taime ra i roto i te Ohipa, pene 17.

16-18. No te aha e tia i te feia haapii ia faaohipa te ravea no te faatanoraa i te parau, maoti i te taio aore ra te tamau-aau-raa ta ratou mau oreroraa parau iti?

16 Te ravea maitai roa ˈˈe. I te tahi taime, e hinaaro te feia orero apî e faaineine i te hoê api parau e e taio ta ratou mau oreroraa parau iti. I te rahiraa râ o te taime, e ere te reira i te ravea maitai roa ˈˈe, e e tia ia ratou ia faaore oioi i te reira, no te mea e ore roa te taairaa e te feia e faaroo ra e eita ratou e paraparau faahou i nia i te taˈiraa reo o te tauaparauraa. Te vai ra iho â te mau huru tupuraa e faatiahia ia taio te api parau, i te tahi taime e faaineine te porotarama o te haapiiraa i te mau taioraa, i reira outou e nehenehe ai e faaineine ia outou. A huti i te maitai na roto i te tahi atu mau oreroraa parau no te paraparau e te tahi noa mau nota iti.

17 Ma te ore roa ˈtu e rave i te hoê noa ˈˈe nota, e tamau aau vetahi feia orero ta ratou oreroraa parau. Te vai nei râ te mau fifi rahi o te hoê oreroraa parau i tamau-aau-hia, te ereraahia i te aravihi, te huru au maitai, e e nehenehe e moehia i te taata orero te tahi mau tuhaa faufaa. E nehenehe e tamau aau te tahi mau pereota faufaa mai te omuaraa parau aore ra te faaotiraa, eita râ teie ravea e tano no te toea o te oreroraa parau.

18 I te rahiraa o te taime, te ravea maitai roa ˈˈe, o te faatanoraa ïa i te parau i reira iho. O ta tatou ïa e faaohipa ra i roto i te pororaa, e te roaa nei ia tatou i te aravihi no te faatano i te parau. O te ravea atoa ta tatou e faaohipa pinepine ra i te mau putuputuraa a te amuiraa, i te mea e tauturu oia ia tatou ia paraparau ma te haavare ore ma te hiˈo i te taata, e ia faaite anaˈe tatou i te poroi mai te reira te huru e roaa mai ïa te mau faahopearaa maitai roa. A faaohipa pinepine i te ravea e faatano i te parau. E noa ˈtu e e anihia outou ia paraparau ma te ore i faaineinehia no taua iho taime ra, ua ineine râ tatou no te mea ua rave o Iehova e ia roaa to tatou aravihi no te faaite i te mau oreroraa parau e faatanohia i te reira iho â taime e te mau oreroraa parau tei ore i faaineinehia no taua iho taime ra. E faufaa to na ravea e piti i roto i ta tatou taviniraa.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono