Te haumani ra anei outou i ta outou ohipa?
TE RAVE ra paha outou i te ohipa e vau hora i te mahana. E taime rahi roa ïa e e oraraa rahi roa no te topa i roto i te haumani! Teie râ, e mea fiu te rahiraa o te mau ohipa i te senekele 20, e mea iti te oaoa o te rave ohipa.
No reira, e nehenehe outou e faufaa-rahi-hia na roto i te faariroraa i ta outou ohipa ei ohipa anaanatae. E rahi atu â to outou oaoa i roto i te ohipa, e e ite outou i te taviri no te haamaitai i te mau huru ohipa ta outou e rave a muri aˈe. No reira, e hiˈopoa anaˈe i te tahi mau ravea no te na reira.
A ohipa ma te anaanatae
Te faaitoito ra te tahi feia mana ia rave i te ohipa mai te mea ra e te oaoa ra outou i te reira. Ia na reira outou, e ite iho â outou e mea au ta outou ohipa.
‘Tera râ, aita roa ˈtu vau e anaanatae ra i ta ˈu ohipa!’ o ta outou paha ïa e parau. Peneiaˈe, e tereraa ohipa etaeta ta outou, mai te ohipa i te fare hamaniraa tauihaa. Aore ra e rave rahi matahiti paha to outou rave-noa-raa i ta outou ohipa e te manaˈo ra outou e eita e nehenehe faahou e haamaitai i te reira. Teie râ, e nehenehe te mau ravea ohie mai te ataraa e te tiaraa ma te afaro e tauturu ia outou ia anaanatae atu â i ta outou ohipa.
E nehenehe atoa te haamau-roa-raa i to outou feruriraa i nia i ta outou ohipa e rave ra, e tauturu ia outou. Eiaha e rave i ta outou ohipa mai te hoê matini ra te huru, a feruri noa ˈi i nia i te hora tamaaraa, te hopea hebedoma, aore ra i nia i te tahi atu ohipa e rave. E mea maitai ia haamau taatoa i te feruriraa i nia i ta outou ohipa e rave ra. Eaha te faahopearaa? E nehenehe outou e oaoa i te ohipa, e e au ïa e eita e maoro ua hora.
O te ohipa iho â ïa e tupu ia rave anaˈe outou i te hoê ohipa au-roa-hia e outou. E nehenehe atoa outou e ite i te hoê â faahopearaa ia tutava anaˈe outou i te haapao taatoa i ta outou ohipa, o ta outou hoi e ore e au maitai.
A rave maitai i ta outou ohipa
E nehenehe te rave-maitai-raa i ta outou ohipa e tauturu ia outou ia ite i te oaoa i roto i te ohipa. Parau mau, aita teie mau huru faaitoitoraa e tu ra e te manaˈo matauhia e mai te peu e e ere ta outou ohipa i te mea anaanatae, a rave ïa ma te ore e tutava. Teie râ, e haaparuparu te tâuˈa ore, te vaiihoraa i te ohipa no te tahi atu taime, e te tutava-ore-raa, ia outou e e faarahi atu i te haapeapearaa e te rohirohi. I roto i te tahi mau tupuraa, te mauiui ra paha te taata o te hoˈi ra i te fare mai te ohipa mai, ma te hepohepo, te peapea, e te rohirohi roa, no te mea aita o ˈna i rave maitai i te ohipa.
Ia au i te Bibilia, e faariro atoa te rave-puai-raa i te hoê ohipa i te mau hora faafaaearaa ei mau taime oaoa atu â. “E ere to te taata nei maitai te amu e te inu i te maa ra, ei maitai no ˈna i ta ˈna ra mau ohipa.” (Koheleta 2:24) No vetahi, e au paha teie irava mai te hoê parau tahito, area no vetahi ê atu râ, te faaohipa nei ïa i teie faaueraa tumu no te mau tau atoa. Te farii nei ratou e aita mau â e mea “maitai” aˈe, maoti râ, ia oaoa ratou i te hotu o ta ratou ohipa puai. Te faˈi nei te buka ra Te oaoa ia rave i te ohipa (Beretane) e: “E faatupu te hoê ohipa rave-maitai-hia i te tahi huru oaoa i roto ia outou.”
No reira, a rave maitai i te ohipa ia nehenehe ta outou, e peneiaˈe, e itoitohia outou. A rave hau atu i te faito i faahepohia, e e oaoa atu â paha outou. A rave na mua i te mau ohipa faufaa, e e oaoa atu â outou i te mau taime faafaaearaa no te tamaa e te mau hopea hebedoma, i te taata i faarohirohi ia ˈna iho i te vaiihoraa i te ohipa no te tahi atu taime.—A faaau e te Esetera 10:2; Roma 12:11; Timoteo 2, 2:15.
Eiaha e tataˈu atu ia vetahi ê, a tutava râ i te haamaitai atu â ia outou iho. (Galatia 6:4) A haamau i te mau aveia apî, i te mau tapao apî. A tutava i te haere i mua. Ua faariro te hoê vahine, e na nia iho noa oia i te nira i te ahu, o ta vetahi hoi e faariro ei ohipa haumani, i te taio uati i ta ˈna ohipa ei hauti na ˈna. Ua tamau noa oia i te tapao i te ohipa i oti ia ˈna i tera e tera hora, e ua tamata oia i te faarahi atu â. Te oaoa mau nei oia i ta ˈna ohipa no te mea te tutava ra oia i te faarahi noa i te faito e oti ia ˈna.—Maseli 31:31.
A “faaunauna” i ta outou ohipa
Te faaue ra te mau orometua haapii ra o Dennis T. Jaffe e o Cynthia D. Scott e: “A feruri na i ta outou ohipa mai te hoê fare aita e tauihaa i roto. E haere outou i roto e e hiˈo outou i to ˈna hohoˈa e to ˈna huru hamaniraa. I reira ïa outou e haamata ˈi i te feruri haere. Oia hoi, e nafea outou ia faanaho, ia faaunauna, e ia faariro i te fare ei fare nohoraa no outou. E faanaho outou i te fare na roto i ta outou iho huru hiˈoraa.”
E horoahia te rahiraa o te mau ohipa na outou ma te faataa taatoa mai i te mau ture e te mau aratairaa. E te rave-noa-raa i tei titauhia, e riro ïa mai te faaearaa i roto i te hoê fare aita e tauihaa i roto. Aita ïa e vahi taa ê e te tahi atu. Tera râ, ia apiti mai outou i ta outou iho huru raveraa, e nehenehe ta outou ohipa e riro ei ohipa anaanatae roa ˈtu â. Eita e piti taata e “faaunauna” i te hoê ohipa na roto i te hoê â ravea. E mau aau paha i te hoê tuati fare tamaaraa i te mau maa a te feia matauhia. Area te tahi atu ra, mea maitai roa ïa oia e te ite i te peu. Te oaoa ra raua toopiti i ta raua ohipa no te mea te tuu nei raua i te hoê tuhaa o raua iho i roto i ta raua ohipa.
A tamau noa i te haapii
Te tahi atu ravea no te oaoa i roto i te ohipa, o te haapiiraa ïa. Te faataa ra te buka ra Tension Turnaround e ia paari mai tatou, e faarahi to tatou roro i to ˈna aravihi no te apo mai i te mau haamaramaramaraa. Na te reira e faataa ra e no te aha te mau ohipa i faaoaoa na ia tatou i mutaa iho, e nehenehe ai e faahaumani ia tatou i teie nei. Te ravea, o te haamâharaa ïa i te hiaai o te roro i te mau haamaramaramaraa apî na roto i te haapiiraa i te mau mea apî.
E nehenehe te haapii-hau-atu-raa no nia i ta outou ohipa e faariro i muri iho i te reira ei ohipa au roa ˈtu â. Noa ˈtu râ e eita te reira e tupu, e nehenehe te haapiiraa e faariro i ta outou ohipa ei mea anaanatae roa ˈtu â e te oaoa. Te haapapu ra te feia papai ra o Charles Cameron e o Suzanne Elusorr e: “Eita noa te haapiiraa e faarahi i to outou tiaturiraa na roto i te haamaraaraa i to outou mau aravihi, e ohipa atoa râ oia i nia i te taatoaraa o to outou huru i nia i te oraraa: oia e nehenehe te mau fifi e faatitiaifarohia, e nehenehe te mau peapea e faaruruhia, e nehenehe te mau mǎtaˈu e mǎrû mai, e e nehenehe outou e rave i te tahi atu â mau ohipa ta outou e nehenehe e feruri.”
‘Tera râ,’ o ta outou paha ïa e parau mai, ‘e mea maoro i teie nei to ˈu haapiiraa i te mau mea atoa no nia i ta ˈu ohipa!’ Mai te peu e e, e nehenehe anei outou e haapii i te mau mea i ore i taai-roa-hia i ta outou ohipa? Ei hiˈoraa, e opua paha outou i te haapii hau atu â no nia i te mau taairaa i rotopu i te mau taata aore ra no nia i ta outou mau tauihaa. E nehenehe paha outou e haapii i te papai i te hoê rata maitai aˈe aore ra i te faatere i te hoê putuputuraa maitai aˈe. E nehenehe outou e haapii i te mau ravea aravihi roa ˈˈe no te tauaparau i te paoti ohipa.
Nafea outou e haapii ai i teie mau mea? Peneiaˈe, te horoa ra ta outou taiete i te mau haapiiraa o ta outou e nehenehe e apiti atu. Aore ra te vai ra te mau buka ta outou e hinaaro i roto i te hoê vairaa buka. Teie râ, eiaha roa ˈtu e tâuˈa ore i te tahi atu mau ravea no te haapii. A hiˈo i te mau taata i te vahi raveraa ohipa e a tapao i to ratou vahi puai e to ratou vahi paruparu, e haapiiraa atoa ïa. E nehenehe outou e haapii na roto i ta outou mau hape, e e nehenehe atoa outou e haapii na roto i ta outou mau manuïaraa, ma te hiˈopoa i te mea o ta outou i rave maitai. E nehenehe te mau mea ta outou e ite na roto i ta outou iho mau ohipa e te hiˈopoaraa ia vetahi ê, e haapii ia outou i te mau mea aita outou i taio aˈenei i roto i te mau buka aore ra i faaroo aˈenei i te haapiiraa.
Te tahi mau manaˈo tauturu hopea
Te vai ra te tahi atu ravea e nafea ia hiˈo i ta outou ohipa. E faaoti paha outou e e tia ia outou ia fanaˈo hau atu â—e mea fanaˈo aˈe vetahi, area outou ra, eita ïa ta outou e nehenehe e rave i te ohipa o ta outou e hinaaro mau ra. E nehenehe outou e paraparau ma te hopea ore e o vetahi ê o te farii i to outou manaˈo, e e riro paha outou i te tiaturi e ua tano iho â outou.
Teie râ, peneiaˈe e ua hape outou. Ua haapii e rave rahi taata o te oaoa ra i ta ratou ohipa i te na reira. E nehenehe te hoê taata e mea au na ˈna e papai i te mau hohoˈa fare, e au atoa i te faahoro i te pereoo. No te aha? No te mea, no to ˈna manaˈo anaanatae i te ohipa i oaoa ˈi e i mauruuru ai oia.
No reira, a vaiiho i te mau manaˈo tano ore o te faariro i te ohipa i te hebedoma ei mea teimaha ia faaauhia i te hopea hebedoma. Eiaha e haamâuˈa i te taime i te manaˈonaˈo-noa-raa i ta outou mau hape tahito, ma te feruri e eaha ta outou hape e rave i muri iho, e ma te haapeapea i to vetahi ê manaˈo i nia ia outou. A hiˈo i te ohipa i mua ia outou. A haapao taatoa ˈtu i te reira. A tutava i te rave maitai i ta outou ohipa mai ta outou atoa e rave i roto i ta outou faaanaanataeraa au roa. A tutava râ i te rave maitai i te ohipa, e a oaoa i te hoê ohipa i rave-maitai-hia.
[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 11]
Eiaha e tâuˈa ore i ta outou ohipa
Te na ô ra te Bibilia i roto i te Maseli 27:23, 24 e: “A hiˈo maitai na i to nǎnǎ mamoe, e haapao maitai hoi i to mau puaatoro; e ore hoi te taoˈa rahi e vaiiho taiata mai, e te korona e ore e riro i te mau ui atoa ra.” Eaha ïa te auraa?
Te auraa, oia hoi ia noaa mai te faufaa (te taoˈa rahi) e te tiaraa teitei (te korona), eita e vai maoro. No reira, e faaite te hoê tiai mamoe o te mau tau Bibilia i te paari ia aupuru maite oia i ta ˈna nǎnǎ, oia hoi ia ‘haapao maitai i ta ˈna mau puaatoro.’ Mai ta te mau irava e toru i muri iho e faaite ra, e noaa i te rave ohipa e i to ˈna utuafare te parururaa i te pae materia.—Maseli 27:25-27.
E i teie nei tau ïa? E pinepine te taata i te haapao maitai i te titauraa i te faufaa aore ra i te hoê tiaraa teitei, e nehenehe ai ratou, o ta ratou ïa e tiaturi ra, e faarue i ta ratou ohipa e rave nei. E mau opuaraa maitatai roa ta vetahi; area vetahi ra, te moemoeâ noa ra ïa. I roto i na tupuraa tataitahi, e ere i te mea maitai ia haafaufaa ore aore ra ia ore e tâuˈa i ta ˈna mau ravea i teie nei no te rave i te ohipa. O te reira hoi te pu papu roa ˈˈe e noaa mai ai te moni ohipa, e a muri aˈe atoa paha. E mea maitai roa ˈtu no te hoê taata ia haapao maitai i ta ˈna “mau puaatoro,” ma te haamau taatoa i to ˈna feruriraa i nia i ta ˈna tuhaa ohipa papu. Peneiaˈe e ia na reira oia, e noaa ia ˈna te parururaa i te pae materia i teie nei tau e i te tau no a muri aˈe.