Te uiui nei te mau taurearea . . .
Te mau ohipa taaro atâta—E tia anei ia ˈu ia tamata?
“TEIE te taime riaria roa ˈˈe o to oe oraraa,” o tei parauhia ïa ia outou a tia noa ˈi outou ma te ruru i nia i te hoê vahi teitei parahurahu. Te haamata ra te taioraa e: “Pae, maha, toru, piti, hoê—A OUˈA!” E mou roa to outou hutiraa aho ia topa outou. E topa oioi outou mai te taata pohe ra te huru, e ite taue atu râ outou i te taura uaua i te vîraa i nia ia outou. Ua ore taue noa to outou riaria rahi. Ua ora mai outou!
Te ouˈaraa uaua.a E fatata hoê e tae atu e piti mirioni taata tei hutihia e taua ohipa taaro ra i te Hau Amui noa. O te hoê anaˈe teie o te mau ohipa taaro o tei tui te roo ma te vitiviti aita i maoro aˈenei—te paiumaraa mato, te ouˈaraa amarara na nia mai i te aivi teitei, te faaheeraa na roto i te mau taheraa pape puai, e te horue i roto i te aore, e no te faahiti noa vetahi. “Ua riro te mau matahiti 90 ei tau no te ohipa taaro atâta,” o ta te hoê taata faaitoito o te ouˈa uaua i parau.
E ere te feia moni anaˈe o te rave nei i te mau ohipa atâta mau. Te faaô atoa nei te feia imi i te ohipa atâta o te mau oire i roto i taua mau huru ohipa aravihi atâta ra (e opanihia e te ture) mai te horue na nia i te piha utaraa taata (te paiumaraa na nia iho i te mau piha utaraa taata ia faatere ratou), te faaheeraa na roto i te eˈa (hororaa vitiviti na roto i te mau eˈa hamanihia i roto i te mau fare rarahi), te faaheeraa pereoo na raro i te fenua (te paiumaraa i nia i te tapoˈi pereoo na raro i te fenua o te tere râ hoi), e te faaheeraa na nia mai te eˈa tahinuhia).
Eaha te vahi anaanatae?
“E tamata vau i te mau mea atoa no te haamǎtaˈu ia ˈu,” o ta te taurearea Norbert e parau ra. “Mea au na ˈu te mau ohipa taaro atoa—te hauti baseball, te taoraraa i te popo i roto i te ete—mea puai aˈe râ te ouˈaraa na nia mai te eˈa turu! Eita e nehenehe e faito i te tahi atu.” Te farii nei te taurearea ra o Douglas i te reira. Te parau ra oia e: “E mea au roa te mau ohipa taaro, e ere i te mea atâta!” “Aita to oe e tiamâraa. Mea au na ˈu te huru e itehia ia topa oe. E te vitiviti . . . Eita oe e ite i taua huru ra i roto i te tahi atu mau ohipa taaro.”
Eita noa te mau ohipa taaro atâta e faito i to outou aravihi i te pae taaro; e tuu mai te reira ia outou i mua i te pohe! E au ra e mea au na te feia taaro e ite i te oaoa rahi e tupu mai. Te manaˈo ra te tahi mau taata aravihi e ua faataahia vetahi na roto i te huru tupuna ei mau taata Type-T, aore ra imi i te mau ohipa atâta. Te tamata nei râ te rahiraa o te mau taurearea i te tahi huru atâtaraa; o te reira ta ratou ravea no te tamata i to ratou mau otia e ia faatupu i te tiaturiraa ia ratou iho.
E ere râ i te mea tano noa te huru feruriraa o te mau taurearea ia rave i te reira. Te parau ra te Maseli 20:29 e: ‘Te haviti o te taurearea o to ˈna ïa puai.’ E au râ e te manaˈo nei vetahi e aita to ratou puai i taotiahia. Te parau ra te taote ra o David Elkind e pinepine taua mau taurearea ra i te tiaturi e “e mea taa ê e te otahi ratou—no vetahi ê anaˈe te mau ture niuhia i nia i te tupu-noa-raa. O teie tiaturiraa i roto i to ratou huru taa ê, to ratou parururaa i te ati, te turai nei i te rahiraa o te mau faaotiraa a te mau taurearea ia faaruru atu i te ati.” Te tapao atoa nei te taote ra o Robert Butterworth e: “Ia rave anaˈe outou i te hoê ohipa mai te horue i roto i te aore, e au ra e te rave nei outou i te hoê tautooraa e te ati, mai te huru ra e na outou e faaoti i to outou oraraa.”
E nehenehe atoa râ te mau hiaai peapea e turai ia tamata. I roto i ta ˈna buka Te tamarii e te manaˈo hepohepo (beretane), te faaite ra te vahine papai ra o Mary Susan Miller e te tamata nei e rave rahi taurearea riaria ore i te ati no te mea eita ta ratou e nehenehe e faaruru i te mau hepohepo o to ratou oraraa. E nehenehe teie mau ohipa taaro e faaite i te hoê hinaaro ia haamauiui aore ra ia haapohe roa ia ratou iho. “Te tuu nei ratou ia ratou iho ma te opua i roto i te mau tupuraa atâta mau,” o ta Miller ïa e parau nei, “e au ra te patoi ra ratou i te oraraa faataahia e na ratou iho e faaoti i to ratou pohe.”
E mea atâta mau anei?
Noa ˈtu eaha te mea e ume ra, e nehenehe te ohipa taaro atâta e aratai i te ati. ‘E mea atâta atoa ïa te haereraa i te tahi aˈe pae o te purumu’, o ta vetahi e parau mai. Aita râ te taata o te haere ra i te tahi aˈe pae i opua e imi i te ati. E noa ˈtu e ua paruru-maitai-hia e rave rahi ohipa taaro, mai te ouˈaraa uaua, e nehenehe râ te fifi e tupu mai. Te na ô ra o Mark Bracker, M.D., e: “I roto i teie mau ohipa taaro atâta mau, ia hape anaˈe e ati te tupu. Ia rahi te atâtaraa, e rahi atoa te ati, ahiri e ouˈa mai te hoê taata mai te manureva aore ra te ouˈaraa pauma na nia mai i te aivi aore ra te faahororaa i te moto.” Ua ouˈa mai te hoê taurearea e 20 matahiti tei taamuhia e te uaua na nia mai i te hoê taoˈa e maue i roto i te reva maoti i te puai o te mahu veavea e 58 metera i teitei. Te fifi? E 79 metera te roa o ta ˈna taura uaua! Ua pohe roa oia.
Parau mau, e nehenehe e ravehia te tahi mau ohipa, mai te faahororaa i te moto, ma te haapao maitai e te au. Te parau nei râ te hoê taata aravihi i roto i te rapaauraa i te feia taaro no nia i te feia imi i te ati e: “I te mea te maitai noa maira to ratou aravihi, e rave iho â ratou i te hoê ohipa puai roa ˈˈe, e i te pae hopea e roohia ratou i te fifi.” Ua faˈi te hoê taurearea e: “Tei raro aˈe vau i te mana o te ohipa taaro atâta. E mea fifi roa i teie nei ia titau i taua faito riaria ra e te vitiviti.”
E no te mau kerisetiano?
Te opani roa ra anei te Bibilia i te taatoaraa o te mau ohipa taaro? Aita. O te mau ohipa tano ore maamaa te opanihia ra. Mai ta te Koheleta 7:17 i faahaamanaˈo, ua ani o Solomona e: “Eaha hoi oe e ru ai i te pohe aita i tae i te tau mau?”
‘E mea poto te oraraa. A hauti rahi,’ o ta te hoê faaiteiteraa no te mau tiaa taaroraa e faaue ra. E hopoia râ ta tatou iho, i mua i te feia herehia e tatou, e i mua i to tatou Poiete ia poihere i to tatou ora. E ô te ora no ǒ mai i te Atua ra. (Salamo 36:9) I te mau tau bibilia, e ravehia te tahi mau faautuaraa etaeta no te hoê taata mai te peu e e faatupu oia i te hoê ati o tei haapohe i te hoê taata. (Exodo 21:29; Numera 35:22-25) Ua faaitoitohia râ te nunaa o te Atua ia ape i te mau ati faufaa ore.—A faaau i te Deuteronomi 22:8.
E tia i te mau kerisetiano i teie mahana ia faatura i te ora. E mea tano anei ia rave i te hoê ohipa taaro o te nehenehe e haafifi ia outou, ma te faufaa ore? I to te Diabolo ra o Satani tamataraa i te faahema ia Iesu, ua parau oia e e nehenehe te mau melahi e haru ia ˈna mai te peu e e haamairi mai oia ia ˈna na nia mai i te poretiko o te hiero. Ua pahono o Iesu e: “Eiaha oe e aa i to Atua ra ia Iehova.”—Mataio 4:5-7.
Hau atu, noa ˈtu e e mea paari outou e te oraora maitai, eita outou e nehenehe e faaruru i te mau ati atoa. E ere i te mea tano ia feruri e: ‘Eita vau e roohia i te ati.’ Te faaara maira te Bibilia ia tatou e ‘tau râ e te tiaia noa to te taata atoa ra.’—Koheleta 9:11.
A feruri hou a ru noa ˈi
E mea tano ia feruri maite i te mau faahopearaa o te hoê ouˈaraa uaua na nia mai i te hivi, i te manureva aore ra e te raveraa i te hoê ohipa atâta roa. Eiaha e faaroo noa i te parauhia aore ra e tiaturi i nia i te mau faaiteraa anaanatae a te tahi mau taurearea. (Maseli 14:15) A hiˈopoa i te mau tupuraa.
Ei hiˈoraa, eaha te faito o te ati e farereihia i roto i te hoê ohipa taaro taa ê? Eaha te mau ohipa parururaa tei ravehia? Te parau ra te hoê taata aravihi e no nia i te taata hopu i raro i te miti e: “[Te manaˈo ra te mau taata e] e mea atâta ia faaea noa i rapae e e hopu atu ai i raro. . . . E mea atâta noa ra mai te peu e e na reira outou e aita e faaueraa tano.” E tia ïa ia outou ia aniani e, Eaha te mau faaineineraa e te ahu e titauhia no teie ohipa taaro? E huti anei tatou i te hoê vahi maitai, mai te hoê noa haamataroraa? Te vai ra anei te mau ati atâta, aore ra e tautooraa anei te fa matamua o teie ohipa taaro e te pohe?
Mai te peu e tei roto outou i teie huru tupuraa hopea, e tia ia outou ia aniani e no te aha outou e hinaaro ai e farerei i te ati. Te pahonoraa no te patoi noa anei i te haumani aore ra i te hepohepo? No reira, no te aha e ore ai e imi i te hoê ravea, te hoê ravea maitai aˈe no te haapaiuma i taua mau manaˈo hohonu ra?b Te faahaamanaˈo ra te buka Te mau taurearea e te hepohepo (beretane) ia tatou e “ravea atâta roa e te manuïa ore teie tamataraa no te faaruru i te vahi paruparu o te hepohepo.”—A faaau i te Maseli 21:17.
I muri aˈe i to outou imi-maite-raa i te mau tupuraa—e te aparauraa i te reira e to outou mau metua—e mea papu e faaotihia e mea maitai aˈe ia ape outou i te mau ohipa taaro atâta roa. E hinaaro paha to outou mau metua ia rave outou i te mau ohipa o te ore e haafifi rahi roa i to outou oraraa, mai te faahororaa i te pereoo taataahi, te skate, te faaheeraa na nia i te hiona, e te hopuraa na raro i te miti, e rave rahi atu â. Oia mau, e mea atâta atoa te mau ohipa paruruhia mai te peu e eita e haapao-maitai-hia.
Ua tupu te reira i roto i te hoê pǔpǔ taurearea tamaroa kerisetiano tei opua e paiuma na nia i te mouˈa. Ua taui ratou i te eˈa e ua haamata ratou i te paiuma i nia i te hiti o te hoê mato pirihao. I muri iho noa ˈˈe to ratou iteraa e aita e ravea no te haere i mua aore ra e hoˈi mai. Ua faaroo taue atura te taurearea o te aratai ra i te pǔpǔ i te hoê haruru puai. Ua topa e piti o to ˈna mau hoa e ua pohe roa. Auê ïa ati e!
No reira, a haapao maitai! ‘A oaoa i to outou taurearearaa,’ ma te haafaufaa i to outou puai e te itoito. (Koheleta 11:9) Hou râ a farii ai i te hoê titauraa e rave i te hoê ohipa atâta, a rave mai ta Brian. Te parau ra oia e: “E uiui au ia ˈu iho, ‘Eaha te manaˈo o Iehova i nia i te reira? Nafea te reira e ohipa ˈi i nia i to ˈu huru i mua i te ô o te ora tei horoahia mai na ˈu?’” E, a faito i te mau atâtaraa, a imi e no te aha râ outou e hinaaro ai e rave. E tia ia tâuˈahia te reira no te mea e mea faufaa roa te ora.
[Nota i raro i te api]
a “Te ouˈaraa uaua” o te hoê ïa ohipa taaro, e ouˈa mai te mau taata na nia mai i te eˈa turu, te mau hivi, e te mau taoˈa e maue i roto i te reva maoti te puai o te mahu veavea atoa, e ua taamuhia ratou e te hoê uaua piihia te taura e tô. E nehenehe ïa e ouˈa hou te taura e tô ra e vî ai, ma te tapea mai i te taata i ouˈa.
b Mai te peu e te hepohepo ra outou aore ra te aro nei outou i te mau hinaaro e haapohe ia outou iho, no te aha e ore ai e tauaparau e te hoê taata e e imi i te tauturu maoti râ i te rave i te mau tamataraa faufaa ore?—A hiˈo i “Te uiui nei te mau taurearea . . . O te haapoheraa ia ˈna iho anei te ravea?” i roto i ta matou A ara mai na! 8 no eperera 1994.
[Hohoˈa i te api 24]
E tia anei i te mau taurearea kerisetiano ia tamata i te mau ohipa taaro atâta mai te ouˈaraa uaua?