VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g86 8/1 api 13-16
  • Te mau-papu-raa i Heremani nazi

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te mau-papu-raa i Heremani nazi
  • A ara mai na! 1986
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te haamata nei te mau tamataraa
  • I Buchenwald
  • Faarueraa i to ˈna faaroo aore ra te pohe
  • Te tahi atu re
  • Ua faatupu matou i te oroa Haamanaˈoraa
  • Maa taime iti faafaaearaa
  • Ua tapea-faahou-hia â
  • Ua riro mai to ˈu riri ei here
    A ara mai na! 1995
  • I muri aˈe ia Buchenwald ua itea mai ia ˈu te parau mau
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
A ara mai na! 1986
g86 8/1 api 13-16

Te mau-papu-raa i Heremani nazi

MAI TE mau taurearea heremani atoa, hou te Piti o te Tamaˈi o te ao nei, mea anaanatae roa na ˈu te ohipa taaro, te faaetaetaraa tino e te tuˈeraa popo. Mea î maitai to ˈu oraraa. I te hoê râ mahana, ua tupu te hoê tauiraa.

Na te hoê hoa rave ohipa o to ˈu metua tane i faaite mai ia ˈu i te Bibilia. I te haamataraa, ua farii noa vau ma te feaa i te mau parau atoa ta taua Bibelforscher (“Haapii Bibilia”, te reira te iˈoa o te mau Ite a Iehova i taua tau ra). Ua putapû râ to ˈu mafatu i roto i te roaraa o te taime, i nia iho â râ te oraraa o Iesu e ta ˈna taviniraa i te fenua nei.

Te haamata nei te mau tamataraa

Ua faatere te nazis i Heremani i te matahiti 1933 ra, e ua opanihia te vahi faaetaetaraa tino o ta ˈu i haere na. Ua turai teie nei maa fifi iti e te mau faaitoitoraa ta ˈu i ite atu i roto i te Bibilia, ia anaanatae hau atu vau i te mau mea pae varua. Ua pûpû atu vau i to ˈu ora no Iehova na roto i te bapetizoraa i roto i te pape i te matahiti 1935 ra. I te reira noâ taime, ua faaipoipo atu vau i te hoê vahine, hoê â ta mâua haapaoraa.

Te ora ra mâua i te hoê tau fifi, e i te mau mahana i mua nei, ua hau atu ïa i te fifi. Ua tae mai te hoê rata i te paoti o ta ˈu taiete na te Tahoêraa Heremani no te pae ohipa, faanahoraa no roto i te NSDAP (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, aore ra pupu nazi), Teie te parau:

“Te ani atu nei matou ia outou na roto i teie rata tihatiraa, ia au i te mau parau faatureraa e te tereraa o ta outou taiete, i te taata Haapii Bibilia ra e ohipa na i ǒ na, inaha hoi te haafifi nei oia i te hau o ta outou taiete na roto i te patoiraa ia riro mai oia ei melo no te Tahoêraa heremani no te pae ohipa.” Ua farii te paoti ohipa i teie nei aniraa. Ua ere atura vau i ta ˈu ohipa, inaha aita hoi to ˈu haava manaˈo e farii ra ia riro vau ei melo no te tahi noa ˈˈe pupu politita.

Hoê matahiti i muri iho, ua tapeahia vau e to ˈu atoa metua hoovai vahine. Ua imihia te mau ravea ia faarue vau i to ˈu faaroo e ia faaite haere vau i te iˈoa o to ˈu mau taeae pae varua. No to ˈu patoiraa ˈtu, ua tuuhia ˈˈera vau i roto i te aua hamani-ino-raa no Buchenwald i te 25 no novema 1937. Ua tuu-atoa-hia to ˈu metua hoovai vahine i roto i te hoê aua hamani-ino-raa.

I Buchenwald

E vau matahiti te maororaa to ˈu tapearaahia i Buchenwald. Ua manaˈohia e e pohe vau i reira — ta te tahi ïa mau taata ino i manaˈo. E mea pinepine te mau SS i te parau mai e: “Eita outou e ora ˈtu mai ǒ nei atu.” Ua faahepohia maira vau ia rave vau i te ohipa mai te hora maha i te poipoi e tae roa ˈtu i te toparaa mahana noa ˈtu e aita vau i tamaa. Maoti o Iehova, oia te tumu i hinaaro ai vau e faaite i to ˈu mau-papu-raa, e ua nehenehe mau â ta ˈu.

Mea faufaa roa te maa varua i roto i taua mau taime fifi ra. Mea nafea râ ta matou e noaa ˈi, i roto i te hoê aua hamani-ino-raa? Te tae noa maira te mau Ite a Iehova i Buchenwald nei. E ere ratou no Heremani noa, no Horane, Belegika e Farani. Ua haapapaihia te mau haapiiraa atoa o Te Pare Tiairaa ta ratou e haamanaˈo ra, e ia oti e operehia ˈtu ai na te tahi atu mau Ite ma te huna maitai. Mai te reira ïa te noaaraa mai ia matou te maa pae varua hinaaro-rahi-hia e matou no te tapea i to matou mau-papu-raa.

Tera râ, i te pae hopea, ua iteahia te vairaa o ta matou maa pae varua, noa ˈtu â ïa aita te mau tiai i ite no hea mai râ. I te hoê mahana, ua tuuhia maira i mua ia matou te hoê faaheporaa: Mai te peu eita matou e hopoi i te taatoaraa o te mau buka e vai ra ia matou nei hou te mahana i muri aˈe, i te mau faehau ra, e pupuhihia hoê taata i nia i te piti. E ere teie mau parau te mataˈi i roto i te hoê aua hamani-ino-raa!

Ua nehenehe te mau taeae haapao i te mau parau papai i te putuputu no te feruri i te reira e no te pure atu ia Iehova no te ani e aratai ia ratou. Ua faaotihia e horoa noa matou i te mau faehau ra i te tahi mau tuhaa o ta matou “mau maa”, te mau papai e faaite ra i te mau peu e ere na te kerisetiano a te Ekalesia katolika. E tapao maitai tei iteahia mai. Aita i pupuhi-noa-hia ˈˈe hoê taata, e ua riro atoa te reira mai te hoê pororaa maitai. Ua anaanatae vetahi mau ofitie SS i te mau mea o ta ratou i taio.

Ua nehenehe atoa ta matou e opere i te maa pae varua i roto i te tahi atu mau aua hamani-ino-raa. I te mau taime atoa a tauihia ˈi i te mau taeae mai Buchenwald atu no te hoê aua taa ê, e tuu ratou i ta ratou ora i roto i te fifi i te hunaraa i nia ia ratou te mau papai no nia i te parau mau. Hau atu, ua faanahohia i roto ia Buchenwald te hoê pororaa taa ê no te faaiteraa i te parau apî maitai i te mau tausani mau mau auri.

Faarueraa i to ˈna faaroo aore ra te pohe

Ua farerei matou i te tamataraa teimaha roa i te tupuraa te Piti o te Tamaˈi o te ao nei, i te matahiti 1939 ra. Ua anihia ia matou e tarima i te hoê parau e faaite mai e te faarue ra matou i to matou faaroo e ua ineine matou i te faaite o vai ma râ te turu ra i te mau haapiiraa a te mau Taata Haapii Bibilia. Ia na reira matou, e tuuhia ïa matou. Area, te mau Ite a Iehova o te ore e tarima, e pupuhihia ïa ratou.

Ua faariaria pinepine te mau nazis ia matou. Ua faauehia matou e: “Te taatoaraa o te mau Taata Haapii Bibilia i te uputa tomoraa!” E tia noa matou i reira, ma te ahu motumotu taataa i nia i to matou tino pararai, i mua i te mau faehau e tia noa ra i nia i to ratou mau pare. I muri aˈe, e faariaria faahou te tomana ia matou ma te parau e te feia atoa o te ore e tarima e haapohehia ratou. Aita hoê noa ˈˈe maniania i faaroohia. Aita hoê aˈe taata i tarima.

I te hoê mahana, ua haere mai e piti na Ite o tei tarima na e ani ia faaorehia i ta raua tarimaraa. Ua hinaaro atoa hoi raua e pohe mai to raua mau taeae. Ua itehia te mataˈu e te riaria i nia i te mau SS, huru o tei ore e itehia na mua ˈˈe. I te omuaraa, aita e haaviraa e parau faariaria, teie noa râ faaueraa: “Haere! Eiaha e haere i ta outou vahi ohiparaa!” E piti hora i muri aˈe, e faaroo-faahou-hia te reo e: “Te taatoaraa o te mau Taata haapii Bibilia i te uputa tomoraa!” Mea na reira e a toru mahana te maororaa.

E paraparau te mau SS ia faaroohia ˈtu ratou, i te huru faanahoraa no te pupuhiraa ia matou. Ua parau roa ˈtu te hoê tomana e: “E mea maitai aˈe i to ˈu manaˈoraa e tuu ia ratou i ropu e pupuhi haere atu ai.” Hoê te reira o te mau ravea no te haaparuparuraa ia matou, e ua papu ia matou te reira, i muri aˈe i te hoê pii-faahou-raahia matou.

Ua haamata mai o Huttig, te tomana no te aua, i ta ˈna paraparauraa mai teie te huru: “E feia maamaa! E feia haapaoraa ore!” Ua maere roa râ matou i te oreraa e faaroo i te mau parau haamataˈu matauhia, teie ta ˈna i parau e: “Mea maitai roa te Führer no outou. E haapohehia outou ia upootia matou.” Noa ˈtu e e tamau noa o Huttig i te tuô: “Eiaha ia moehia ia outou... e faaoromai noa matou, e eita râ outou e ape i te reira”, ua haamauruuru maite matou ia Iehova. Aita te enemi i upootia.

Te tahi atu re

Ua maitai rii te matahiti i muri iho, noa ˈtu â ïa e ua faaruru matou i te ereraa i te mau mea. I te hoê tau toetoe mau â, ua anihia e ia horoa matou i to matou ahu no te mau faehau heremani e aro ra i to Rusia. No te mea aita matou i farii i te turu i te tamaˈi mai te reira te huru, haru-noa-hia ïa to matou mau paruru rimarima, te mau paruru upoo e te mau ahu. Ua rave-atoa-hia to matou mau tiaa iri puaa e monohia mai e te mau tiaa raau. A ere noa ˈi matou i te mau ahu mahanahana, ua faahepohia matou e haere e rave i te ohipa i rapae au noa ˈtu te faito toetoe i raro aˈe i te -15° C.

Ua faaitehia mai, i te hoê mahana, e eita te mau Taata Haapii Bibilia e faatia-faahou-hia e haere e rapaau ia ratou i te vahi utuuturaa maˈi o te aua. Ua tauturu ïa matou te tahi e te tahi na roto i te rapaauraa e te atuaturaa ma te here (Galatia 6:2). No te haapohe hoi ia matou, ratou i na reira ˈi, aita râ i tupu mai ta ratou i opua. Ua ite aˈera ïa matou i te tauturu a to matou Atua.

Na roto i te huru rapaauraa o ta matou i horoa i tei maˈihia e tei paruparuhia, aita roa hoê aˈe i pohe. Area râ, te mau mau auri i rapaauhia i te vahi utuuturaa maˈi, e rave rahi ïa tei pohe. Aita te feia aroha ore e te feia mai te SS i taa i te ohipa ta te aroha kerisetiano e nehenehe e faatupu. I muri aˈe, i to matou pahono-taatoa-raa i te taime piiraa, ua maere roa te hoê taote SS e ua na ô aˈera oia e: “E semeio mau â o te taa-ore-hia e te ravea rapaauraa!”

Ua faatupu matou i te oroa Haamanaˈoraa

I te avae mati 1942 ra, te fatata maira te oroa no te Amuraa a te Fatu, te haamanaˈoraa i te poheraa o te Mesia. Nafea ïa ia faanaho i te reira i ǒ nei? Ua noaa mai i te hoê taeae te tapoˈi roˈi o tei faarirohia ei tapoˈi airaamaa, e inaha, ua manaˈo hoi te tomana i faatia mai e no te hoê oroa fanauraa teie tapoˈi airaamaa. E tupu te reira i te pae D o to matou vahi taotoraa.

Te tomo omoe noa maira te pupu matamua o te mau taeae i te vahi faataahia, ua ineine te mau mea atoa no te oroa. Te vai atoa ra te mau taeae no te tiai i rapaeau. Ua tupu râ te hoê maa fifi iti manaˈo-ore-hia: te haere mai nei te tomana e hiˈopoa mai tei matauhia. Ua afaro noa mai i to matou pae D! Ua tupu te ahoaho i roto i te mau tiai. Ua paiuma te tomana i te eˈa fare. Area te mau taeae ra, te pure noa râ ïa ratou i roto ia ratou. I te afaraa o te eˈa, faaea aˈera te tomana; hiˈo atura na te hiti e ma te ite-ore-hia eaha râ te tumu, otohe ihora i muri.

I teie â taime, e maha ahuru matahiti i muri aˈe, ia haamanaˈo anaˈe vau i taua mau mea ra, te tauturu nei ïa te reira ia ˈu ia tapea papu vau i te hoê tiaturi hohonu i te Atua, noa ˈtu eaha râ te mau tupuraa. Ua nehenehe o Iehova e faaora ia matou i te mau taime fifi atoa. — Isaia 26:3, 4.

Maa taime iti faafaaearaa

I te hoperaa te tamaˈi, ua tuuhia matou. Hoê â to matou mau manaˈo e to te mau Iseraela: “I te faaoreraahia e Iehova te tîtîraa o Ziona, e au tatou i te feia moemoeâhia. I aˈera to tatou vaha i te ata i reira, e to tatou mau arero i te oaoa.” — Salamo 126:1, 2.

Tau taime na mua ˈˈe te hopearaa o te Piti o te Tamaˈi rahi, ua tapeahia ta ˈu vahine e ua afaihia i roto i te hoê aua hamani-ino-raa. Tei Ravensbrück to ˈu metua hoovai vahine; tau taime na mua ˈˈe i te faaearaa te tamaˈi, ua afai te mau SS ia ˈna i Haute-Bavière. I te matahiti 1945 râ, tei te fare matou paatoa. Auê te oaoa i to matou tahoê-faahou-raa, i te iteraa e ua tapea matou i to matou mau-papu-raa, e e nehenehe faahou matou e haamori ia Iehova ma te tiamâ.

Ua tapea-faahou-hia â

Tau matahiti i muri aˈe te Piti o te Tamaˈi o te ao nei, ua tapeahia â vau e ua faataa-ê-hia vau i to ˈu fetii e maha matahiti, no te opaniraa e vai noa ra i nia i te ohipa pororaa a te mau Ite a Iehova i roto i to ˈu iho fenua. I roto i taua tau fifi ra, e pinepine matou i te ite i te tauturu a Iehova, to tatou Atua hamani maitai.

I muri aˈe i te tamaˈi, ua noaa mai ta mauâ hoê tamarii, e tamaiti. I to ˈna paariraa, ua tamata-atoa-hia oia no to ˈna amui-ore-raa i roto i te tamaˈi ia au i te manaˈo o te Bibilia e faahitihia ra i roto i te Isaia 2:4. Auê mauâ i te oaoa i te iteraa ˈtu ia ˈna i te maitiraa e tapea i to ˈna mau-papu-raa. Ua ite atoa ˈtu o ˈna i te huru oraraa i roto i te fare auri no te hoê maororaa e piti matahiti.

No to ˈna mau-papu-raa, ua naeahia i to ˈu utuafare fetii e piti ahuru ma toru matahiti tapearaa i roto i te fare auri, aore ra i roto i te mau aua hamani-ino-raa. Peneiaˈe eita tatou e faaruru pauroa ˈtu i teie mau huru tamataraa. E tia râ ia tatou ia tapea i te mau mahana atoa to tatou mau-papu-raa i roto i teie nei ao viivii. No reira o outou atoa, a tapea maite i to outou mau-papu-raa! Eita roa outou e tatarahapa. Teie te mau parau a te Salamo e: “O te mea teie i ite ai au e, ua haere mai oe ia ˈu o tau enemi nei aore â oia i umere mai i nia ia ˈu. Area vau nei, e tauturu mai oe ia ˈu i ta ˈu nei hapa ore; e tuu hoi oe ia ˈu nei i mua i to aro e a muri noa ˈtu.” (Salamo 41:12, 13). — I te mea hoi e te ora nei te taata i faatia i teie aamu i roto i te hoê fenua e mea opanihia te ohipa a te mau Ite a Iehova, no reira matou i manaˈo ai eiaha e faahiti atu i to ˈna iˈoa.

[Parau iti faaôhia i te api 14]

Te feia atoa o tei ore e tarima e pupuhihia.

[Parau iti faaôhia i te api 15]

Ua parau te tomana SS: “E mea maitai aˈe i te tuu ia ratou i ropu a pupuhi atu ai ia ratou.”

[Parau iti faaôhia i te api 16]

Ua naeahia i to ˈu utuafare fetii e 23 matahiti tapearaa i roto i te fare auri aore ra te mau aua hamani-ino-raa.

[Hohoˈa i te api 13]

Te aua hamani-ino-raa no Buchenwald, e vau matahiti fifi mau â ta ˈu i ora na i reira

[Faaiteraa i te tumu]

UPI/BETTMANN NEWSPHOTOS

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono