MEA POIETEHIA ANEI?
Te semeio o te mau taoˈa tahi ora
I te hapûraa to oe mama ia oe, e taoˈa tahi ora huˈa roa ino oe parauhia zygote. Na roto i te hiˈo faarahi e itehia ˈi tera taoˈa tahi ora matamua roa. Tau avaˈe râ i muri mai, e pêpe ïa oe i roto i te opu. Inaha, ua vahi tera zygote ia ˈna na roto hau atu 200 pǔpǔ taoˈa tahi ora. Mea taa ê roa te tahi i te tahi, mai to ratou huru hamaniraa, ta ratou ohipa e te vai ra ˈtu â.
A feruri na: E hamani tera zygote i te hohoˈa o to ˈna ADN, a vahi atu ai ia ˈna ei piti taoˈa tahi ora. Mai tera noa, a aere atu ai te mau taoˈa tahi ora. I te omuaraa, hohoˈa maitai pauroa tera mau taoˈa tahi ora apî. I roto i to ratou ADN, te vai ra te mau aratairaa faufaa roa no te hamani i tera e tera pǔpǔ taoˈa tahi ora.
Hoê hebedoma i muri mai te hapûraa te hoê mama, e haamata te mau taoˈa tahi ora i te faanaho ia ratou ei piti pǔpǔ. E riro mai vetahi ei pêpe huˈa roa ino. E te tahi atu, ei pufenua ïa e te mau mea tei taaihia i te pufenua o te tauturu i tera pêpe huˈa roa ino ia rahi mai i roto i te opu.
Te toru o te hebedoma, te mau taoˈa tahi ora o tera pêpe huˈa roa ino, e faanaho ïa ia ratou ei toru apǎpǎraa, oia hoi to rapaeau, to ropu e to roto mai. Tera apǎpǎraa rapaeau, no te hamani ïa i te mau uaua uira, te roro, te vaha, te iri e te vai ra ˈtu â. To ropu, no te hamani ïa i te toto, te mau ivi, na mape, te mau uaua e te vai ra ˈtu â. E to roto mai, no te hamani ïa i te mahaha, te vairaa omaha e hoê tuhaa rahi o te tereraa maa.
A rahi mai ai te pêpe i roto i te opu, e aere te mau taoˈa tahi ora a horoa mai ai hau atu 200 pǔpǔ taoˈa tahi ora
I te roaraa o te hapûraa, e tere vetahi mau taoˈa tahi ora, mea tapǔpǔ aore ra hoê hoê noa, mai te tahi mau vahi i te tahi atu mau vahi o tera pêpe huˈa roa ino. Area te tahi atu mau taoˈa tahi ora, e amui ïa ratou, a apǎpǎ ˈtu ai te tahi i nia iho i te tahi mai te papie. Aore ra e taviriviri ratou no te hamani i te tahi mau taura aore ra area mai te apoo ihu. No teie mau mea atoa, mea faufaa roa ïa ia haa amui te mau taoˈa tahi ora. Ei hiˈoraa, ia tae i te hoê taime, e taviriviri te tahi mau apǎpǎraa taoˈa tahi ora no te hamani i te tahi mau tuio nainai. E tupu te reira i te hoê â taime na te mau vahi e rave rahi o te pêpe huˈa roa ino. I reira ïa tera mau tuio nainai e haamata ˈi i te roa ˈtu â, a amaha ˈtu ai ei rave rahi tuio, o te puoi i te pae hopea te tahi i te tahi. E oti mai ïa hoê faanahoraa faahiahia roa no te faahaere i te toto, te mataˈi ora e te tahi atu mau mea faufaa roa na tera e tera vahi o te tino.
Ia fanauhia mai te hoê pêpe mea oraora maitai, ua naho pauroa to ˈna na hanere miria taoˈa tahi ora no tera e tera ohipa, i to ratou iho â vairaa e i te taime tano maitai.
Eaha to oe manaˈo? Mea tupu noa mai anei teie semeio o te mau taoˈa tahi ora? Aore ra mea poietehia?