Eperera: te avaˈe no te itoito no te mau ohipa maitatai
1 Ia piri mai te hoê puahiohio i te hoê fenua e faaeahia ra e te taata, mea faufaa roa ia faaara i te taata no nia i te ati. Rahi noa ˈtu â te piriraa mai o te puahiohio, ru roa ˈtu â ïa te mau faaararaa e tia ˈi. Eaha te tumu? No te mea e mau ora tei taaihia i te reira! Peneiaˈe aita vetahi i faaroo i to mua ˈtu mau faaararaa. Ua faaroo te tahi atu, aita râ ratou i ohipa. Oia atoa no te faaararaa a te Atua ta tatou e faaite ra hou “te puahiohio” o te riri tia o te Atua e haamou ai i te mau toeâ atoa o teie ao ino. (Mas. 10:25) Ua taaihia te ora mure ore o te mau miria taata i te reira! Ia faataehia te faaararaa e tia ˈi. E tia ia ‘itoito tatou no te mau ohipa maitatai.’—Tito 2:11-14.
2 E mau ahuru matahiti i te maoro, mea au na te mau tavini a Iehova e faaite i te hoê itoito taa ê i roto i te taviniraa i te tau o te oroa Haamanaˈoraa. I te tau uaaraa tiare o te matahiti 1939, ua faaitoito te Informateur, iˈoa matamua o Te taviniraa o te Basileia, i roto i te neneiraa Beretane e: “I te mea e te tae maira te tau uaaraa tiare, e te mahana maitai, te manaˈo nei matou e e poro tataipiti atu â te feia poro, e e poro rahi atu â te mau pionie. E pae Sabati to te avaˈe Eperera. E pae atoa Mahana maa. E faaohipa anaˈe i te mau Mahana maa e te mau Sabati atoa . . . no te poro rahi atu â.” Mea teitei te fa i pûpûhia i te mau taeae a 60 matahiti i teie nei! I teie matahiti, mai i te matahiti 1939, e pae hopea hebedoma taatoa to te avaˈe Eperera. Eaha ta outou mau fa no teie avaˈe? Eaha ta outou i tapao i nia i ta outou tarena no te avaˈe Eperera 2000? A faanahonaho ia outou ia nehenehe outou e apiti hau atu â i roto i te mau ohipa maitatai, e te tahi atu mau tavini a Iehova, i teie avaˈe taa ê, e avaˈe teie no te ohipa rahi i te pae varua.
3 Ta tatou e tiaturi ra: Tei taua avaˈe ra te mahana faufaa roa ˈˈe o te matahiti 2000. Oia hoi te 19 no Eperera, te mahana haamanaˈoraa i te poheraa o Iesu. E rave anaˈe i te hoê tutavaraa taa ê no te titau manihini i te rahiraa taata i te oroa Haamanaˈoraa. Mai tei faaitoitohia ˈtu na i te avaˈe i mairi aˈenei, e tapao anaˈe i te mau iˈoa o te feia atoa o te nehenehe e haere mai i te oroa Haamanaˈoraa ma te ara ia ore ia moehia te tahi noa ˈˈe taata. E titau manihini anaˈe i te feia poro aita e ohipa faahou ra, te feia e haapii ra i te Bibilia, te mau taata ta tatou e hoˈi faahou ra e farerei, te feia i haapii na i mutaa ihora, to tatou mau hoa ohipa, to tatou mau hoa haapiiraa, to tatou mau taata tapiri, to tatou mau melo utuafare e te tahi atu â mau taata ta tatou i matau. E faurao anei to te feia e hinaaro ra e haere mai? Mai te peu e aita, e faaite anaˈe i to tatou here na roto i te haapaoraa ia ratou. I te po oroa Haamanaˈoraa, e haamaitairaa taa ê ta tatou i te farii-maitai-raa i te feia atoa e tae mai. I muri aˈe i te oroa Haamanaˈoraa, e nehenehe tatou e tamau noa i te horoa i te hoê tauturu i te pae varua i te feia atoa i anaanatae maitai mai.
4 Na roto i te ‘itoitoraa no te mau ohipa maitatai,’ i to mua ˈtu mahana e i muri aˈe i te oroa Haamanaˈoraa, te faaite ra ïa tatou ia Iehova e te mauruuru mau ra tatou i te mau mea atoa ta ˈna i rave no tatou. E roa ˈtu â te mau mahana e e maitai roa ˈtu â te mahana i roto i te mau fenua e rave rahi, e nehenehe ïa e rave rahi i rotopu ia tatou e faarahi i ta tatou mau tutavaraa i roto i te pororaa. Mai te peu e e pionie tauturu tatou, e rave anaˈe i tei maraa ia tatou no te horoa e 50 hora aore ra hau atu â i roto i te taviniraa. (Mat. 5:37) E faatura maite anaˈe i te tabula ohipa ta tatou i haamau i te omuaraa o te avaˈe. (Koh. 3:1; Kor. 1, 14:40) Mai te peu e e ere tatou i te pionie, e turu anaˈe i te mau pionie atoa, ma te faaitoito ia ratou e ma te poro e o ratou. (Hiˈo Te mau arii 2, 10:15, 16.) Mai te peu e te ueue ra tatou ma te itoito i te avaˈe Eperera, eita e ore e oaoa roa tatou e e haamaitaihia tatou e Iehova. (Mal. 3:10) E turai paha teie taahiraa avae matamua ia tatou ia tamau noa ei pionie tauturu aore ra ia riro ei pionie tamau. Te tiaturi ra tatou e e tamau noa te faaitoitoraa i te pae varua i faatupuhia i te avaˈe Eperera i te mau avaˈe i muri iho, i reira tatou e riro noa ˈi ei taata poro tamau i te Basileia.
5 Papu maitai e e mau tausani tavini a Iehova o te haamata i te mau haapiiraa Bibilia i tera avaˈe. E hinaaro anei outou e haamata i te hoê? A pure mau ïa no te reira, e a ohipa ia au i ta outou mau pure. Ia papu ia outou e mea au na Iehova ia faaroo ia outou ia ani ia ˈna ma te haehaa e ma te tuutuu ore ia itea mai te hoê taata aau rotahi no te haapii.—Ioa. 1, 3:22.
6 Teie te hoê omuaraa parau o tei tauturu ia haamata i te mau aparauraa e rave rahi. Na mua, e faahiti anaˈe i teie uiraa: “Ia manaˈo oe, ua faatupuhia anei te haavîraa uˈana i te mau fare haapiiraa e te mau demoni aore ra no te faarueraa i te tiaraa metua?” E vaiiho anaˈe i te taata ia pahono. Mai te peu e e maiti oia i “te mau demoni,” e taio anaˈe i te Apokalupo 12:9, 12 e e haamatara anaˈe i te ohipa a te Diabolo i roto i te mau ati o te ao nei. I muri iho, e tatara anaˈe i te buka rairai ra Titau i te haapiiraa 4 e e ui anaˈe i te taata e ua aniani aˈena anei oia nohea mai te Diabolo. E taio anaˈe i na paratarapha matamua e piti e e tauaparau anaˈe i nia i te reira. Mai te peu e te manaˈo ra te taata e o “te faarueraa i te tiaraa metua” te tumu o te haavîraa uˈana i roto i te mau fare haapiiraa, e taio anaˈe ïa i te Timoteo 2, 3:1-3 e e haapapu anaˈe i te mau hapa o te turu mau ra i taua fifi ra. I muri iho, e tatara anaˈe i te buka rairai ra Titau i te haapiiraa 8, e taio anaˈe i te paratarapha 5 e e tauaparau noa anaˈe. Mai te peu e e faanaho tatou no te hoˈi faahou mai e farerei, e manuïa ïa tatou i te haapii-tamau-raa i te Bibilia e te taata. I te tahi atu hoˈi-faahou-raa e farerei, e ui anaˈe ia ˈna e ua ite anei oia i te hoê taata o te hinaaro ra e faaroo i ta ˈna e haapii ra.
7 Te tahi atu â ravea no te ‘itoito no te mau ohipa maitatai’ i te avaˈe Eperera, o te apitiraa ïa i roto i te mau tuhaa e rave rau o te pororaa. Ua manaˈo anei outou e poro i roto i te hoê aua aore ra i te hoê vahi tapearaa pereoo? I te hoê vahi tapaeraa pereoo mataeinaa aore ra i te hoê uahu? Aore ra e hinaaro anei outou e tamata i te poro na roto i te niuniu paraparau, i roto i te aroâ aore ra i te hoê tuhaa fenua tapihooraa? No te aha e ore ai e faatupu i taua mau manaˈo ra i teie avaˈe? E tauturu mai Iehova ia outou ia noaa te itoito e titauhia. (Ohi. 4:31; Tes. 1, 2:2b) E faanaho anaˈe ïa e te hoê pionie aore ra te hoê taata poro i matau i taua mau tuhaa ra o te taviniraa.
8 Te taata o te hinaaro e apiti hau atu â i roto i te taviniraa, e tamata ïa i te pororaa faanaho-ore-hia. E pinepine, e titau-noa-hia te haamataraa i te hoê aparauraa auhoa. E tia ia paraparau i nia i te hoê tumu parau o te anaanatae i te taata atoa, ei hiˈoraa, tei pûpûhia ˈtu na i te paratarapha 6. E tutava anaˈe i te haafaufaa atoa i te tahi mau taime poto o te nehenehe e mâuˈa na roto i te tahi atu ohipa. No te aha e ore ai e faaohipa e 5 minuti, 10 minuti, 15 minuti no te poro ma te faanaho-ore-hia?
9 Te taime no te feruri: E haamanaˈo anaˈe i te mau manaˈo puai ta te darama i haamatara mai i te tairururaa mataeinaa “Te parau tohu a te Atua,” i te matahiti i mairi aˈenei. Ua haaferuri taua darama ra, oia hoi E haafaufaa anaˈe i to tatou tufaa i te pae varua, ia tatou no nia i te taa-ê-raa i rotopu ia Iakoba e o Esau. Te parau ra o Esau e te anaanatae ra oia i te mau mea i te pae varua mai ia Iakoba, teie râ, te faahapa ra ta ˈna mau ohipa ia ˈna. (Gen. 25:29-34) E faaararaa ïa teie no tatou! Mai ia Iakoba, ia ineine ïa tatou i te aro ia noaa mai te haamaitairaa a Iehova. (Gen. 32:24-29) No te aha e ore ai e haafaufaa i te avaˈe Eperera e te mau avaˈe i muri iho no te faaapî i to tatou itoito? Eiaha roa ˈtu tatou e haafaufaa ore i to tatou tufaa faahiahia i te pae varua!
10 “Ua fatata te mahana rahi o Iehova, te fatata maira, te peepee maira i te haere.” (Zeph. 1:14) E tia ia porohia te parau apî maitai o te Basileia. E mau ora tei taaihia i te reira. Ia haamaitaihia iho â râ teie avaˈe no te mau tavini atoa a Iehova, no te mea e faaite taatoa tatou e ua “itoito” tatou no “te mau ohipa maitatai”!
[Tumu parau tarenihia i te api 4]
Faahaamanaˈoraa no te oroa Haamanaˈoraa
I teie matahiti, e tupu te oroa Haamanaˈoraa i te Mahana toru 19 no Eperera. E tia i te mau matahiapo ia ara e ia ravehia te mau tuhaa i muri nei:
◼ Ia maiti outou i te hora o te putuputuraa, a ara maitai ia ore te mau taipe ia faahaerehia na mua ˈˈe i te toparaa mahana.
◼ E faaarahia te taatoaraa, e te taeae orero atoa, i te hora e te vahi tia e tupu ai te oroa.
◼ E tia ia noaa mai e ia ineine te pane e te uaina e tano.—Hiˈo Te Pare Tiairaa o te 1 no Setepa 1985, api 25.
◼ E tia ia afaihia mai i te piha te mau mereti, te mau hapaina, te hoê airaa maa e te hoê vauvau airaa maa e au, e ia oti i te faanahohia na mua ˈˈe i te oroa.
◼ E tia ia tamâ-maitai-hia te Piha a te Basileia, aore ra te vahi putuputuraa.
◼ E tia ia faataahia te mau taeae no te fariiraa e te mau taeae tuati, e ia faaara-oioi-hia ratou no nia i ta ratou tuhaa e nafea ratou ia rave.
◼ E tia ia ravehia te mau faanahoraa no te afai atu i te mau taipe i te mau melo faatavaihia atoa i maˈihia o te ore e tae mai.
◼ Ia faatupuhia e rave rahi oroa i roto i te hoê â Piha a te Basileia, e tia i te mau amuiraa ia faanahonaho maitai i te mau ohipa, ia ore ia apǐapǐ te tomoraa, te mau hiti purumu, te vairaa pereoo, e vetahi atu â.