Mau parau faaite
◼ Mau papai e pûpûhia i te avaˈe Mati: Te ite e aratai i te ora mure ore. E ravehia te hoê tutavaraa taa ê no te haamata i te tahi mau haapiiraa Bibilia. Eperera e Me: Te Pare Tiairaa e te A ara mai na! E rave anaˈe i te buka rairai ra Titau no te mau taata anaanatae e e tutava anaˈe i te haamata i te tahi mau haapiiraa Bibilia. Tiunu: Eaha ta te Atua e titau ra ia tatou? E imi anaˈe i te ravea no te haamata i te tahi mau haapiiraa Bibilia.
◼ E tia i te feia poro e opua ra e riro ei pionie tauturu i te mau avaˈe Eperera e Me ia faanaho ia ratou i teie nei â e ia faaî oioi i ta ratou aniraa. E tauturu ïa te reira i te mau matahiapo ia rave i te mau faanahoraa hinaarohia no te pororaa e ia faaineine e ia navai maitai te mau pueraa vea e te mau papai. I te mau avaˈe atoa, e faaitehia i te amuiraa i te mau iˈoa o te feia atoa ua fariihia ta ratou aniraa.
◼ Te vai ra i roto i teie nei Taviniraa o te Basileia te porotarama mono taatoa no te mau haapiiraa buka na roto i te reo Tahiti, i nia i te buka ra Te ravea e itehia ˈi te oaoa i te utuafare e te mau buka rairai ra “Inaha, te faaapî nei au i te mau mea atoa nei” e Te iˈoa o te Atua e vai noa e a muri noa ˈtu. E hinaaro paha outou e nenei faahou i te reira e e tuu atu i roto i ta outou mau papai ia ite-ohie-hia mai.
Ia au i te faaueraa a te Tino Aratai, te faaitoito atu nei matou i te mau haapiiraa buka o te mau amuiraa reo Tahiti, ia apee maite mai te peu e e nehenehe i te porotarama e peehia ra na roto i te reo Farani, oia hoi te haapiiraa i te buka ra Prophétie de Daniel (tei roto te porotarama taatoa i Te taviniraa o te Basileia no Mati 2000 na roto i te reo Farani). E nehenehe râ te feia e putuputu mai e horoa i te mau pahonoraa na roto i te reo Tahiti, mai te peu e mea ohie aˈe no ratou na roto i taua reo ra.
I teie nei, no te feia o te ore e taa maitai mau ra i te reo Farani ia faufaahia ratou i te haapiiraa o te buka ra Prophétie de Daniel, e pûpûhia ïa te hoê porotarama mono na ratou. Oia hoi, te haapiiraa i te hoê buka e e piti buka rairai e vai ra na roto i te reo Tahiti.
No reira, te titau-manihini-hia ˈtu nei te mau tino matahiapo ia hiˈo maite faahou i teie nei â, no taua taime ra, te faanahoraa o te mau haapiiraa buka, ia au i te faito maramarama i te reo Farani o te feia e putuputu mai e ia faataa teihea mau haapiiraa buka te pee i te porotarama rahi e teihea te maiti i te porotarama mono. E faaoti ratou ma te feruri na mua i te mea e faufaa-rahi-hia ˈi te feia e putuputu mai i te pae varua o te mau haapiiraa buka atoa, ia au i te rahiraa o te feia e putuputu mai.
◼ E tia i te tiaau peretiteni aore ra te hoê taeae ta ˈna i maiti, ia hiˈopoa i te tabula faufaa moni a te amuiraa i te 1 no Mati, aore ra i muri noa iho i teie taio mahana. Ia oti taua hiˈopoaraa ra, e faaarahia ˈtu te amuiraa i muri aˈe i te taioraa i te tabula faufaa moni i mua nei.
◼ E faatupuhia te oroa Haamanaˈoraa i te Mahana toru 19 no Eperera 2000. E topa te mahana i te hora 5:45 i te ahiahi (hora o te fenua iho) i Tahiti. I roto i te tupuraa mau, e nehenehe e taahia te hora o te toparaa mahana, i te fenua iho, ma te taio e 5 minuti hau i te mau 100 kilometera atoa mai Tahiti atu e i te pae tooa o te râ ma te haamata i te hora i faaitehia i nia nei. Area i te pae hitiaa o te râ ˈtu, e tia ïa ia iritihia e 5 minuti i te mau 100 kilometera atoa i te hora e topa ai te mahana i Tahiti nei.
Mai te peu e e putuputuraa ta ta outou amuiraa i te Mahana toru, e faatupuhia ïa te reira i te tahi atu mahana o te hebedoma ia vata noa ˈtu te Piha a te Basileia. Mai te peu e eita e nehenehe e faatupu i te putuputuraa o te taviniraa, e faaôhia ïa te mau tuhaa e titauhia no ta outou amuiraa i roto i te tahi atu putuputuraa o te taviniraa.
◼ E tia i te feia e apiti ra i roto i te hoê amuiraa ia hapono i te mau tamatahitiraa aore ra te mau faaapîraa i Te Pare Tiairaa aore ra i te A ara mai na! na roto i te arai o te amuiraa, e ta ratou iho atoa.
◼ Eita te Taiete e farii i te mau aniraa buka e faataehia mai na te taata poro taitahi. E haapao te tiaau peretiteni e ia horoahia te hoê parau faaite i te mau avaˈe atoa hou te aniraa buka a te amuiraa e haponohia ˈi i te Taiete. Na roto i teie ravea, e nehenehe ïa te feia atoa e hinaaro ra i te tahi mau buka na ratou iho e faaara i te taeae haapao i te mau buka. A haamanaˈo eaha te mau buka te tia ia anihia i nia i te hoê api aniraa taa ê anaˈe.
◼ E nehenehe e anihia te tahi mau papai e titauhia e te ture no te tauturu i te feia poro tei roto i te hororaa no nia i te haapaoraa i te mau tamarii, e i te tiaraa e haere e farerei e tei roto atoa ta tatou haapaoraa. O te mau tino matahiapo anaˈe te nehenehe e ani i te reira, i roto noa i te hoê ohipa e mea papu maitai e o te mau tiaturiraa i te pae faaroo o te taata poro te tumu o te mau fifi. Te feia tei roto ratou i te mau aimârôraa no nia i te haapaoraa i te mau tamarii e i te tiaraa e haere e farerei, e nehenehe ïa ratou e ite i te tahi mau haamaramaramaraa i roto i te mau A ara mai na! o te 8 no Titema 1997, mau api 3-12, o te 22 no Atopa 1988, mau api 2-14 (Farani), e o te 8 no Eperera 1991, tumu parau tarenihia i te api 21.
◼ E nehenehe te mau amuiraa e haamata i te ani i teie nei i te CD-ROM Watchtower Library—Édition 1999. Mai te neneiraa 1997, te vai ra taua CD-ROM ra na roto e iva reo, oia hoi te mau reo Beretane, Danemata, Farani, Helemani, Italia, Paniora, te reo no te mau Pays-Bas, Potiti, e Tapone (e titauhia te huriraa Tapone o te “Windows”). E nehenehe te mau amuiraa e haamata i te hapono mai i ta ratou mau aniraa, a haamanaˈo râ e e tia ia anihia teie CD-ROM i nia i te hoê parau aniraa taa ê anaˈe. A tiai noa ˈi e ia tae mai e ia haponohia teie mau CD-ROM, e tapaohia i nia i te mau api parau haponoraa “Noté pour plus tard.”
◼ Mau api parau iti apî e vai ra:
Farani: Le destin dirige-t-il notre vie, ou Dieu nous tient-il pour responsables de nos actes? (T-71); Qui sont les Témoins de Jéhovah? (T-73); L’enfer de feu fait-il partie de la justice de Dieu? (T-74)
◼ Ripene video e vai ra:
Farani: Noé: Il marchait avec Dieu (vcno)