“E parau-haere-hia te evanelia o te basileia nei”
“E parau-haere-hia te evanelia o te basileia nei e ati noa ˈˈe teie nei ao, ia ite te mau fenua atoa: o te hopea ihora ïa i reira.”—MATAIO 24:14.
Eaha te auraa? Ua faaite te papai Evanelia ra o Luka e ua na roto Iesu “i te mau oire e te mau oire rii atoa, i te poro haerea i te parau maitai ra i te basileia o te Atua.” (Luka 8:1) Ua parau Iesu: “E parau haere â vau i te parau maitai o te basileia o te Atua i te mau oire ê atu â e tia ˈi, i tonohia mai ai hoi au.” (Luka 4:43) Ua tono oia i ta ˈna mau pǐpǐ e poro i te evanelia na te mau oire e oire iti a faaue atu ai ia ratou: “Ei ite hoi outou no ˈu . . . e tae noa ˈtu i te hopea o te fenua.”—Ohipa 1:8; Luka 10:1.
Ua pee maite anei te mau Kerisetiano matamua i te reira? Ua rave oioi te mau pǐpǐ a Iesu i ta ˈna i faaue atu. “Aore e mahana tuua ia ratou i te aˈo, e te haapii atu i te taata, e o Iesu â te Mesia, i roto i te hiero, e i tera fare, i tera fare.” (Ohipa 5:42) Aita te pororaa i taotiahia i te hoê pǔpǔ taata maramarama. Ua papai te taata tuatapapa ra o Neander e ua tâhitohito Celsus, te taata papai matamua tei patoi i te Kerisetianoraa, i te feia e pahere i te huruhuru mamoe, e hamani i te tiaa, e tahupe i te iri puaa, i te feia maˈua e te feia riirii roa ˈˈe, e feia poro evanelia itoito rahi hoi ratou. I roto i ta ˈna buka, ua papai o Jean Bernardi: “E mea tia ia haere [te mau Kerisetiano] e poro i te mau vahi atoa e i te mau taata atoa. Na nia i te purumu e na te mau oire, i te mau vahi haere-rahi-hia e te taata e na te mau fare. Fariihia aore ra aita. . . . E tae roa ˈtu i te hopea o te fenua.”—Les premiers siècles de l’Église.
O vai te na reira atoa nei i teie mahana? No te perepitero o te Ekalesia no Beretane ra o David Watson, mea ino mau te huru pae varua o te rahiraa o te taata i teie mahana no te mea aita te ekalesia e tâuˈa rahi roa ra i te pororaa e te haapiiraa. I roto i ta ˈna buka (Why Are the Catholics Leaving?), ua papai José Luis Pérez Guadalupe no nia i te ohipa a te feia poro Evanelia, a te Mahana Hitu e a vetahi atu. Ua ite o ˈna e “aita ratou e haere ra i tera i tera fare.” No nia i te mau Ite no Iehova, ua papai o ˈna: “E haere iho â ratou i tera i tera fare.”
E parau faahiahia mau e te tano ta Jonathan Turley i faahiti i roto i te hoê papai tamatahiti (Cato Supreme Court Review, 2001-2002): “A faahiti i te mau Ite no Iehova e e manaˈo oioi te rahiraa o te taata i te feia poro e haere mai i to tatou fare i te mau taime tano ore. Eita hoi te mau Ite no Iehova e haere i tera i tera fare no te faaite noa i to ratou faaroo, e tuhaa faufaa râ te reira o to ratou faaroo.”
[Tumu parau tarenihia i te api 9]
Ua ite anei outou i te tapao?
Ia au i te mau titauraa a te mau Papai faahitihia i roto i teie anairaa tumu parau, o vai ma, i to oe manaˈo, te faaite nei i te tapao o te Kerisetianoraa mau? E ahuru tausani pǔpǔ e haapaoraa te parau ra e e Kerisetiano ratou. A haamanaˈo râ i ta Iesu i parau i ta ˈna mau pǐpǐ: “E ore te feia e parau mai ia ˈu ra e, E te Fatu, e te Fatu, e hope paatoa i te tae i te basileia ra o te ao, o te taata râ i haapao i te hinaaro o tau Metua i te ao ra.” (Mataio 7:21) A hiˈo o vai ma te rave ra i te hinaaro o te Metua—o te faaite ra i te tapao o te Kerisetianoraa mau—e a apiti atu ia ratou. E fanaˈo oe i te mau haamaitairaa mure ore i raro aˈe i te Basileia o te Atua. No te aha e ore ai e ani i te mau Ite no Iehova, tei horoa ˈtu i teie vea na oe, i te mau haamaramaramaraa hau no nia i te Basileia o te Atua e te mau haamaitairaa ta tatou e fanaˈo?—Luka 4:43.