VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w02 15/7 api 32
  • Te hoê fata na te hoê Atua iˈoa ore

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te hoê fata na te hoê Atua iˈoa ore
  • Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2002
Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2002
w02 15/7 api 32

Te hoê fata na te hoê Atua iˈoa ore

UA HAERE te aposetolo Paulo i Ateno, i Heleni, i te matahiti 50 T.T. paha. I reira, ua ite oia i te hoê fata i pûpûhia na te hoê atua itea ore e i muri aˈe, ua faahiti oia i te reira a horoa ˈi oia i te hoê faaiteraa maitai no nia ia Iehova.

Ei omuaraa i ta ˈna oreroraa parau i nia i te aivi o Mars, aore ra te Areopago, ua parau o Paulo e: “E te mau taata no Ateno nei, e rahi hua to outou mataro i te haamori i te demoni, ua ite iho nei au. Ia ˈu hoi i hahaere noa iho nei e te hiˈo-noa-raa ˈtu i ta outou e haamori nei, ite atura vau i te hoê fata e te parau papaihia i nia iho, na te Atua itea ore. O ta outou hoi e haamori noa nei ma te ite ore ia ˈna, oia ta ˈu e parau atu ia outou nei.”—Ohipa 17:22-31.

Noa ˈtu e aita taua fata ra no Ateno i itehia aˈenei, te vai ra taua mau fata ra i te tahi atu mau vahi o Heleni. Ei hiˈoraa, ua faahiti te taata ihiteotarafia Heleni o te senekele piti o Pausanias i te parau o te mau fata na te “mau atua mairihia te iˈoa ra Itea ore” i Phalère, aita i atea ˈtu ia Ateno. (Description de la Grèce, L’Attique, 1.4) Ia au i tauâ buka ra, te vai ra “te hoê fata na te mau atua itea ore” i Olympie.—Élide I, XIV, buka 3, api 104.

I roto i ta ˈna buka Apollonius de Tyane, sa vie, ses voyages, ses prodiges, te na ô ra te taata papai Heleni o Philostrate (area 170–area 245 T.T.) e i Ateno, “ua faatia-atoa-hia te tahi mau fata ei faaturaraa i te mau atua itea ore.” E i roto i te buka Vies et doctrines des philosophes illustres (I, 110), ua papai o Diogène Laërce (area 200-250 T.T.) e e nehenehe e itehia te mau “fata iˈoa ore” i te mau vahi ê atu o Ateno.

Ua faatia atoa to Roma i te mau fata na te mau atua iˈoa ore. Mai te faaitehia i ǒ nei, no te hoê aore ra no te piti o te senekele H.T.T. te hoê e ua vaiihohia ˈtu i te vairaa tauihaa tahito Palatine, i Roma, i Italia. Te faaite ra ta ˈna nanaˈoraa Latino e ua pûpûhia teie fata na “te hoê [anei] atua aore ra ruahine”—te hoê parau “e itehia na i roto i te mau pure aore ra mau parau haamoˈaraa i roto i te mau nanaˈoraa e i roto i te mau papai atoa.”

Mea itea ore noa nei â “te Atua i hamani i teie nei ao, e te mau mea atoa i roto ra” i te taata e rave rahi. Mai ta Paulo râ i faaite i to Ateno, “aita” teie Atua ra—o Iehova—“i atea ê atu ia tatou atoa nei.”—Ohipa 17:24, 27.

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 32]

Fata: Soprintendenza Archeologica di Roma

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono