Te tavini haapao maitai e te paari
I TO te mau aposetolo uiuiraa ia ˈna no nia i to ˈna vairaa mai no a muri aˈe e te hopea o te faanahoraa o te mau mea e vai ra, ua faahiti atoa o Iesu Mesia i te hoê parabole, aore ra faahohoˈaraa, no nia i te hoê “tavini haapao maitai e te paari” e te hoê “tavini ino.” Ua faatavana te fatu o te tavini haapao maitai ia ˈna i nia i ta ˈna mau rave ohipa, aore ra tavini, ei hopoi atu i ta ratou maa. Mai te peu e e fariihia oia ia tae mai to ˈna fatu (peneiaˈe mai te hoê tere mai), e haamauruuruhia te tavini, e faarirohia oia ei tiaau i te mau taoˈa atoa a te fatu.—Mataio 24:3, 45-51.
I roto i te faahohoˈaraa turua o te Luka 12:42-48, te parauhia ra e e tiaau te tavini, oia hoi e taata faatere i te utuafare, to nia ˈˈe oia i te mau tavini, noa ˈtu e e tavini o ˈna iho. I tahito ra, e pinepine, na te hoê tavini haapao maitai e amo i taua hopoia ra. (A hiˈo i te Genese 24:2; e te hiˈoraa o Iosepha i roto i te Genese 39:1-6.) I roto i te faahohoˈaraa a Iesu, mea titauhia na mua ia faatere noa te tiaau i te taatoaraa o te mau tavini a te fatu e ia tuu atu i ta ratou tufaa maa i te hora mau ra, e i muri aˈe, no to ˈna haapao-maitai-raa ma te paari i teie taviniraa, ua rahi atu â ïa ta ˈna hopoia, oia e haapao i te mau taoˈa atoa a te fatu. No nia i te ihotaata o te “fatu” (Heleni, kyʹri·os, tei huri-atoa-hia ei “seigneur”), ua faaite aˈena Iesu e tera to ˈna tiaraa i nia i ta ˈna mau pǐpǐ, e ua pii ratou ia ˈna mai tera i te tahi taime. (Mataio 10:24, 25; 18:21; 24:42; Ioane 13:6, 13) Te toe noa ra ïa te uiraa o vai te faahohoˈa ra i te tavini, aore ra tiaau, haapao maitai e te paari e eaha te auraa o ta ˈna opereraa maa na te mau rave ohipa.
E pinepine, e manaˈo te feia tatara e e aˈoraa teie no te feia atoa e hopoia ta ratou i roto i te amuiraa Kerisetiano. Papu maitai e no ratou paatoa te titauraa e haapao maite i te hopoia. (A hiˈo i te Mataio 25:14-30; Tito 1:7-9.) Mea papu râ e eita e nehenehe e faatavana ia ratou paatoa i nia i te mau taoˈa “atoa” a te fatu i te hoê â taime, te taime e tae mai ai te fatu. E ere râ te auraa e te faahohoˈa ra te “tavini” i te hoê noa taata taa ê o te faufaahia i teie fanaˈoraa taa ê. E mau hiˈoraa to roto i te mau Papai, te faaohipahia ra te hoê iˈoa otahi no te faataa i te hoê pǔpǔ, mai to Iehova parauraa ˈtu i te pǔpǔ o te nunaa Iseraela mai teie: “O outou [otini] to ˈu ite; e tau tavini [otahi], i maitihia e au ra.” (Isaia 43:10) Oia atoa, e nehenehe ta te “tavini ino” haapao ore e faahohoˈa i te hoê pǔpǔ, mai “te anetimesia” i te hoê pǔpǔ taata e mau anetimesia ratou.—Ioane 1, 2:18; Ioane 2, 7.
Ua faataa te aposetolo Paulo i te mau melo o te amuiraa Kerisetiano ei melo o te “fetii o te Atua” (Ephesia 2:19; Timoteo 1, 3:15), e ua faaite taua noâ aposetolo ra e te ‘tiaauraa haapao maitai’ i rotopu i taua mau melo ra, o te opereraa ïa i te mau parau mau pae varua ta te feia faaroo apî e ‘amu.’ (Korinetia 1, 3:2, 5; 4:1, 2; a hiˈo atoa i te Mataio 4:4.) Noa ˈtu e e hopoia faufaa teie na tei nominohia ei “faaamu” i te nǎnǎ (Petero 1, 5:1-3), ua faaite te aposetolo Petero e ua horoa-mau-hia taua tiaauraa i te mau parau mau a te Atua ra na te feia atoa “i maitihia,” te feia atoa i faatavaihia i te varua, o te amuiraa Kerisetiano. (Petero 1, 1:1, 2; 4:10, 11, MN) No reira, mea titauhia ia tiaau te amuiraa taatoa o te mau Kerisetiano faatavaihia i roto i te auhoêraa, ma te opere i taua mau parau mau ra. I te hoê â taime, o te mau melo o taua pǔpǔ ra, aore ra te mau “rave ohipa” o te ‘fare’ a te Atua (Mataio 24:45, MN; Hebera 3:6; Ephesia 2:19) te fanaˈo atoa i te “maa” i operehia. (Hebera 5:11-14; a hiˈo atoa i te Korinetia 1, 12:12, 19-27.) E hopoia rahi atu â ta te tavini e fanaˈo ia haapao maitai noa oia e tae noa ˈtu i te ‘taeraa mai’ tǎpǔhia o te fatu.—Mataio 24:46, 47; Luka 12:43, MN, 44.