Te hutiraa mai i “te mau pape hohonu”
TE NA ô ra te hoê maseli a te Bibilia e: “E au te aˈo i roto i te mafatu o te hoê taata mai te mau pape hohonu ra, area te taata ite maite râ, na ˈna ïa e huti mai.” (Maseli 20:5, MN) I te mau tau Bibilia ra, e mea rohirohi roa ia noaa mai i te pape ia faaauhia i te rahiraa o te mau fenua i teie nei tau. I to Iesu paraparauraa ˈtu i te vahine Samaria, te huti ra oia i te pape mai roto mai i te apoo pape a Iakoba, tau 23 metera te hohonu!—Ioane 4:5-15.
Mai ta te Maseli 20:5 e faaite ra, e nehenehe te ite maite e hinaarohia no te taa i te mau manaˈo hohonu e te mau huru putapû e vai ra i roto i te mafatu o te hoê taata, e faaauhia i te tutavaraa e titauhia no te huti mai i te pape mai roto mai i te hoê apoo pape. E parau mau te reira i roto i te rahiraa o te mau tupuraa o te oraraa. Ei hiˈoraa, ua matau paha outou i te mau taata, ua noaa mai ia ratou i te roaraa o te mau matahiti i te ite e te aravihi rahi. Mai te peu e eita teie mau taata e horoa noa mai i te mau manaˈo tauturu ia ore e anihia ˈtu, e titauhia paha e na outou e huti mai. Na roto i te faaiteraa i te anaanatae, te uiuiraa, e te maimiraa ma te au, mai te mea ra ïa e te taora ˈtura outou i ta outou patete i roto i te apoo hohonu o te paari.
E tano atoa te aˈoraa a te Maseli 20:5 no te utuafare fetii. E pinepine te mau vahine i te parau e: “Eita ta ˈu tane e faaite mai ia ˈu i to ˈna mau manaˈo hohonu!” E parau mai paha te hoê tane e: “Eita ta ˈu vahine e paraparau faahou mai ia ˈu!” I roto i teie mau huru tupuraa, e hinaarohia te ite maite no te huti mai i te mau manaˈo e vai ra i te hohonuraa o te mafatu o to ˈna hoa. E mea pinepine, e nehenehe te mau uiraa tano maitai (Ua fifihia anei oe i teie nei mahana? Eaha te ohipa i tupu? E nehenehe anei ta ˈu e tauturu ia oe?) e faatupu i te hoê tauaparauraa ma te hohora i to ˈna mafatu taatoa. Na roto i te faaiteraa i teie huru ite maite, e haapaarihia te taatiraa o te faaipoiporaa, no te maitai o te tane e o te vahine atoa.