Te tahi atu â upootiaraa no te mau Ite no Iehova i Heleni
I TE 6 no Atopa 1995, ua haavahia te hoê tupuraa no nia e piti tavini Ite no Iehova ma te taime taatoa e e toru melo o te Tiribuna haava i Ateno. Ua parihia raua e te haaparare ra raua i to raua faaroo, e ua horohia raua e te hoê mutoi i muri aˈe i to te mau Ite haereraa mai i to ˈna fare.
Ua faaite te mau uiraa a te vahine haava peretiteni e te anaanatae rahi nei oia i te ohipa a te mau Ite no Iehova. Ei hiˈoraa, ua ani oia e: “Ehia maororaa to orua raveraa i teie ohipa? Eaha te huru o te taata i nia ia outou i te roaraa o te mau matahiti? Eaha te huru o te taata i nia i ta outou ohipa? Eaha ta outou e parau i te taata i to ratou uputa?” Ua faaroo maitai te feia atoa i roto i te piha haavaraa i te faaiteraa maitai roa e horoahia ra.
Ua maere atoa te mau Ite, i te mea e ua turu atoa te auvaha paruru ia raua. Ua parau oia i roto i ta ˈna oreroraa parau hopea e: “Ia au i te Pǎpǎ ture, e tiaraa to te mau Ite no Iehova, eiaha noa ia tiaturi e ia haamori i to ratou Atua, ia haaparare atoa râ i to ratou faaroo na tera e tera uputa, na te vahi taata, e na nia i te purumu, e ia opere atoa i ta ratou mau papai ma te tamoni ore mai te peu e e hinaaro ratou.” Ua faahiti te auvaha paruru e rave rau faaotiraa no nia i te faatiamâraa i horoahia e te mau tiribuna e te Apooraa a te Hau. Ua faahiti atoa oia i te tupuraa Kokkinakis o te patoi ia Heleni, ua ravehia te hoê faaotiraa maitai no te mau Ite no Iehova e te Tiribuna o te mau tiaraa o te taata no Europa.a “A tapao na,” o ta te auvaha paruru ïa i faaara, “ua aufau atoa o Heleni i te tahi utua no teie tupuraa. No reira, e tia ia tatou ia haapao maitai ia horo anaˈe tatou i te tahi mau tupuraa i te haavaraa. Inaha, eita roa ˈtu e tia i teie mau tupuraa ia horohia i te haavaraa i te haamataraa.”
I muri aˈe i te oreroraa parau a te auvaha paruru, aita rea parau faahou ta te paruru o te mau Ite. Noa ˈtu râ, ua haapapu oia e aita te ture no nia i te haaparareraa i te faaroo e tu ra e te Pǎpǎ ture e ua haafifi te reira ia Heleni i nia i te hoê faito rahi.
Ua hiˈo noa te haava peretiteni i na haava e piti ê atu, e ua tiamâ mai te taeae ra e te tuahine ra ma te manaˈo hoê. Ua riro te haavaraa, hoê hora e ahuru minuti te maoro, ei upootiaraa no te iˈoa o Iehova e no to ˈna nunaa atoa.
Teie te maharaa o te faatiamâraa no nia i te mau tupuraa o te haaparareraa i te faaroo i muri aˈe i te tupuraa Kokkinakis tei haavahia e te Tiribuna o te mau tiaraa o te taata no Europa. Te oaoa nei te mau Ite no Iehova no Heleni e aita te mau fifi no nia i ta ratou pororaa e vai faahou ra i teie nei e e nehenehe ta ratou e rave tamau i te ohipa ma te fifi ore.
[Nota i raro i te api]
a A hiˈo i Te Pare Tiairaa o te 1 no Setepa 1993, mau api 27-31.