Mau uiraa a te feia taio
Eaha te haerea te tia ia faatupuhia i te mau bapetizoraa kerisetiano?
E uiraa anaanatae mau te reira, noa ˈtu e ua bapetizo-aˈena-hia te rahiraa feia e taio nei i ta matou mau vea, e faufaa-atoa-hia ratou, tae noa ˈtu te feia e opua ra i te bapetizo ia ratou. E hiˈopoa anaˈe tatou na mua roa i te parau o te feia o tei bapetizohia, o tei taumi-taatoa-roa-hia. Eaha te haerea te tia ia ratou ia faatupu?
I roto i te Mataio 28:19, 20, ua faaue o Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia haere e faariro i te mau taata ei mau pǐpǐ, ma te haapii atu e ma te bapetizo atu ia ratou. Aita o ˈna i faaite i te bapetizoraa mai te hoê tupuraa horuhoru mau, mai te hoê mea o te faatupu taue i te mau manaˈo huru ê. E taahiraa avae faufaa roa, mai ta te hiˈoraa a Iesu e faaite ra ia tatou. Te parau ra te Luka 3:21 e: “I bapetizo-atoa-hia Iesu, e te pure ra oia, vetea aˈera te raˈi.” Oia mau, na roto i te pure, ua haafaufaa mau to tatou Hiˈoraa i te bapetizoraa. Eita tatou e nehenehe e manaˈo e, i muri aˈe i to ˈna tiaraa mai roto mai i te pape, ua rave oia i te hoê aparaa rima ei tapao upootiaraa, ma te tutuô, aore ra ua afai oia i ta ˈna rima i nia, noa ˈtu e ua faatia vetahi aita i maoro aˈenei i te ohipa mai te reira te huru. Aita, ma te apitihia i taua taime ra e Ioane anaˈe, ua fariu o Iesu i to ˈna ra Metua na roto i te pure.
Aita atoa te Bibilia e haamatara ra e e tia ia faarirohia te bapetizoraa mai te hoê ohipa peapea aore ra oaoa ore, o te titau i te hoê huru tiaraa taa ê aore ra te tahi huru parau tamau-aau-hia, mai ta vetahi mau ekalesia o te amuiraa faaroo kerisetiano e faahepo ra i teie nei mahana. A haamanaˈo na hoi i te mahana o te Penetekose, i to te mau tausani ati Iuda e feia i farii i te faaroo ati Iuda bapetizoraahia. Ua haapii aˈena ratou i te Ture a te Atua e ua atuatu ïa ratou i te hoê taairaa e o ˈna. No reira ua titau-noa-hia ratou ia haapii e ia farii i te Mesia, o Iesu. I te taime iho â ratou a na reira ai, e nehenehe ratou e bapetizohia.
Te na ô ra te Ohipa 2:41 e: “E te feia atoa i farii maite i ta ˈna ra parau, bapetizohia ihora ïa.” Teie te tatararaa o te Bibilia a Weymouth e: “Inaha, bapetizohia aˈera te feia o tei farii ma te oaoa i ta ˈna parau.” Ua oaoa ratou i te parau apî faahiahia mau no nia i te Mesia, e papu maitai ua aratai roa teie oaoa hohonu i te bapetizoraa iho, te hoê bapetizoraa i mua tau hanere e tau hanere feia mataitai oaoa. Ua hiˈo atoa mai te mau melahi no te raˈi e ua oaoa ratou. A haamanaˈo i te mau parau a Iesu: “E faaite atu vau ia outou, o te huru ïa o to te mau melahi a te Atua ra oaoa, ia tatarahapa te taata hara hoê ra.”—Luka 15:10.
Ua rau te ravea o ta tatou tataitahi e faaohipa no te faaite i te haapao maitai e te oaoa no te hoê bapetizoraa. I roto i te tahi mau ekalesia e ahu te feia bapetizo i te mau ahu uouo aore ra ereere. Aita roa ˈtu e irava e turu nei i teie huru titauraa. Teie râ, e ere i te mea tano no te mau tane aore ra te mau vahine ia ahu mai i te hoê ahu hopuraa miti piri roa i nia iho i te tino aore ra o te faaite hua i te tino. E mai tei tapaohia, no nia i te tiaraa mai i te pape ra, eita e tia i te kerisetiano apî ia faatupu i te tahi mau aparaa rima taa ê aore ra ia ohipa mai te huru ra e ua noaa mai ia ˈna i te hoê upootiaraa rahi. Te oaoa nei te toea o te autaeaeraa kerisetiano e ua bapetizohia teie taata apî. E tia ia ˈna ia taa e ua riro teie faaiteraa o te faaroo ei taahiraa matamua i roto i te hororaa roa o te taiva ore ia noaa mai hoi te farii maitai a te Atua.—Mataio 16:24.
Te apiti nei tatou, ei feia mataitai i te hoê bapetizoraa i mua i te taata, i roto i teie taime oaoa, mai te peu iho â râ e e fetii no tatou aore ra e taata o ta tatou i haapii te taata e bapetizohia ra. No te apiti atu râ ma te taatoa, e tia ia tatou ia faaroo i te oreroraa parau taatoa e te feia bapetizo, ia faaroo ia ratou ia pahono ratou i mua i te taata i te mau uiraa e anihia ia ratou, e ia apiti atu i roto i te pure. E tauturu te na reiraraa ia tatou ia tapea noa i te manaˈo tano no nia i te bapetizoraa; e atuatu tatou i te manaˈo o te Atua no nia i te reira. I muri aˈe i te bapetizoraa, eita to tatou oaoa e turai ia tatou ia faatupu i te hoê oroa, ia pûpû i te hoê pupa tiare, aore ra ia faanaho i te hoê arearearaa no te taata i bapetizohia. E nehenehe râ tatou e haafatata atu i to tatou taeae aore ra tuahine apî no te faaite atu i to tatou oaoa mau no to ˈna raveraa i teie taahiraa avae faahiahia e no te farii popou ia ˈna i roto i to tatou fetii taeae kerisetiano.
Ei haapotoraa, e tia ia tatou paatoa, tae noa ˈtu i te feia i taumihia i raro i te pape, ia faariro i te bapetizoraa ma te paari e tano. E ere i te hoê taime faahitiraa parau horuhoru, arearearaa, aore ra ata-taue-raa. E ere atoa râ i te hoê taime peapea aore ra oaoa ore. E nehenehe mau tatou e oaoa e ua apiti mai te tahi feia apî ia tatou i nia i te eˈa o te ora mure ore. E e nehenehe tatou e haapopou ma te oaoa i to tatou mau taeae e mau tuahine apî.