Te ohipa politita—E tuhaa anei no te hopoia poro evanelia?
IA AU i te taata ra o Joachim Meisner, arii epikopo no Cologne tei riro na ei ekalesiatiko tuiroo no Helemani Hitia o te râ, “e hairesi te parauraa e mea viivii te ohipa politita, o te haaviivii i te rima o te taata.” I te uiraahia to ˈna manaˈo i te matahiti 1989 ra, ua parau oia e: “E tuhaa te ohipa politita no te oraraa, no reira, e tuhaa atoa ïa no ta tatou hopoia poro evanelia. E tia ia tatou ia faaruru i te tamataraa. Ma te haerea papu, e tia ia tatou ia faaô atu i roto i te mau faanahoraa politita atoa, mai te mau pu e te mau taatiraa rave ohipa e tae noa ˈtu i te mau pǔpǔ politita, ma te faatupu i roto i teie mau pu e teie mau pǔpǔ i te hoê niu o te hiroa kerisetiano e titauhia ia nehenehe te taata e rave i te upoo no te turu i te ohipa politita no Helemani e no Europa.”
Te faaite ra te mau faahitiraa parau i muri nei no roto mai i te vea helemani rahi, Frankfurter Allgemeine Zeitung, e e rave rahi mau ekalesiatiko no Europa—te katolika e te porotetani—o te farii nei i te manaˈo o Meisner.
“E ono noa mahana i muri aˈe i to ˈna faatoroaraahia [Atopa 1978], ua faaite oia [te pâpa] e na nia i to ˈna tiaraa taata no Europa Hitia o te râ, aita o ˈna e opua ra e farii i te tereraa ohipa i Europa. . . . Ua faariro vetahi i te reira ei aˈoraa, teie râ, e tabula ohipa politita teie.”—Novema 1989.
“I te tahi mau vahi [i Tchécoslovaquie] ua noaa i te ekalesia te faatura rahi no te mea na ˈna i haamata i te faataui i te mau ohipa i te pae politita. Ua aratai te feia haapii no te fare haapiiraa perebitero no Litomĕr̆ice, te fare pureraa rahi o te oire i te pae apatoerau no Bohême, . . . i te avae novema i mairi aˈenei i te hoê orureraa hau haavî ore.”—Mati 1990.
“Ua riro taue noa te pureraa hebedoma no te hau i roto i te Fare pure [porotetani] Nikolai, tei ore roa ˈtu i tâuˈahia i roto i te hoê ahuru matahiti, ei taipe no te orureraa i ravehia ma te hau i te Repubilita Demotaratia Helemani, i teie matahiti o te tauiraa rahi politita. . . . Ua amui tamau atoa ˈtu te mau ekalesiatiko e te feia faaroo e rave rahi i roto i te mau patoiraa i faanahohia i muri iho.”—Titema 1989.
I roto i ta ˈna uiuiraa manaˈo, ua parau atoa te arii epikopo Meisner e: “Eita ta tatou e nehenehe e tiai e ia topa mai te feia politita kerisetiano mai nia mai i te raˈi ra. . . . Eita vau e faaea i te faaitoito i te mau kerisetiano apî . . . ia faaô atu ia ratou i roto i te oraraa politita [aore ra i te] . . . parau atu i te mau melo huiraatira paari aˈe e: Eiaha te hoê maitiraa ia mairi e aita outou i haere atu.”
Ia au i te reira, 19 melo o te Apooraa no Helemani Hitia o te râ o tei maitihia i te avae mati 1990 ra, e mau ekalesiatiko ïa. Ua tia atoa mai te haapaoraa i roto i te faatereraa hau. No nia i te hoê o na ekalesiatiko tootoru, te faatere hau no te parururaa o te fenua o Rainer Eppelmann, te hoê taata turu i te hau, te papai ra te vea ra Nassauer Tageblatt e: “E rave rahi o te faariro nei ia ˈna mai te hoê o te mau metua o te orureraa hau e ravehia ma te hau.”
Te oaoa nei te mau Ite no Iehova i Europa Hitia o te râ, e rave rahi hanere tausani ratou, i te mea e ua hau atu te tiamâraa i te pae faaroo ta ratou e fanaˈo ra i teie nei. Teie râ, aita ratou e faaohipa ra i teie tiamâraa no te faaô atu ia ratou i roto i te mau aimârôraa politita aore ra totiale. Ia au i te hopoia poro evanelia tei faataahia i roto i te Mataio 24:14, te pee nei ratou i te hiˈoraa o Iesu i te faataa-ê-raa mai ia ratou i te ohipa politita a te taata nei, ma te poro i te parau apî maitai o te Basileia o te Atua ma te itoito mai te tiaturiraa hoê roa no te huitaata nei. Mea maitai aˈe ia na reira atoa te upoo faatere haapaoraa a te amuiraa faaroo kerisetiano—i Europa Hitia o te râ aore ra i te tahi atu vahi.—Ioane 6:15; 17:16; 18:36; Iakobo 4:4.