VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w89 1/4 api 30-31
  • Opuaraa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Opuaraa
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1989
  • Papai tei tuea
  • Te mau “parau apî oaoa” i roto i te Apokalupo
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
  • Te faatiamâraa i te faaiteraahia mai o Iesu Mesia
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
  • Te Apokalupo e o oe
    Apokalupo—Tatararaa hopea
  • Ia riro tatou ei feia taio oaoa i te buka Apokalupo
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1989
w89 1/4 api 30-31

Opuaraa

Eita e ore e hau ê te numera o te mau taata i tae mai i te tairururaa “Te parau-tia a te Atua” i te numera i taiohia i te matahiti i mairi aˈenei. I taua matahiti ra, 6 443 597 taata tei haaputuputu i roto 1 098 mau vahi i roto i te ao taatoa nei e ua itehia 93 822 bapetizoraa. I muri aˈe i te oreroraa parau ra “Te ‘vahine faaturi’ hairiiri ra” i vauvauhia mai i roto i te mau tairururaa atoa “Te parau-tia a te Atua”, ua matara mai na roto hau atu i te 20 reo, te hoê buka e 320 api, e mau hohoˈa nehenehe mau hoi to roto oia hoi, Te Apokalupo: ua fatata roa to ˈna tatararaa rahi hopea nei!. Teie ta te taata orero i parau atu i te feia i tae mai: “Eiaha e haamarirau i te haere atu e tii i teie buka apî no ta outou haapiiraa tataitahi e no te mau putuputuraa o te amuiraa. A faaohipa ˈtu i te reira no te faaite i te ao nei e ua faautuahia o Babulonia Rahi, e fatata roa te mau nunaa i te haamouhia i Aramagedo e e ite atu tatou i te tatararaa rahi o te Apokalupo ia faatere mai te Basileia a Iehova e arataihia mai e te Mesia e ta ˈna vahine, i te fenua nei. E riro hoi outou ma te oaoa mau, ei ite no taua mau mea ra, ‘inaha, te fatata maira te tau i haapaohia ra’!” — Apokalupo 1:3.

1. Te oaoa nei te mau Ite o Iehova i te aha?

Matou e ora nei mai te matahiti 1914 maira “i te mahana o te Fatu ra” e i te tau o te haavaraa a te Atua, te oaoa nei matou i te mea e tei ia matou nei i te haamaitairaa rahi roa ˈˈe i roto i te mau haamaitairaa atoa, oia hoi, te taviniraa i te Fatu Mana hope ra o Iehova i raro aˈe i te aratairaa a Iesu Mesia ta ˈna i haapao ei Arii no te mau arii (Apokalupo 1:10). Ma to matou tiaraa ITE NO IEHOVA, teie ta matou parau:

1) MEA FAUFAU MAU Â NA MATOU i te mea e ua faahaama o Babulonia Rahi, e te amuiraa faaroo kerisetiano iho â râ, i te iˈoa o te Atua ora hoê mau ra, o Iehova. No matou nei, ma te faahiti i te mau parau i papaihia i roto i te Apokalupo 4:11, TE PARAU NEI MATOU ma te papu maitai e: “E au te hanahana ia oe, e te Fatu [Iehova], e te tura, e te mana.”

2) MEA FAUFAU MAU Â NA MATOU ia turu te amuiraa faaroo kerisetiano i te mau haapiiraa no Babulonia mai, te mau haapiiraa iho â râ no nia i te hoê atua torutahi, no nia te pohe-ore-raa te nephe taata, te mau haamauiuiraa mure ore i roto i te po auahi, no te hoê vahi tamâraa hara, e no te haamoriraa i te mau hohoˈa mai to Maria e te satauro. Ia au maite i te Apokalupo 22:18, 19, TE FARII PAPU NEI MATOU i te Parau papaihia a te Atua e i te taatoaraa o taua Parau ra.

3) MEA FAUFAU MAU Â NA MATOU i te mau manaˈo philosopho e tae noa ˈtu te mau peu aita roa ˈtu e tu ra i te hinaaro o te Atua e ite-pinepine-hia nei i roto i te pu o te amuiraa faaroo kerisetiano, mai te haapiiraa tumu ore e mea tupu noa mai te mau mea atoa, te mau pâmuraa toto, te mau haamaruaraa tamarii, te haavare, te nounou e te haerea tia ore. Na roto i ta matou haamoriraa e to matou huru oraraa, TE HINAARO NEI MATOU E FAAHANAHANA i to matou Poiete, te Atua ra o Iehova, te Mana hope, tei riro hoi to ˈna mau haerea ei mau haerea “tia e te parau mau ra” ia au i tei faaitehia i roto i te Apokalupo 15:3.

4) MEA FAUFAU MAU Â NA MATOU ia ore te amuiraa faaroo kerisetiano e tâuˈa i te mau poroi a Iesu i na amuiraa e hitu e itehia ra i roto i te Apokalupo pene 2 e te 3, mau poroi e faautua ra i te mau pǔpǔ faaroo, i te ohipa haamori idolo, te poreneia, i te mana a Iezebela, i te pumahana e te ereraahia i te vai-ara-maitai-raa. No matou nei, TE HINAARO NEI MATOU E HOROA I TE TARIˈA FAAROO E E AURARO i te mea “ta te [v]arua e parau ra i te mau amuiraa”.

5) MEA FAUFAU MAU Â NA MATOU i te ohipa taiata e tae noa ˈtu i te mau mea e rave-noa-hia ra i roto i te pu o te amuiraa faaroo kerisetiano e o ta ˈna mau upoo faatere haapaoraa, e te haapopou nei matou i te haavaraa a Iehova i faaitehia i roto i te Apokalupo 21:8, haavaraa e faaite maira e e haamou-roa-hia te feia atoa e tamau noâ i roto i to ratou reporepo, i te mau poreneia, te feia haavare e te tahi atu mau taata paieti ore. TE TURU PAPU NEI RÂ MATOU i te mau faaueraa tumu morare a te Bibilia no nia i te taatiraa i te pae tino, i te faaipoiporaa e i te oraraa utuafare.

6) MEA FAUFAU MAU Â NA MATOU i te ohipa faaturi i te pae varua ta te mau upoo faatere haapaoraa a Babulonia Rahi e faaohipa nei a hia ˈtura senekele i teie nei, ma te turu i te mau tia politita no te titau i te mana e te taoˈa rahi, e no te faaohipa i te hoê mana haavî i nia i te nunaa. UA OPUA MAU MATOU E TAUTURU i te mau taata aau rotahi ia pee i te aˈoraa a te melahi i papaihia i roto i te Apokalupo 18:4 e na ô ra e: “A haere ê mai na outou i rapae e, e au mau taata e.”

7) MEA FAUFAU MAU Â NA MATOU i te mau haamaniiraa toto rahi mau i tupu i roto i te roaraa o te mau tamaˈi i tairi hau atu i te 100 mirioni taata i teie noa senekele XX, mau haamaniiraa toto i tupu maoti te faaturi a taua vahine faaturi rahi ra e te mau puai politita. TE OAOA NEI MATOU i te iteraa e te fatata maira te tau i reira te Atua e faatupu ai i te haavaraa ta ˈna i faahiti i nia ia Babulonia Rahi, mai tei faataa-papu-hia mai i roto i te Apokalupo 18:21-24.

Matou te mau Ite no Iehova, TE FAARIRO NEI MATOU EI TAOˈA OAOA MAU E EI HAAMAITAIRAA i te faaiteraa i te ao nei e i te matahiti 1914 “o te basileia ra o teie nei ao ua riro ei basileia no to tatou Fatu [Iehova] e no ta ˈna ra Mesia”. (Apokalupo 11:15.) UA OPUA MAITE MATOU i te tamau â i te faaite ma te ore e mǎtaˈu i te mau haavaraa ta Iehova i faahiti i nia ia Babulonia Rahi e te haere e faaara i te mau taata e te fatata roa maira te tamaˈi a te Atua, oia hoi o Aramagedo. UA OPUA MAITE MATOU e haere e faaite ma te faateitei i te reo “i te mau fenua atoa, e te mau opu atoa, e te mau reo atoa, e te mau nunaa atoa” i te parau apî maitai e faaite ra e fatata roa “te hoê raˈi apî e te hoê fenua apî” i te hopoi mai i te mau haamaitairaa na te mau taata atoa e faaroo (Apokalupo 14:6; 21:1). TE OAOA NEI MATOU i te iteraa e maoti taua ohipa pororaa ra, ua tahoê mai te hoê feia rahi roa oia hoi hau atu i te toru mirioni taata no te mau nunaa atoa ia matou i roto i te ao taatoa nei. E parau atoa matou paatoa e te melahi e maue ra i roto i te raˈi e: “A mǎtaˈu i te Atua, e faahanahana ˈtu ia ˈna; ua tae hoi te hora faautuaraa na ˈna ra: E haamori outou ia ˈna, i tei hamani i te raˈi, e te fenua, e te tai, e te mau pape pihaa ra.” — Apokalupo 14:7.

2. No nia i na parau e hitu o taua opuaraa ra, a faaite mai na a) mea faufau roa na te mau Ite o Iehova i te aha e b) eaha te faaiteraa papu mau ta ratou e horoa nei.

3. a) Te oaoa nei te mau Ite o Iehova i te aha e i tei hea haamaitairaa? b) Eaha ta ratou opuaraa? c) E tia ia tatou atoa ia aha? d) Eaha te ohipa oaoa ta ratou atoa e haere nei e faaite, e te amui mai nei ratou i to ratou reo i tei hea faaiteraa?

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono