Iesu, to ˈna oraraa e ta ˈna taviniraa
O vai mau na o Iesu?
TE TAPAERAA te pahi i faauta ˈtu ia Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ i Betesaida, ua arataihia maira te hoê taata matapo ia ˈna ra e ua anihia maira ia faatiaia ˈtu i taua taata ra ia ˈna e ia ora oia. Ua rave atura Iesu i te rima o taua taata matapo ra e ua aratai atura ia ˈna i rapae au mai i taua oire ra; e i muri aˈe, ua tuu atura oia i te huare i nia i to ˈna mata ra e ua ani atura ia ˈna i te mea ta ˈna e ite ra.
Ua pahono maira taua taata ra e: “Te ite nei au i te taata mai te raau ra te huru ia ˈu maori râ o te haere.” Ua tuu ihora Iesu i to ˈna rima i nia i te mata o taua matapo ra e ua ora roa ˈˈera oia, ite papu atura i te mau mea atoa nei. Ua tuu atura Iesu ia ˈna ia haere i to ˈna utuafare ma te aˈo atu ia ˈna ia ore oia ia tomo i roto i te oire.
I teie nei, te haere ê atura Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ atoa i te oire no Kaisarea Philipi ra, i te pae apatoerau no Palesetina. Tei roto hoi o Kaisarea i te hoê tuhaa fenua nehenehe mau, e 350 metera to ˈna teitei i nia aˈe i te faito o te miti, e no te haere atu i reira, e tia ïa i te taata ia paiuma atu i te hoê faito teitei e pae ahuru kilometera. E mea papu e e piti mahana paha te roaraa o to ratou tere.
I nia i te eˈa, ua faaatea ê atura Iesu ia ˈna no te pure. E iva aore ra hoê ahuru anaˈe avae e toe ra e pohe atu ai oia, e te hepohepo nei oia no ta ˈna ra mau pǐpǐ. E rave rahi mau pǐpǐ o tei ore i apee faahou ia ˈna. Ua huru maheaitu aore ra huru paruparu rii te manaˈo o te tahi pae. Oia nei, aita oia i farii i te manaˈo o te nunaa o tei hinaaro e faaarii ia ˈna; hau atu, ua haafifihia oia e to ˈna mau enemi ia haapapu i to ˈna tiaraa arii ra, aita râ oia i farii i te horoa ˈtu i te hoê noa ˈˈe tapao no te raˈi mai. O vai na oia no ta ˈna mau pǐpǐ? Ia haere atu ratou i te vahi i reira o Iesu i te pureraa, ua ani maira oia ia ratou e: “O vai au nei i ta te taata nei parauraa?”
Ua pahono maira ratou e: “O Ioane Bapetizo ta vetahi, o Elia ta te tahi pae, o Ieremia hoi, e o te hoê i te mau peropheta ra ta vetahi.” Oia nei, ua manaˈo te taata e o Iesu te hoê o taua mau taata ra i faatiahia mai mai te pohe ra!
Ua ui atura oia ia ratou e: “O vai râ vau nei i ta outou na parauraa?”
Ua parau maira o Petero i reira ra e: “O te Mesia oe, te Tamaiti a te Atua ora ra.”
I muri aˈe i to ˈna fariiraa i te pahonoraa a Petero, ua parau atura oia ia ˈna e: “E parau atoa ˈtu vau ia oe, O Petero oe, e ei nia iho i teie nei pǎpǎ e patu ai au i tau ekalesia, e e ore roa ïa e noaa i te uputa o hade.” No te taime matamua, te faaite nei Iesu e, e haamau oia i te hoê amuiraa e e ore roa hoi te pohe e nehenehe e tapea mai i to ˈna mau melo i muri aˈe i to ratou oraraa ma te haapao maitai i nia i te fenua nei. E, ua parau faahou atura oia ia Petero e: “E horoa ˈtu hoi au i te mau taviri o te basileia o te [raˈi] ra ia oe.”
Te faaite nei Iesu i ǒ nei e e horoahia ia Petero te tahi mau haamaitairaa taa ê. Eita roa. Eita e horoahia ia Petero te parahiraa matamua i rotopu i te mau aposetolo, e e ere atoa oia te niu o te amuiraa. O Iesu iho te pǎpǎ e i nia iho i taua pǎpǎ ra e patuhia ˈi te amuiraa. E farii râ o Petero e toru na taviri o tei iriti, ei faahiˈoraa, i te tahi tau pǔpǔ taata ia tomo atu i roto i te Basileia o te raˈi ra.
Ua faaohipa o Petero i te taviri matamua i te Penetekose o te matahiti 33 o to tatou nei tau, i te taime a faaite ai oia i te mau ati Iuda o tei tatarahapa, i te ravea e ora ˈi ratou. I muri noa ˈˈe, ua faaohipa atoa oia i te piti o te taviri i te taime a farii ai te mau taata no Samaria o tei tiaturi i te ravea ia ô atoa ˈtu i roto i te Basileia o te Atua. E, i te matahiti 36 no to tatou nei â tau, ua faaohipa atura oia i te toru o te taviri no te iriti atu i te uputa, i te mau Etene piritome-ore-hia, mai ia Korenelio e to ˈna mau hoa.
Ua tamau noa ˈtura o Iesu i ta ˈna aparauraa e ta ˈna mau pǐpǐ. Ua huru ê o ratou i to ˈna faaiteraa ˈtu e ua fatata te taime e haamauiuihia ˈi e e haapohehia ˈi oia i Ierusalema. Ma te taa ore e e faatia-faahou-hia mai o Iesu i nia i te raˈi, ua aratai ê atura o Petero ia ˈna, na ô atura e: “Eiaha roa ïa, e te Fatu, eiaha roa oe ia na reirahia mai.” Ua fariu maira Iesu, e ua parau maira e: “E haere ê atu oe, e tena na enemi, e turoriraa oe na ˈu, aore hoi oe i au i ta te Atua ra, o ta te taata râ ta oe i au.”
E mea papu e, e mau taata ê atu i te mau pǐpǐ o tei ratere mai e o Iesu. Ua pii paatoa atura ia ratou no te faataa atu e, e ere i te mea ohie ia hinaaro oia e riro ei pǐpǐ na ˈna. “O te taata i hinaaro i te pee mai ia ˈu, e faarue oia ia ˈna iho, a rave ai i ta ˈna satauro, a pee mai ai ia ˈu. O tei hinaaro hoi i te tapea i to ˈna ora, e ere ïa i te ora; e o tei tia ia ˈna i te tuu i to ˈna ora ia ˈu nei, e roaa ïa ia ˈna te ora.”
Oia mau, e tia ia roaa i te mau pǐpǐ i te itoito e te manaˈo faatusia mai te peu e e hinaaro ratou e ia au mai oia ia ratou. No reira Iesu i parau e: “O te taata hoi e haama ia ˈu e ta ˈu nei parau, e haama atoa te Tamaiti a te taata nei ia ˈna, ia haere mai oia ma to ˈna iho hanahana, e ma te hanahana atoa o te Metua, e no te mau melahi moˈa ra.” Mareko 8:22-38; Mataio 16:13-28; Luka 9:18-27.
◆ No te aha o Iesu i haapeapea ˈi no ta ˈna mau pǐpǐ?
◆ O vai o Iesu ia au i te hiˈoraa a vetahi?
◆ Eaha te mau taviri i horoahia ia Petero ra, e mea nafea to ˈna faaohiparaa i te reira?
◆ Eaha te aˈoraa i horoahia ia Petero, e no te aha?