Iesu, to ˈna oraraa e ta ˈna taviniraa
E rave rahi pǐpǐ tei faaea i te apee ia Iesu
I KAPERENAUMI, i roto i te hoê sunago, ua parau aˈera o Iesu no te ohipa ta ˈna i faaoti na roto i to ˈna tiaraa, oia hoi te pane mau o te raˈi. E au ra e ua faatuati oia i ta ˈna oreroraa i te paraparauraa i haamatahia e te feia atoa i ite ia ˈna i to ratou hoˈiraa mai mai te pae hitia o te râ o te miti o Galilea, i reira to ratou amuraa i te pane e te iˈa tei opere-semeio-hia.
Ua parau faahou aˈera o Iesu e: “O ta ˈu pane e horoa ˈtu o to ˈu ïa tino, o ta ˈu ïa e horoa ei ora no to te ao.” E piti matahiti na mua ˈtu, i te tau tupuraa raau o te matahiti 30, ua parau oia ia Nikodemo e ua aroha rahi mai te Atua i te taata, no reira oia i horoa ˈi i ta ˈna Tamaiti ei Faaora. Ia au i te mea o ta ˈna e faaite ra i teie nei, te taata atoa e amu taipe i to ˈna tino, ma te faaohipa i te faaroo i roto i te tusia ta ˈna e fatata ra i te faaoti, e nehenehe e roaa ia ˈna te ora mure ore.
Ua maheaitu te feia e faaroo ra ia ˈna i taua mau parau ra. “Eaha teie taata e tia ˈi ia horoa mai i to ˈna tino e amu?” ta ratou ïa i ani. Ua hinaaro Iesu e faataa ia ratou te auraa e amu i to ˈna tino, mea na roto ïa i te hoê auraa taipe. No te haapapu i taua parau ra, ua faaite oia i te hoê manaˈo o te ore roa ˈtu â e nehenehe e fariihia ia ravehia mai ta ˈna i parau.
“Ia ore outou ia amu i te tino o te Tamaiti a te taata nei, e ia ore hoi ia inu i to ˈna toto, aore ïa e ora i roto ia outou. O te amu i to ˈu tino e te inu i to ˈu toto, e ora mure ore to ˈna, e na ˈu oia e faatia faahou ia tae i te mahana hopea ra. E maa mau to ˈu tino e e inu mau to ˈu toto. O te amu i to ˈu tino e te inu i to ˈu toto, e tia ïa i te atiraa mai ia ˈu, e e tia hoi au i te atiraa ˈtu ia ˈna.”
Oia mau, mai te peu e te faahiti ra o Iesu i te peu amuraa taata, e mau parau faaino roa ïa ta ˈna. Tera râ, ma te papu maitai, aita oia i faaitoito i te feia e faaroo ra ia ˈna ia amu i to ˈna tino aore ra ia inu i to ˈna toto mau. Te haapapu noa ra oia e e tia i te feia atoa e hinaaro ra ia roaa ia ratou te ora mure ore, ia faaohipa i te faaroo i roto i te tusia ta ˈna e rave ma te pûpûraa i to ˈna tino taata tia e ma te haamaniiraa i to ˈna toto. Noa ˈtu te reira, aita e rave rahi o ta ˈna mau pǐpǐ iho i tamata i te taa i ta ˈna haapiiraa e ua patoi aˈera ratou ma te parau e: “E parau riaria teie, e itea ia vai?”
I to ˈna iteraa e te amuamu ra e rave rahi o ta ˈna mau pǐpǐ, ua parau ihora Iesu ia ratou e: “Te maheaitu ra outou i te reira? Ahiri paha outou e ite na i te Tamaiti a te taata i te hoˈi-faahou-raa ˈtu i nia i te vahi ta ˈna i parahi i mutaa ihora? (...) te parau ta ˈu i parau atu ia outou nei, e varua ïa, e ora tei reira. Aita râ te hoê pae o outou nei i faaroo.”
Ua parau faahou o Iesu e: “I parau atu ai au ia outou e, e ore roa te taata e tae mai ia ˈu nei, ia ore ia horoahia mai te tae e tau Metua ra.” I taua mau parau ra, e rave rahi o ta ˈna mau pǐpǐ tei haere ê, e ua faaea aˈera ratou i te apee ia ˈna. Huri atura Iesu i na aposetolo ra e 12 e ua ani aˈera ia ratou e: “E haere atoa anei outou?”
Ua pahono ihora Petero e: “E te Fatu, e haere tia matou ia vai ra? tei ia oe hoi te parau o te ora mure ore ra. Ua faaroo aˈenei hoi matou, e ua ite hoi matou e, o oe te Mesia, te Tamaiti a te Atua ora ra.” Auê hoi tapao nehenehe o te haapao maitai no ǒ mai ia Petero ra e te tahi atu mau aposetolo, noa ˈtu e aita paha ratou i taa maitai i te haapiiraa a Iesu no nia i taua tumu parau ra!
Noa ˈtu e ua putapû roa oia i te pahonoraa a Petero, ua parau aˈera o Iesu e: “E ere anei ua maiti au ia outou tino ahuru e ma piti, e e diabolo â te hoê o outou nei?” Ua parau oia no Iuda Isakariota. Peneiaˈe ua tapao aˈena o ˈna i ǒ Iuda i te hoê “haamataraa”, aore ra te haamataraa o te hoê haerea ino.
Ua inoino roa ˈˈera te mau taata ia Iesu i to ˈna patoiraa i ta ratou mau tamataraa no te faaarii ia ˈna, e peneiaˈe ua manaˈo ratou mai teie te huru e: ‘Nafea teie taata e nehenehe ai e riro ei Mesia, ua patoi hoi o ˈna i te ohipa tei tia i te Mesia ia rave?’ Tera atoa te hoê uiraa apî roa i roto i to ratou feruriraa. Ioane 6:51-71; 3:16.
◆ No teihea mau taata e horoa ˈi Iesu i to ˈna tino, e i roto i teihea auraa e nehenehe ai e parau no ratou e te ‘amu ra ratou i to ˈna tino’?
◆ Eaha atu â te tahi mau parau a Iesu tei haamaheaitu i te mau taata, eaha râ ta ratou e haapapu ra?
◆ A faaea ˈi e rave rahi taata i te apee ia Iesu, eaha ta Petero i parau?