VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • rs api 38-41
  • Apotata, Ohipa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Apotata, Ohipa
  • Haaferuriraa i nia i te mau Papai
  • Papai tei tuea
  • A auraro atu ma te taiva ore i te mana i haamauhia e te Atua
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2002
  • Ua ite Iehova i to ˈna mau taata
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2014
  • A ara i te peu haavare
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2004
Haaferuriraa i nia i te mau Papai
rs api 38-41

Apotata, Ohipa

Auraa: Ua riro te ohipa apotata ei taivaraa aore ra ei faarueraa i te haamoriraa e te taviniraa a te Atua; ua riro ïa ei orureraa hau ia Iehova. Te parau nei vetahi mau apotata e ua ite ratou i te Atua e te tavini nei ratou ia ˈna, a patoi noa ˈi i te mau haapiiraa e te mau titauraa faahitihia i roto i ta ˈna Parau. Te faahua parau nei vetahi e te tiaturi ra ratou i te Bibilia a patoi noa ˈi ratou i te faanahonahoraa a Iehova.

E tia anei ia manaˈo e e tia mai te mau apotata i rotopu i te amuiraa Kerisetiano?

Tim. 1, 4:1; MN: “Te parau papu maira râ te [faaiteraa faauruahia], e ia tae i te mau tau a muri atu e faarue ai te tahi pae i te faaroo nei, i te faarooraa ˈtu i te mau [faaiteraa faauruahia] haavare, e te [haapiiraa a] te mau demoni ra.”

Tes. 2, 2:3; MN: “Eiaha roa outou e vare i te taata atoa; o te [ohipa apotata] te tupu na na mua e tae ai i taua mahana ra, e e faaitehia mai hoi taua taata [vahavaha i te ture] ra, o te tamaiti o te [haamouraa].”

Vetahi mau tapao e itehia ˈi te mau apotata:

E imi ratou i te huti mai i te mau pǐpǐ na ratou, ma te faatupu i te mau pǔpǔ faaroo

Ohi. 20:30: “E tia mai hoi te taata i roto ia outou iho, e parau mai i te parau piˈo, ia peehia ratou e te pǐpǐ.”

Pet. 2, 2:1, 3; MN: “E riro atoa i te orometua haavare to roto ia outou, o te faatupu omoe noa i te [pǔpǔ iti faaroo] pohe ra, e te faarueraa i te Fatu tei hoo ia ratou ra . . . E no te nounou taoˈa ra, e taoˈahia ta ratou ia outou i ta ratou parau haavare.”

Noa ˈtu e e parau ratou e te tiaturi nei ratou i te Mesia, aita ratou e haafaufaa ra i te ohipa pororaa e te haapiiraa ta ˈna i faaue i ta ˈna mau pǐpǐ e rave

Luka 6:46: “Eaha outou i parau mai ai ia ˈu nei, E te Fatu, e te Fatu, e aore outou i haapao i ta ˈu parau?”

Mat. 28:19, 20: “E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou . . . ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na.”

Mat. 24:14: “E parau-haere-hia te evanelia o te basileia nei e ati noa ˈˈe teie nei ao, ia ite te mau fenua atoa: o te hopea ihora ïa i reira ra.”

Te faahua parau nei paha ratou e te tavini ra ratou i te Atua, tera râ, te patoi nei ratou i to ˈna mau tia, ta ˈna faanahonahoraa ite-mata-hia

Iuda 8, 11: “Mai te reira atoa teie nei feia, i varea i te taoto rahi, te haaviivii nei i te tino, te vahavaha nei i te mau tavana, e te faaino nei i te feia toroa. E pohe to ratou! . . . ua pohe [hoi ratou] i te mârôraa a Kora ra.”

Num. 16:1-3, 11, 19-21: “Ua tia aˈera [o Kora] i nia . . . ratou e te tahi pae i te tamarii a Iseraela, e piti atoa hanere e pae ahuru hui tavana anaˈe no te amuiraa . . . Ua amui maira ratou tei nia maira ia Mose raua o Aarona, e ua na ô maira ia raua, Te faarahi hua na orua, no te mea te moˈa atoa nei te taata atoa e ati noa ˈˈe te amuiraa atoa nei, e tei roto Iehova ia ratou ra: e tena na, eaha orua i faateitei ai ia orua iho e haehaa iho nei te amuiraa o Iehova nei? . . . [Ua parau atura o Mose e:] I putuputu mai outou, o oe e to oe atoa ra pǔpǔ, e mârô ia Iehova; eaha hoi Aarona i amuamu ai outou ia ˈna? Ua haaputuputu maira Kora i te amuiraa atoa ra i reira ia raua ra, i te uputa o te tiahapa amuiraa ra; e ua fa maira te hanahana no Iehova i taua amuiraa atoa ra. Ua parau maira Iehova ia Mose raua o Aarona, na ô maira, A faataa ê na orua i rapae i teie nei amuiraa, ia haamou roa vau ia ratou i teie nei.”

Eita noa ratou e taiva i te faaroo mau, tera râ, e “papai” atu ai ratou i to ratou mau hoa tahito, ma te faaino ia ratou i mua i te taata e ma te faaohipa i te tahi atu mau ravea no te haafifi i ta ratou ohipa; te tutava nei ratou i te vavahi eiaha râ i te patu

Mat. 24:45-51: “O vai hoi te tavini haapao maitai e te paari, ta to ˈna ra fatu i faatavana i to ˈna utuafare ei hopoi atu i ta ratou maa i te hora mau ra? . . . Area te tavini ino ra, o tei parau i roto i to ˈna iho aau, E maoro tau fatu e hoˈi mai ai; papai ihora i te mau taetaeae tavini to ˈna ra, amu ihora i te maa, inu ihora i te ava, oia e te feia atoa i faataero ra; ia tae i te mahana manaˈo-ore-hia e ana ra, e te hora itea-ore-hia e ana e tae mai ai te fatu o taua tavini ra, a faataa ê atu ai ia ˈna, a tuu atu ai i ta ˈna tufaa i roto i te feia haavare atoa ra.”

Tim. 2, 2:16-18, MN: “A ape atu i te mau oreroraa parau faufaa ore o te faaino i te mea moˈa; no te mea e haere noa ˈtu ratou i te paieti-ore-raa, e e parare ta ratou parau mai te maˈi haapê ra. Tei roto atoa o Humenaio e o Phileto ia ratou. Ua atea ê teie feia i te parau mau, i te parauraa e ua tupu aˈena te tia-faahou-raa; e te faaturori nei ratou i te faaroo o vetahi pae.”

E tia anei i te mau Kerisetiano haapao maitai ia farii i te mau apotata i rotopu ia ratou, te taata iho anei aore ra na roto i te taioraa i ta ratou mau papai?

Ioa. 2, 9, 10: “O tei rave i te hara ra, aore i tapea tamau i te parau a te Mesia ra, aore ia ˈna te Atua. . . . Ia haere noa mai te hoê taata orometua ia outou na, e ere teie ta ˈna parau i haapii mai, eiaha e farii atu ia ˈna i roto i to outou mau fare, eiaha e parau atu ia ˈna e, Ia ora na i te haerea.”

Roma 16:17, 18: “E aˈo atu vau ia outou, e au mau taeae, e hiˈo maitai iho na outou i te feia i faataa ê, e te faatupu i te mea e turori ai ra, e te au ore i te parau i haapiihia e outou na, e fariu ê atu outou ia ratou. . . . Ua haavare [ratou] i te aau o te feia paari ore ra, i te parau paia e te taparu.”

E faaino anei tatou ia tatou iho na roto i te haamâharaa i to tatou hinaaro e ite i te mau manaˈo o te mau apotata?

Mas. 11:9; MN: “Te pohe nei te mau taua o te taata [apotata] ra i to ˈna iho vaha.”

Isa. 32:6; MN: “E tamau mai â te taata [maamaa] i te parau [maamaa]; e imi â hoi to ˈna aau i te parau piˈo; i te raveraa i te [ohipa apotata], e te parau faahaparaa ˈtu ia Iehova; ia vai porori mai â te aau o te pohe poia; e ia faaere oia i tei poihâ ra i te maa pape.” (Hiˈo Isaia 65:13, 14.)

E hara ino mau anei te ohipa apotata?

Pet. 2, 2:1; MN: “E riro atoa i te orometua haavare to roto ia outou, o te faatupu omoe noa i te [pǔpǔ iti faaroo] pohe ra, e te faarueraa i te Fatu tei hoo ia ratou ra, i te hopoiraa mai i te pohe oioi i nia ia ratou iho.”

Ioba 13:16: “E ore hoi te [“apotata,” MN] e na reira i te haere mai i mua ia ˈna [te Atua].”

Heb. 6:4-6; MN: “O te feia hoi i haamaramaramahia, e ua ite i te horoa o te raˈi ra, e ua noaa te [varua moˈa], e ua tamata i te parau maitai a te Atua ra, ua hiˈo hoi i te mana o te ao a muri atu, e taiva ê atu râ [“e ua topa faahou râ i roto i te ohipa apotata,” PB], e ore roa ïa e tia ia faatupu faahou i te tatarahapa ia ratou; ua [taamu] faahou hoi ratou i te Tamaiti a te Atua [i nia i te pou], e ua faariro faaite noa ia ˈna ei faainoraa.”

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono