Watchtower LAIBURALE EYA HA MUKURA
Watchtower
LAIBURALE EYA HA MUKURA
Rutoro
  • BAIBULI
  • EBITABU
  • ENSORROKANO
  • w25 Julaayi rup. 20-25
  • Oyegere “Ensita ey’Okuba n’Okumarwa”?

Ekicweka kinu tikiine vidiyo yoona.

Otuganyire, haroho ekisobere kyalemesa vidiyo kutandika.

  • Oyegere “Ensita ey’Okuba n’Okumarwa”?
  • Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2025
  • Emitwe Emitaito
  • Ebirukusisana na Binu
  • BA MUNTU OW’ARUKUSIIMA
  • BA MWEBUNDAAZI
  • WECUMIITIRIZE HA KUNIHIRA KWAWE
  • “ABO ABARUKUMUTIINA TIBALIBURWAHO EKINTU KYONA”
  • Yoleka Obwebundaazi Obu Haraaba Haroho Ebintu Ebi Otarukumanya
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2025
  • Ijuka Ngu Yahwe Ali “Ruhanga Omwomezi”
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2024
  • Serra eby’Okukugarukamu eby’Ebikaguzo Binu
    Puroguramu y’Orusorrokano orw’Ekiro Kimu orw’Omwaka 2025-2026 Oruroho Omuroleerezi w’Ekicweka
  • Nosobora Kumanyirra Amananu?
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2024
Rora Ebirukukiraho
Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2025
w25 Julaayi rup. 20-25

EKICWEKA KY’OKWEGA 31

EKIZINA 111 Ebituletera Okusemererwa

Oyegere “Ensita ey’Okuba n’Okumarwa”?

“Nyegere kumarwa omu nyikara yoona ei mba ndumu.”—BAF. 4:11.

EBI TURAYEGA

Nitwija kwega omulingo tusobora kuba n’okumarwa kuraba omu kukurakuraniza okusiima, kuba abebundaazi, n’okwecumiitirizaaho okunihira kwaitu okw’omu kasumi ak’omumaiso.

1. Nikimanyisa ki kuba n’okumarwa kandi kiki eki kitarukumanyisa?

OLI muntu ow’aine okumarwa? Omuntu ow’aine okumarwa atunga okusemererwa hamu n’obusinge kuraba omu kuta omutima ha migisa ei arukwegondezaamu. Tayehurra kubi ngu habwokuba haroho ebintu ebi ataine. Baitu nabwo kuba n’okumarwa tikirukumanyisa ngu titusemeriire kufaaho obwomeezi bwaitu. Ekyokurorraho, tikiri kibi kugonza kukora ekirukukiraho omu buheereza bwaitu hali Yahwe. (Bar. 12:1; 1 Tim. 3:1) Baitu obu tuba twine okumarwa, twikara twine okusemererwa noobu tuba tutakatungire obujunaanizibwa obu turukugonza.

2. Habwaki kyakabi kuba bantu abataine okumarwa?

2 Kuba abantu abataine okumarwa nikisobora kuturugirramu ebizibu eby’amaani. Ekyokurorraho, abantu abataine okumarwa nibasobora kukora muno kumara esaaha eziraihire nukwo basobole kwehikyaho ebintu ebitali bikuru. Eky’obusaasi, Abakristaayo abamu bahikire na ha rulengo orw’okwiba sente hamu n’ebintu ebindi ebi beegomba. Nibasobora kugamba ngu, ‘Ekintu kinu kinsemeriire,’ ‘Nyikaire nkirindiriire kumara akasumi,’ rundi ‘Sente zinu ninyija kuzisasura omumaiso oku.’ Baitu tusemeriire kukimanya ngu okwiba okwa buli mulingo kusaaliza Yahwe kandi kujumisa ibara lye. (Nfu. 30:9) Abamu bahoirwemu amaani habw’okutatunga obujunaanizibwa obu barukugonza ekibaleetiire kuleka kuheereza Yahwe. (Bag. 6:9) Kiki ekisobora kuleetera omuheereza wa Yahwe kukora ekintu eki? Nikisobora kuba ngu omuntu ogu aba alekere kukurakuraniza okumarwa.

3. Isomo ki eri turukwega kuruga omu Abafiripi 4:​11, 12?

3 Itwena tusemeriire kukurakuraniza okumarwa. Omukwenda Paulo akahandiika naagamba ngu akaba ‘ayegere kumarwa omu nyikara yoona ei akaba arumu.’ (Soma Abafiripi 4:​11, 12.) Ebigambo binu akabihandiika obu akaba ali omu nkomo. Baitu eki noobu kiraaba nukwo kikaba kiri, akaikara aine okusemererwa. Akaba ‘ayegere ensita’ ey’okuba n’okumarwa. Obu kiraaba nikitugumira kuba n’okumarwa, ebigambo bya Paulo hamu n’ebintu ebi yarabiremu nibyoleka ngu na itwe nitusobora kuba n’okumarwa ka tube tuli omu nyikara za mulingo ki. Titusemeriire kuteekereza ngu okumarwa kiri kintu eki tuzaarwa nakyo. Oihireho tusemeriire kwega kuba n’okumarwa. Omu mulingo ki? Leka tubazeeho emiringo ey’eratukonyera kwega ensita ey’okuba n’okumarwa.

BA MUNTU OW’ARUKUSIIMA

4. Kuba bantu abarukusiima kitukoonyera kita kuba n’okumarwa? (1 Abasesalonika 5:18)

4 Omuntu ow’arukusiima nikisobora kumwanguhira kuba n’okumarwa. (Soma 1 Abasesalonika 5:18.) Ekyokurorraho, obu turaaba nitusiima habw’ebintu ebi twine, nikiija kutukonyera kutata muno omutima ha bintu ebi turukugonza baitu ebi tutakatungire. Obu turaaba nitusiima Yahwe habw’obujunaanizibwa obu twine, nikiija kutukoonyera kuta omutima ha mulingo tusobora kubuhikiiriza kurungi omu kiikaro ky’okuguta ha bujunaanizibwa obuhyaka obu turukugonza kutunga. Egi niyo ensonga habwaki Ebyahandiikirwe bitwekambisa kusiima Ruhanga obu turukuba nitusaba! Kuba abantu abarukusiima kitukoonyera kutunga “obusinge obwa Ruhanga oburukukirra kimu okwetegereza kwona.”—Baf. 4:​6, 7.

5. Nsonga ki ezaakuleetiire Abaisaleeri kwoleka okusiima? (Rora n’ekisisani.)

5 Teekerezaaho ekintu ekyahikire hali Abaisaleeri. Emirundi nyingi, bakatontorroma hali Yahwe ngu bakaba bataine byokulya ebi bakaba baine omu ihanga lya Misiri. (Kubar. 11:​4-6) Kyamananu ngu obwomeezi bukaba butanguhire omu irungu. Baitu kiki ekyakubakonyiire kuba n’okumarwa? Bakaba basemeriire kuteekerezaaho ebintu byona Yahwe ebi akaba abakoliire kandi bamusiime. Bakaba basemeriire kukiijuka ngu obu bakaba bali abairu, kandi nibatwazibwa kubi omu ihanga lya Misiri, Yahwe akabajuna kuraba omu kuleetera Abamisiri emihito ikumi. Abaisaleeri obu baarugire omu ihanga lya Misiri, Yahwe akabakoonyera kutwara efeeza nyingi, ezabbu hamu n’engoye kuruga hali Abamisiri. (Kurug. 12:​35, 36) Abamisiri obu bakaba nibabahambya kuhika ha Nyanja Erukutukura, Yahwe akakora ekyamahano yabaganizaamu amaizi. Kandi obu bakaba nibaraba omu irungu, Yahwe akabaha emanu ei baalyaga buli kiro. Hati habwaki Abaisaleeri bakaba nibatontorroma habw’ebyokulya? Kitabe ngu bakaba bataine ebyokulya ebirukumara, oihireho bakaba batarukusiima habw’ebi ebi bakaba baine.

Bamu h’Abaisaleeri nibagambira Musa nkooku batamirwe emanu kandi abandi baliyo nibagumizaamu kusorooza emanu kandi abandi baroleriire.

Habwaki Abaisaleeri baafookere abantu abatarukumarwa? (Rora akacweka 5)


6. Kiki ekisobora kutukoonyera kuba bantu abarukusiima?

6 Kiki ekisobora kukukonyera kuba muntu ow’arukusiima? Eky’okubanza, tunga obwire buli kiro obw’okuteekerezaaho ebintu ebirungi ebi orukwegondezaamu. Noosobora n’okuhandiika ebintu bibiri rundi bisatu ebi orukusiimira Yahwe. (Emp. 3:​22, 23) Ekya kabiri, kigumye ngu wasiima abantu obu bakukorra ebintu ebirungi. Kandi ekirukukira obukuru, siima Yahwe buli kiro. (Zab. 75:1) Ekya kasatu, komamu abanywani abarukusiima. Obu tunywana abantu abarukusiima, na itwe kituleetera kuba bantu abarukusiima. Baitu obu tunywana abantu abatarukusiima rundi abakira kutontorroma, na itwe tuba nka bo. (Bir. 1:​26-28; 2 Tim. 3:​1, 2, 5) Obu tuta omutima ha kwoleka okusiima, nikiija kutuleetera kuba bantu abarukumarwa n’omu nyikara ezigumire.

7. Kiki Aci eki yakozere kufooka muntu ow’arukusiima, kandi kiki ekyarugiremu?

7 Teekerezaaho ekyahikire hali Aci, ow’arukwikara omu Indonesia. Naagamba ati: “Omu kasumi ak’oburwaire bwa Korona, nkatandika kulengesaniza enyikara yange n’ey’ab’oruganda na banyaanya itwe abandi. Ekyarugiremu, nkaba ntakyamarwa ebi nyine.” (Bag. 6:4) Kiki ekyamukoonyiire kuhindura enteekereza ye ? Aci naagamba ati: “Nkatandika kuteekerezaaho emigisa ei nkaba nintunga buli kiro n’ebintu bingi ebirungi ebi nkaba ntungire habw’okuba kicweka ky’ekitebe kya Ruhanga. Hanyuma nkasiima Yahwe habw’ebintu binu byona. Ekyarugiremu, nkehurra nyine okumarwa kwonyini.” Obu oraaba otaine okumarwa habw’enyikara ei orumu, na iwe noosobora kukora ebintu nibyo bimu ebiraakukoonyera kuba muntu ow’arukusiima.

BA MWEBUNDAAZI

8. Baruki akagwa omu mutego ki?

8 Omuhandiiki wa nabbi Yeremiya ow’arukwetwa Baruki, akagwa omu mutego ogw’okutaba n’okumarwa habw’akacu kake. Baruki akaba aine obujunaanizibwa obugumire, akaba aine kukoonyera Yeremiya kugambira Abaisaleeri abakaba batarukusiima, ebintu ebyakubahikireho habw’okujeemera Yahwe. Baitu omu kiikaro ky’okuta omutima ha kintu Yahwe akaba naagonza akole, Baruki akatandika kweteekerezaaho muno hamu n’ebintu ebi akaba naagonza kukora. Yahwe akakozesa Yeremiya, kugambira Baruki ati: “Naiwe noyeserurra wenka ebikuru? leka okubiserra.” (Yer. 45:​3-5) Yahwe akasisana nk’arukugambira Baruki ati: “Ba nookumarwa omu nyikara ei orumu.” Baruki akata omu nkora obuhabuzi kandi yagumizaamu aine enkoragana enungi na Yahwe.

9. Ebigambo ebirukusangwa omu 1 Abakolinso 4:​6, 7, nibitukoonyera bita kuba n’enteekereza ey’ehikire obukirukuhika ha bujunaanizibwa? (Rora n’ekisisani.)

9 Obwire obumu, Omukristaayo naasobora kwehurra ngu haroho obujunaanizibwa obu asemeriire kuheebwa. Naasobora kwehurra ati, habwokuba aine obukugu bwingi, mwekambi, rundi ngu habw’okuba aheeriize Yahwe kumara emyaka nyingi. Baitu abandi nibasobora kutunga obujunaanizibwa bwonyini obu aikaire naagonza. Kiki ekisobora kumukoonyera kutabiihirwa? Naasobora kuteekerezaaho ekintu omukwenda Paulo yahandiikire ekirukusangwa omu 1 Abakolinso 4:​6, 7. (Soma.) Obujunaanizibwa bwona obu tutunga hamu n’obukugu bwona obu twine biruga hali Yahwe. Tatuha ebisembo binu ngu habw’okuba tuli b’embaganiza h’abantu abandi. Nitutunga ebintu binu habw’embabazi za Yahwe enyingi muno.—Bar. 12:​3, 6; Bef. 2:​8, 9.

Ebisisani: Ab’oruganda na banyaanya itwe abaine obujunaanizibwa. 1. Ow’oruganda naakebera paipu z’amaizi ez’ekyombeko ky’ekitebe. 2. Munyaanya itwe naakaguzibwa ha rusorrokano orukooto orw’abafu b’amatu n’eminwa. 3. Ow’oruganda naaha orubazo omu kitebe.

Ekisembo kyona eki tutunga, tukitunga habw’embabazi za Yahwe enyingi muno (Rora akacweka 9)b


10. Nitusobora tuta kukurakuraniza obwebundaazi?

10 Nitusobora kukurakuraniza obwebundaazi kuraba omu kuteekerezaaho muno ekyokurorraho Yesu eki yatuteeriireho. Teekerezaaho ekyabaireho ha kiro Yesu obu yanaabize ebigere by’abakwenda be. Omukwenda Yohaana akahandiika naagamba ati: “Yesu obu yakimanyire [1] ngu Ise amuhaire ebintu byona omu mikono ye kandi [2] ngu akaba arugire hali Ruhanga kandi [3] naagenda hali Ruhanga, . . . yatandika kunaabya ebigere by’abeegeswa be.” (Yoh. 13:​3-5) Yesu akaba naasobora kuteekereza ngu abeegeswa be nubo bakaba basemeriire kumunaabya ebigere. Atateekereze ngu habw’okuba akaba ali Mwana wa Ruhanga, akaba asemeriire kuba muguuda rundi kuba n’obwomeezi oburukukirayo oburungi. (Luk. 9:58) Akaba ali mwebundaazi kandi aine okumarwa. Mali akatuteeraho ekyokurorraho ekirungi.—Yoh. 13:15.

11. Obwebundaazi bukoonyiire buta Dennis kuba n’okumarwa?

11 Dennis, kuruga Netherlands, alengaho kuhondera ekyokurorraho kya Yesu eky’obwebundaazi, baitu tikimwanguhira. Naagamba ati: “Omuntu obu atunga obujunaanizibwa obu nyikaire ningonza, nyehurra mbihiirwe habw’okuba nteekereza ngu ninyowe asemeriire kubutunga. Eki obu kimbaho, nyesomesaaho ebirukukwata ha bw’ebundaazi. Omu JW Library® app, nkata emanyiikirizo ha byahandiikirwe ebirukukwata ha bwebundaazi nukwo nsobole kubizoora bwangu kandi nyongere mbisome. Ekindi, omu simu yange ntairemu embazo ezirukubazaaho obwebundaazi kandi nkira kuzihuliiriza emirundi nyingi.a Nyegere ngu emirimo yoona ei tukora, tugikora kuhaisa Yahwe ekitiinisa hatali kwenyumiza itwenka. Habw’embabazi ze enyingi, atwikiriize kugira eki twakoraho omu buheereza bwaitu hali uwe, baitu omulimo ogurukukira obukooto nuwe aguhikiiriza.” Kakuba ohurra otaine okusemererwa habw’okuba tokatungire obujunaanizibwa obu orukugonza, kirungi kugira eki wakoraho kusobora kukurakuraniza obwebundaazi. Kinu nikiija kugumya enkoragana yaawe na Yahwe kandi kikukoonyere kutunga okumarwa.—Yak. 4:​6, 8.

WECUMIITIRIZE HA KUNIHIRA KWAWE

12. Kunihira ki okw’omu kasumi ak’omumaiso okutuleetera kuba nookumarwa? (Isaya 65:​21-25)

12 Twehurra twine okumarwa obu tuteekerezaaho okunihira oku tulindiriire omu kasumi ak’omumaiso. Baibuli eyoleka ngu Yahwe naakyetegereza ngu nituhikwaho ebizibu bingi, baitu kandi naaraganiza ngu naija kubimarraho kimu. (Soma Isaya 65:​21-25.) Nitwija kuba n’amaju amarungi, emirimo enungi kandi ey’erukuleeta okusemererwa hamu n’ebyokulya bingi ebinuzire kandi eby’ekiriisa. Titurukwija kwongera kuhikwaho ebintu ebibi rundi kuhika hali abaana baitu. (Is. 32:​17, 18; Ez. 34:25) Nitukigumiza kimu ngu emirago enu yoona niija kuhikirra.

13. Bizibu ki ebi twine, kandi kuteekerezaaho okunihira kwaitu nikitukonyera kita kubigumira?

13 Kanu kali kasumi nambere tusemeriire kuta omutima ha kunihira kwaitu kukira na kara. Habwaki? Habwokuba tuli omu “biro ebya ha mpero” kandi itwena nituhikwaho ebizibu ‘ebigumangaine.’ (2 Tim. 3:1) Yahwe aikara naatukonyera kugumiisiriza kuraba omu kutuha obuhabuzi, amaani, hamu n’obusagiki obu turukwetaaga. (Zab. 145:14) Ekindi, okunihira kwaitu kutukonyera kugumira obusumi obugumangaine. Obundi nikisobora kuba nikikugumira kuhikyaho eka yaawe ebyetaago by’omubiri. Baitu kinu nikimanyisa ngu noija kwikara oli munaku? Nangwa! Yahwe naaraganiza kutuha ebi turukwetaaga kasumi kanu, n’okutuha ebirukukiraho omu Rugonjo Orurungi. (Zab. 9:18; 72:​12-14) Noosobora kuba oine obusaasi omu mubiri, oyenuubire, rundi oine oburwaire obundi obw’amaani. Baitu tugambe ngu noija kwikara noobonabona hataroho okunihira kwona okw’okuba kurungi? Nangwa, omu nsi empyaka tiharukwija kubayo oburwaire n’okufa. (Kus. 21:​3, 4) Okunihira oku nikutukonyera kutakwatwa ekiniga habw’ebintu ebirukutuhikaho kasumi kanu. Nitusobora kuhurra twine okusemererwa hamu n’obusinge noobu kiraaba ngu nituhikwaho obutali bwinganiza, tufeeriirwe omuntu ou turukugonza, nitugumira oburwaire, rundi ekirengo ekindi kyona. Habwaki? Habwokuba, ka tube nituraba omu bizibu bya mulingo ki, tusemeriire kukimanya ngu by’akacu kake kandi omu nsi empyaka nibiija kuhweraho kimu.—2 Kol. 4:​17, 18.

14. Nitusobora tuta kugumya okunihira kwaitu?

14 Turozere ngu okunihira kukuru muno kusobora kuba nookumarwa. Hati kiki ekisobora kutukoonyera kukigumya ngu emirago ya Yahwe niija kuhikirra? Nkooku omuntu ow’atarukuhweza kurungi ayetaaga garubindi kusobora kurora ebintu ebimuli hara, na itwe nitwetaaga kugira eki twakoraho kusobora kugumya okunihira kwaitu okuraatukonyera kusobora kulengera kurungi ensi empyaka ey’erukwija. Ekyokurorraho, obu turaaba nituhurra twetuntwire habwokuba twine ebizibu omu by’entaahya, nitusobora kuteekerezaaho omulingo obwomeezi buliba omu nsi empyaka obu tuliba tutakyayetaaga sente, tutaine amabanja, kandi hataroho muntu weena omunaku. Obu turaaba twetuntwire habw’okuba titukatungire obujunaanizibwa obu turukugonza, nitusobora kuteekerezaaho omulingo ebintu binu bitali bikuru kakuba obirengesaniza n’obwomeezi obu tulyegondezaamu obu tuliba tuhikiriire, kandi nituheereza Yahwe kumara enkumi n’enkumi y’emyaka. (1 Tim. 6:19) Habwokuba tuteekerezaaho muno ebintu ebiturukurabamu kasumi kanu, hakubanza nikisobora kutugumira kwecumitirizaaho emirago enungi Ruhanga ei aturaganiize. Baitu obu turaikara nituteekerezaaho akasumi ako akarungi Yahwe akaaturaganiize, nikiija kutukonyera kutata omutima ha bizibu ebi turukurabamu.

15. Kiki eki orukwegera ha bigambo bya Christa?

15 Teekerezaaho omulingo okunihira kwakonyiire Christa, mukazi wa Dennis, ou tusangirwe tubalizeeho. Naagamba ati: “Nyine oburwaire obuleetera omubiri gwange kuceka, tinsobora kurubata kandi kinyetaagisa kukozesa akagaali k’abalema, kandi obwire oburukukira obwingi mbumara mbyamire. Nyikara ninsaasa. Enyumaho, dakitaali wange akangambira ngu tindukwija kukira. Ahonaaho nkateekereza ngu, ‘omulingo arukuroramu obusumi obw’omumaiso nigwahukana n’omulingo ndukuburoramu.’ Ntaire omutima ha kunihira kwange, ekintu ekindeetera obusinge omu biteekerezo. Obu ndaaba nkyali omu nsi enu, nikiija kunyetaagisa kugumiisiriza, baitu omu nsi empyaka, ninyija kwegondeza omu bwomeezi oburungi!”

“ABO ABARUKUMUTIINA TIBALIBURWAHO EKINTU KYONA”

16. Habwaki Omukama Daudi yagambire ngu abo boona abarukutiina Yahwe tibaliburwaho kintu kyona?

16 Noobu tuba twine okumarwa, tuhikwaho ebizibu. Teekerezaaho Omukama Daudi, akafeerwa abaana be basatu, bakamuhangirra, baamugobeza kandi kumara emyaka nyingi bakaba nibamuserra kumwita. Baitu noobu kiraaba ngu akaba naaraba omu birengo binu byona, akabazaaho Yahwe ati: ‘Abo abarukumutiina tibaliburwaho ekintu kyona.’ (Zab. 34:​9, 10) Habwaki yagambire ati? Habwokuba akaba akimanyire ngu noobu kiraaba ngu Yahwe tatangira ebizibu kutuhikaho kasumi kanu, akaba naakigumya ngu Yahwe naamuha ebyetaago bye byona. (Zab. 145:16) Kusisanaho na Daudi, na itwe nitukigumya ngu Yahwe naija kutukoonyera kugumira ebirengo byona ebi turukurabamu. Nitusobora kwikara twine obusinge nookusemererwa katube tuli omu nyikara za mulingo ki.

17. Habwaki ocweriiremu kimu kwega ensita ey’okumarwa?

17 Yahwe naagonza obe nookumarwa. (Zab. 131:​1, 2) Nahabweki, kora kyona eki orukusobora kwega ensita ey’okumarwa. Obu oraayekamba kuba muntu ow’arukusiima, okaba mwebundaazi kandi okagumya okunihira kwawe, noija kusobora kugamba ngu: ‘Mali, nyine okumarwa.’—Zab. 16:​5, 6.

EBINTU BINU NIBITUKOONYERA BITA KUBA N’OKUMARWA?

  • Kuba abantu abarukusiima

  • Kuba abebundaazi

  • Kwecumiitirizaaho okunihira kwawe

EKIZINA 118 Twongere Okwikiriza

a Ekyokurorraho, rora vidiyo ha jw.org enyakuli hansi y’ekicweka, Okuramya Nyenkyakara enyakwine omutwe, Oli Mwebundaazi Rundi Oli w’Emyehembo?

b KUSOBORRA EKISISANI Orupapura 23: Ow’oruganda naakora omulimo ogw’okudaabiriza ha byombeko by’ekitebe, munyaanya itwe ow’ayegere sign language naakaguzibwa ha rusorrokano orukooto, kandi ow’oruganda naaha orubazo rwa boona.

    Ebitabu byʼOrutoro (1996-2023)
    Rugamu
    Taahamu
    • Rutoro
    • Gabana
    • Setingi
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ebiragiro by'Okuhondera
    • Ebiragiro Ebirukulinda Ebirukukukwataho
    • Ebirukukukwataho
    • JW.ORG
    • Taahamu
    Gabana