Watchtower LAIBURALE EYA HA MUKURA
Watchtower
LAIBURALE EYA HA MUKURA
Rutoro
  • BAIBULI
  • EBITABU
  • ENSORROKANO
  • w25 Maaci rup. 26-31
  • Omukono gwa Yahwe Tigugufahaire

Ekicweka kinu tikiine vidiyo yoona.

Otuganyire, haroho ekisobere kyalemesa vidiyo kutandika.

  • Omukono gwa Yahwe Tigugufahaire
  • Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2025
  • Emitwe Emitaito
  • Ebirukusisana na Binu
  • YEGERA HALI MUSA HAMU N’ABAISALERI
  • OBU TURUKUBA NITUHIKWAHO EBIZIBU OMU BY’ENTAAHYA
  • KWETEEKANIRIZA EBYETAAGO BYAITU EBY’OMU KASUMI AK’OMUMAISO
  • Yegera ha Bigambo eby’Okumalirra eby’Abasaija Abesigwa
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2024
  • Encwamu Ezooleka ngu Nitwesiga Yahwe
    Obwomeezi n’Obuheereza Bwaitu nk’Abakristaayo—Akatabu k’Enso’rokano—2023
  • Yoleka Obwebundaazi Obu Haraaba Haroho Ebintu Ebi Otarukumanya
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2025
  • Ijuka Ngu Yahwe Ali “Ruhanga Omwomezi”
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2024
Rora Ebirukukiraho
Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2025
w25 Maaci rup. 26-31

EKICWEKA KY’OKWEGA 13

EKIZINA 4 ‘Yahwe Nuwe Muliisa Wange’

Omukono gwa Yahwe Tigugufahaire

“Omukono gwa Yahwe gugufahaire?”—KUBAR. 11:23.

EBI TURAYEGA

Ekicweka kinu nikiija kutukonyera kweyongera kwesiga Yahwe ngu naija kwikara naatuha ebi turukwetaaga kusobora kwikara tuli bomeezi.

1. Musa akooleka ata ngu naayesiga Yahwe obu akaba naayebembera Abaisaleri kubaiha omu ihanga lya Misiri?

OMU bantu boona abarukubazibwaho omu kitabo ekya Abaheburaniya nk’abantu abaataireho ekyokurorraho eky’okwikiriza, eky’okurorraho kya Musa nikyo kirukukirayo. (Baheb. 3:​2-5; 11:​23-25) Akooleka okwikiriza obu yayebembiire Abaisaleri kubaiha omu ihanga lya Misiri. Ataikirize kutiinizirizibwa Faraho hamu n’ihe lye. Obu naayesiga Yahwe akebembera abantu kuraba omu Nyanja ey’Erukutukura kandi hanyuma kubarabya n’omu irungu. (Baheb. 11:​27-29) Abaisaleri abarukukira obwingi bakaleka kwesiga obusobozi bwa Ruhanga obw’okubarolerra baitu Musa akagumizaamu naayesiga Ruhanga we. Okwikiriza kwa Musa kutafe busa, habwokuba Ruhanga omu mulingo gw’ekyamahano akaha abantu ebyokulya n’amaizi kusobora kubakonyera omu irungu.a—Kurug. 15:​22-25; Zab. 78:​23-25.

2. Habwaki Ruhanga yakagwize Musa ati: “Omukono gwa [Yahwe] gugufahaire”? (Okubara 11:​21-23)

2 N’obu kiraaba ngu Musa akaba aine okwikiriza okugumire, hanyuma y’omwaka nka gumu Isaleri emazire kucungurwa omu mulingo gw’ekyamahano, Musa akagurukyagurukya obusobozi bwa Yahwe obw’okuha abantu be enyama. Musa akaba atasobora kuteekereza omulingo Yahwe akaba naija kuha obukaikuru n’obukaikuru bw’abantu abakaba bali omu irungu enyama ey’erukumara. Yahwe akamugarukamu obu naamukaguza ati: “Omukono gwa [Yahwe] gugufahaire?” (Soma Okubara 11:​21-23.) Hanu, ebigambo “omukono gwa Yahwe” nibimanyisa omwoyo ogurukwera gwa Ruhanga rundi amaani agaakozesa kukora ebi agonza. Yahwe akasisana nk’owarukukaguza Musa ati, ‘Mali nooteekereza ngu tinsobora kukora ekintu ekingambire ngu ninyija kukora?’

3. Habwaki kikuru kutekerezaaho ekyokurorraho kya Musa n’Abaisaleri?

3 Wakekaguzaaga Yahwe obu araaba naija kukuhikyaho ebyetaago byawe eby’omubiri rundi ebyetaago eby’eka yaawe? Obu oraaba wakyekagwizeeho rundi nangwa, leka turole ekyokurorraho kya Musa hamu n’Abaisaleri abaalemerwe kwesiga obusobozi bwa Ruhanga obw’okubarolerra. Emisingi ya Baibuli ey’erukusangwa omu kicweka kinu niija kutukonyera kugumya obwesige bwaitu ngu omukono gwa Yahwe tigugufahaire.

YEGERA HALI MUSA HAMU N’ABAISALERI

4. Kiki ekisobora kuba kyaletiire baingi kugurukyagurukya obusobozi bwa Yahwe obw’okubahikyaho ebyetaago byabo?

4 Habwaki Abaisaleri baingi baatandikire kugurukyagurukya ngu Yahwe akaba naasobora kubarolerra? Ihanga lya Isaleri hamu ‘n’ekitebe ekyabanyaihanga’ abakaba batali Baisaleri bakaikara omu irungu kumara akasumi obu bakaba nibaruga omu ihanga lya Misiri kugenda omu Nsi ey’Ekaba Eraganiziibwe. (Kurug. 12:38; Bir. 8:15) Abantu abakaba batali Baisaleri bakajwaha kulya emanu baatandika kutontorooma kandi n’Abaisaleri baingi baabeteeranizaaho. (Kubar. 11:​4-6) Abantu bakatandika kwegomba ebyokulya ebi baalyaga omu ihanga lya Misiri. Habwokuba abantu bakaba nibatontorooma hali Musa, kikamuleetera kuteekereza ngu akaba aine kuserra enyama ey’okuliisa abantu banu boona.—Kubar. 11:​13, 14.

5-6. Kiki eki tusobora kwegera ha mulingo Abaisaleri baingi baakwasirweho abantu abakaba batali Baisaleri?

5 Abantu abakaba batali Baisaleri bakaba batarukusiima habw’ebintu byona Yahwe ebi akaba naabaha kandi n’Abaisaleri bakatandika kuteekereza nkabo. Na itwe nitusobora kutwalirizibwa omwoyo ogw’okutasiima ogurukwolekwa abantu abandi kandi tukafooka abantu abatarukumarwa ebintu Yahwe ebi arukutuha. Eki nikisobora kubaho kakuba tutandika kwegomba ebintu ebi tukaba twine kara rundi tukakwatirwa abandi ihali habw’ebintu ebi baine. Baitu nitwija kuba n’okusemererwa kakuba tukurakuraniza okumarwa ka tube tuli omu nyikara za mulingo ki.

6 Abaisaleri bakaba basemeriire kukiijuka ngu Ruhanga akaba abagumize ngu obu baakuhikire omu ka yabo empyaka, bakaba nibaija kwegondeza omu itungo eringi. Omurago ogu gukaba nigwija kuhikiirizibwa omu Nsi ey’Ekaba Eraganiziibwe, hatali obu bakaba nibaraba omu irungu. Omu mulingo nugwo gumu, omu kiikaro ky’okuteeka omutima ha bintu ebi tutaine omu businge bunu, tusemeriire kutekerezaaho ebintu Yahwe aturaganiize kutuha omu nsi empyaka. Ekindi, tusemeriire kwecumiitirizaaho ebyahandiikirwe ebisobora kutukonyera kugumya obwesige bwaitu omuli Yahwe.

7. Habwaki nitusobora kukigumya ngu omukono gwa Yahwe tigugufahaire?

7 Baitu nabwo noosobora kwekaguza, habwaki Ruhanga yakagwize Musa ati: “Omukono gwa [Yahwe] gugufahaire?” Yahwe naasobora kuba akaba naakonyera Musa kutatekerezaaho amaani ag’omukono gwe ogw’amaani kyonka, baitu n’okutekerezaaho ebintu ebi akaba naasobora kukora. Ruhanga akaba naasobora kuha Abaisaleri enyama omu bwingi n’obu kiraaba ngu bakaba bali omu irungu. ‘Nengaroze ezamani, nomukono ogugoroire,’ Ruhanga akooleka amaani ge. (Zab. 136:​11, 12) Nahabweki obu tuba nituraba omu kirengo eky’amaani, titusemeriire kugurukyagurukya ngu omukono gwa Yahwe nigwija kutukonyera.—Zab. 138:​6, 7.

8. Nitusobora tuta kwetantara kukora ensobi niyo emu nk’eyakozerwe abantu baingi abakaba bali omu irungi? (Rora n’ekisisani.)

8 Yahwe akakora eki akaba araganiize abantu kandi yabasindikira endahi nyingi muno. Baitu Abaisaleri batasiime Ruhanga habw’ekyamahano kinu. Oihireho, baingi bakooleka ngu baine omururu. Bakamara ekiro kimu n’ekicweka nibasorooza endahi nyingi nk’oku barukusobora. Yahwe akakwatirwa ekiniga abo abaayolekere omutima gw’okwefaaho bonka kandi yabafubira. (Kubar. 11:​31-34) Nitusobora kwegera ha kyokurorraho eki. Tusemeriire kwegendereza kurora ngu titwagwa omu mutego ogw’okuba bantu ab’omururu. Ka tube tuli baguuda rundi banaku, tusemeriire kuteeka omutima ha kwahura “itungo omu iguru” kuraba omu kukurakuraniza enkoragana yaitu na Yahwe hamu na Yesu. (Mat. 6:​19, 20; Luk. 16:9) Obu turakikora, nitwija kukigumya ngu Yahwe naija kutuha ebi turukwetaaga

Abaisaleri nibosorooza endahi nyingi omu irungu omu bwire bw’ekiro.

Mwoyo gwa mulingo ki baingi ogu baayolekere omu irungu, kandi kiki eki tusobora kwegera ha kintu eki? (Rora akacweka 8)


9. Kiki eki tusobora kugumya obukirukuhika ha busagiki bwa Ruhanga?

9 Yahwe naagorra omukono gwe kukonyera abantu be kasumi kanu. Hati tugambe ngu titusobora kuburwa sente rundi ebyokulya? Nangwa.b Baitu Yahwe tasobora kutulekaho. Naija kuturolerra omu nyikara ezirukwahukana. Nitusobora kwetegereza kurungi ensonga enu kuraba omu kuteekerezaaho enyikara ibiri nambere tusobora kwoleka obwesige bwaitu ngu Yahwe naija kugorra omukono gwe kutuhikyaho ebyetaago byaitu; (1) obu turukuba nituhikwaho ebizibu omu by’entaahya kandi (2) obu turukuba nitwetekaniriza ebyetaago byaitu eby’omu kasumi ak’omumaiso.

OBU TURUKUBA NITUHIKWAHO EBIZIBU OMU BY’ENTAAHYA

10. Bizibu bya mulingo ki omu by’entaahya ebisobora kutuhikaho?

10 Nk’oku empero ey’obusinge bunu eriyo nirra haihi, nitusobora kunihira ngu kwehikyaho ebyetaago byaitu nikiija kweyongerra kimu kuguma. Obutabanguko omu by’obulemi, ebikorwa by’okurwana, ebigwererezi rundi endwaire empyaka nibisobora kuleetaho enturukya ezi tuteetekaniriize, kufeerwa emirimo yaitu, ebintu byaitu rundi amaka gaitu. Nikisobora kutwetaagisa kuserra omulimo omuhyaka omu kiikaro eki turumu rundi kuteekerezaaho kufurra eka yaitu kugitwara omu kiikaro ekindi nukwo tusobole kubahikya ebyetaago byabo. Kiki ekisobora kutukonyera kukora encwamu ezirukwoleka ngu nutwesiga omukono gwa Yahwe?

11. Kiki ekisobora kukukonyera kugumira ebizibu omu by’entaahya? (Luka 12:​29-31)

11 Ekintu eky’amagezi kandi ekikuru eki osemeriire kukora, nukwo kunagira Yahwe ebintu ebirukukweraliikiriza. (Nfu. 16:3) Musabe kukuha amagezi ag’orukwetaaga kusobora kukora encwamu enungi hamu n’okukuha omutima oguteekaine kusobora kwetantara ‘kwikara oyetuntwire’ habw’enyikara yaawe. (Soma Luka 12:​29-31.) Ikara nomusaba kwikara nokurakuraniza okumarwa ebintu ebi orukwetaaga omu bwomeezi byonka. (1 Tim. 6:​7, 8) Kora okuseruliiriza omu bitabu byaitu ha mulingo osobora kusingura ebizibu omu by’entaahya. Baingi bagasiirwe omu bintu ebirukusangwa ha jw.org ebirukubazaaho omulingo ogw’okugumira ebizibu omu by’entaahya.

12. Bikaguzo ki ebisobora kukonyera Omukristaayo kukorra eka ye encwamu ey’erukukirayo oburungi?

12 Baingi bohiibwe kwikiriza omulimo ogurukubeetaagisa kugenda hara n’eka yabo, baitu emirundi erukukira obwingi eki kyoleka ngu ebaire ncwamu ey’etali y’amagezi ei bakozere. Otakaikiriize omulimo omuhyaka, otagarukira ha kutekerezaaho ebirungi ebi orayegondezaamu kyonka, baitu teekerezaaho n’omulingo kirakukwataho omu by’omwoyo. (Luk. 14:28) Wekaguze: ‘Kiki ekisobora kuhika ha buswere bwange kakuba mba ndi hara n’ou ndi na uwe omu buswere? Ninyija kusobora kugenda omu nsorrokano zoona, omu buheereza, kandi nkamara obwire n’ab’oruganda na banyaanya itwe?’ Obu oraaba oine abaana, osemeriire kwekaguza ekikaguzo kinu ekikuru: ‘Ndasobora nta kukuza abaana bange “[nimbooroora] omu kuhana n’omu kuteerererwa kwa Yahwe” obu ndaaba ntali na bo?’ (Bef. 6:4) Obu oraaba nokora encwamu, webemberwe entekereza eya Ruhanga hatali ey’ab’omuka yaawe rundi abanywani baawe abatarukuteekamu ekitiinisa emisingi ya Baibuli.c Tony, ow’arukwikara omu Asia ey’obugwaizooba, emirundi nyingi akatunga okwohebwa okw’okugenda kukorra omu mahanga agandi. Baitu hanyuma y’okusaba ha nsonga enu hamu n’okugibazaaho na mukazi we, akacwamu kutaikiriza emirimo egi oihireho bakakeehya ha nturukya yabo ey’eka. Kasumi kanu, Tony naagamba ati: “Ntungire omugisa ogw’okukonyera abantu baingi kumanya Yahwe, kandi n’abaana baitu, nibengondeza omu mananu. Eka yaitu ekyetegeriize ngu obu turaikara nitworobera ebigambo ebirukusangwa omu Matayo 6:​33, Yahwe naija kwikaraga naaturolerra.”

KWETEEKANIRIZA EBYETAAGO BYAITU EBY’OMU KASUMI AK’OMUMAISO

13. Bintu ki ebimu ebi tusobora kukora hati kutukonyera kwehikyaho ebyetaago byaitu obu turaaba tukuzire omu myaka?

13 Obwesige bwaitu omu mukono gwa Yahwe nibusobora kulengwa obu tutekerezaaho omulingo enyikara yaitu esobora kuba obu turaakura omu myaka. Baibuli etwekambisa kukora n’amaani nukwo tusobole kwehikyaho ebyetaago byaitu eby’omu kasumi ak’omumaiso. (Nfu. 6:​6-11) Kandi kiri ky’amagezi kugira eki twayeyahurra ha rubaju habw’akasumi ak’omumaiso. Kyamananu ngu haroho obulinzi obu tuba nabwo obu tuba twine sente. (Mug. 7:12) Baitu nabwo tusemeriire kwetantara kurora ngu okuserra itungo tikyafooka ekintu ekikuru omu bwomeezi bwaitu.

14. Habwaki tusemeriire kutekerezaaho Abeheburaniya 13:5 obu turukuba nitwetekaniriza ebyetaago byaitu eby’omu kasumi ak’omumaiso?

14 Yesu akooleka nk’oku kitali ky’amagezi kweyahurra itungo baitu kandi tutali “[baguuda] omu maiso ga Ruhanga.” (Luk. 12:​16-21) Busaho n’omu ow’amanyire kiki ekiraabaho nyenkya. (Nfu. 23:​4, 5; Yak. 4:​13-15) Nk’abahondezi ba Kristo, haroho ekizibu eki tutangaana. Yesu akagamba ngu tusemeriire kuba twetekaniize ‘kulekaho’ ebintu byaitu byona obu turaaba nitugonza kufooka bahondezi be. (Luk. 14:​33, ftn.) Abakristaayo ab’omu kyasa eky’okubanza omu Buyudaaya bakakora okwefereza oku begondiize. (Baheb. 10:34) N’omu kasumi kanu, ab’oruganda baingi bafeeriirwe emirimo yabo habw’okwanga kwejumbira omu by’obulemi. (Kus. 13:​16, 17) Kiki ekibakonyiire kukikora? Nibesigira kimu omurago gwa Yahwe ogurukugamba ngu: “Tindikuleka na kake kunu tindikuhemukira na kake.” (Soma Abaheburaniya 13:5.) Tukora kyona eki turukusobora kwetekaniriza ebyetaago byaitu eby’omu kasumi ak’omumaiso, kandi kakuba tuhikwaho ebintu ebi tubaire tutarukunihira, twesiga obusagiki bwa Yahwe.

15. Abazaire Abakristaayo basemeriire kuba n’entekereza ki ey’ehikire hali abaana baabo? (Rora n’ekisisani.)

15 Omu buhangwa obumu, abazaire abamu bazaara abaana nukwo ngu obu baraakura, basobole kukora sente nyingi muno nukwo babarolerre obu baraakura. Baibuli egamba ngu abazaire basemeriire kuhikyaho abaana baabo ebyetaago byabo. (2 Kol. 12:14) Ky’amananu ngu abazaire abamu beetaaga obukonyezi obu baba nibakura omu myaka, kandi abaana baingi kibasemeza kukikora. (1 Tim. 5:4) Baitu abazaire Abakristaayo bakyetegereza ngu okusemererwa okw’amaani kuruga omu kukonyera abaana baabo kufooka abaheereza ba Yahwe hatali kubakuza n’ekigendererwa eky’okubasagika omu by’entaahya.—3 Yoh. 4.

Abaswerangaine n’okusemererwa kwingi nibabaza na muhara wabo hamu na musaija we nibakozesa vidiyo. Muhara wabo hamu na musaija we bajwaire refulekita ez’okukozesa omu kwombeka.

Abakristaayo abaswerangaine abesigwa batekerezaaho emisingi ya Baibuli obu baba nibakora encwamu ezirukukwata h’akasumi kaabo ak’omumaiso (Rora akacweka 15)d


16. Abazaire nibasobora bata kutekaniriza abaana baabo kwesagika omu byentaahya? (Abefeso 4:28)

16 Kuraba omu kyokurorraho kyawe, yegesa abaana baawe kwesiga Yahwe obu oraaba nobakonyera kwerolerra. Kurugira kimu omu buto bwabo, booleke omugaso ogw’okukora n’amaani. (Nfu. 29:21; soma Abefeso 4:28.) Obu baraaba nibakura, bakonyere kwekamba ha isomero. Abazaire Abakristaayo, bakora kyona eki barukusobora kukora okuseruliiriza nukwo batunge emisingi ya Baibuli ey’erakonyera abaana baabo kukora encwamu enungi obukirukuhika ha bwegese obu baratunga. Kinu nikiija kibakonyere kwesagika n’okutunga obwire oburukumara obw’okwejumbira omu bwijwire omu buheereza obw’Ekikristaayo.

17. Kiki eki tusobora kugumya?

17 Abaheereza ba Yahwe abesigwa nibasobora kukigumiza kimu ngu Yahwe aine obusobozi hamu n’ekihika eky’okubahikyaho ebyetaago byabo. Nk’oku tuliyo nitwirra ha mpero ey’obusinge bunu, nitusobora kunihira obwesige bwaitu omuli Yahwe kulengwa. Baitu n’obu haraabaho ki, leka tucweremu kimu kwesiga ngu Yahwe naija kukozesa amaani ge kutuhikyaho ebyetaago byaitu. Nitusobora kukigumya ngu omukono gwe ogw’amaani kandi ogugoroirwe, tiguligufahara.

WAKUGARUKIREMU OTA?

  • Masomo ki agaturukwegera ha kyokurorraho kya Musa hamu n’Abaisaleri?

  • Nitusobora tuta kwoleka obwesige bwaitu omuli Yahwe obu tuhikwaho ebizibu omu byentaahya?

  • Kiki eki tusemeriire kutekerezaaho obu turukuba nitwetekaniriza ebyetaago byaitu eby’omu kasumi ak’omumaiso?

EKIZINA 150 Serra Ruhanga Nukwo Ojunwe

a Rora ekicweka “Ebikaguzo Kuruga omu Basomi Baitu” ekiri omu Omunaara gw’Omulinzi ogwa Okitobba 2023.

b Rora ekicweka “Ebikaguzo Kuruga omu Basomi Baitu” omu Watchtower eya Sebutemba 15, 2014.

c Rora ekicweka “Busaho n’Omu ow’Asobora Kuheereza Abakama Babiri” ekiri omu Watchtower eya Apuli 15, 2014.

d KUSOBORRA EKISISANI: Abakristaayo abaswerangaine abesigwa baikara nibabaza n’omwana wabo, ow’arukuheereza na musaija we ha purojekiti ey’okwombeka ha Kyombeko ky’Obukama.

    Ebitabu byʼOrutoro (1996-2023)
    Rugamu
    Taahamu
    • Rutoro
    • Gabana
    • Setingi
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ebiragiro by'Okuhondera
    • Ebiragiro Ebirukulinda Ebirukukukwataho
    • Ebirukukukwataho
    • JW.ORG
    • Taahamu
    Gabana