Oine Obusobozi obw’Okwecweramu!
N’OSOBORA KWECWERAMU NK’OKU OBUSUMI BWAWE OBW’OMU MAISO BULIBA? Abantu abamu batekereza ngu buli kimu kyona ekibaho omu bwomeezi bwabo kikatekanizibwa kara kandi ngu tibaine eki basobora kucwamu ha bwomeezi bwabo. Abantu abamu obu balemwa kuhika ha bigendererwa byabo, bekwasa ngu mpaka kikaba kiine kubaho. Kandi bagamba ngu: “Kikiba kitabatekaniriziibwe.”
Abandi betamwa ensi enu eiturumu habw’okurora okumigirizibwa hamu n’obutalibwinganiza obwijwiremu. Nibasobora kuba bakalengaho kuba n’obwomeezi oburungi—baitu ebintu nk’obulemu, obucwi bw’ebiragiro, ebigwererezi, hamu n’endwaire biikara nibiremesa entekaniza zaabo. Bacwamu eby’okuba n’obwomeezi oburungi kubyerugiraho.
Amananu gali ngu, enyikara ezorukurabamu nizisobora kulemesa entekaniza zaawe. (Omugambizi 9:11) Baitu obukirukuhika ha kutunga obwomeezi obutahwaho omu kasumi ak’omu maiso, egi ncwamu yaawe. Baibuli n’ekyoleka kurungi, nk’oku obusumi bwawe obw’omu maiso nibusigikirra ha ncwamu yaawe. Rora omulingo Baibuli etusoborramu.
Musa, ow’akaba ali mwebembezi ow’ihanga lya Isareri ey’akara, akagambira abantu obu baali bali haihi kutaaha omu nsi ey’ekaba ebaraganiziibwe ati: “Okuntaireho omu maiso gawe obwomezi nokufa, ebyomugisa nebyokukyenwa: nukwo oyegomboze obwomezi, oikalege oli mwomezi, iwe nabaijukuru bawe: okugonzaga Mukama Ruhanga wawe, okuhurraga irakalye nokumugumiraho.”—Ekyebiragiro 30:15, 19, 20.
“Okuntaireho omu maiso gawe obwomezi nokufa, ebyomugisa nebyokukyenwa: nukwo oyegomboze obwomeezi.”—Ekyebiragiro 30:19
Mali! Ruhanga akajuna Abaisareri kuruga omu bwiru omu ihanga lya Misiri kandi yabaha okunihira okw’okutunga obugabe hamu n’obwomeezi oburumu okusemererwa omu nsi ey’akaba abaraganiize. Baitu kinu tikyakubaireho kwonka bataine ekibakozereho. Kusobora kutunga emigisa enu bakaba basemeriire “kwegomboza obwomezi.” Omu mulingo ki? Kuraba omu ‘kugonza Ruhanga, kuhuliriza iraka lye, kandi n’okumugumiraho.’
N’omu kasumi kanu, naiwe oine omugisa ogw’okwecweramu, kandi obusumi bwawe obw’omu maiso nibwija kusigikirra ha ncwamu ey’orakora. Obw’oracwamu kugonza Ruhanga, okahuliiriza irakalye, kandi okamugumiraho, noija kuba oyegomboize obwomeezi—obwomeezi obutahwaho omu nsi empyaka. Baitu ebintu binu eby’osemeriire kukora, nibitwarramu ki?
CWAMU KUGONZA RUHANGA
Okugonza nugwo omulingo gwa Ruhanga ogurukukira obukuru. Omukwenda Yohana akaterekerezebwa omwoyo ogurukwera yahandiika ati: “Ruhanga nukwo kugonza.” (1 Yohana 4:8) Enu niyo ensonga habwaki Yesu obu bamukagwize ekiragiro ekirukukirayo obukuru omu biragiro byona, akagamba ati: “Gonza [Yahwe] Ruhanga wawe nomutima gwawe gwona, nobwomezi bwawe bwona, namagezi gawe gona.” (Matayo 22:37) Enkoragana enungi na Ruhanga nesigikirra ha kugonza hatali ha kumutiina rundi kumworobera habw’obutamanya. Baitu, habwaki, tusemeriire kucwamu kumugonza?
Okugonza Yahwe ainiire abantu, kuli nk’okw’omuzaire ainiire abaana be. Abazaire ab’okugonza n’obu baraaba tibahikiriire, begesa, bagarramu amaani, basagika kandi bahana abaana baabo habwokuba nibagonza batunge okusemererwa kandi babe basinguzi. Abazaire bo betagisa ki abaana babo? Nibagonza abaana baabo baboleke okugonza hamu n’okuhondera ebi babegeseze nukwo basobole kuba kurungi. Nikituhuniriza Isitwe ow’omu iguru kutunihirramu kumusiima habw’ebirungi byona eby’atukoliire?
HULIRIZA IRAKALYE
Omu rulimi Baibuli yabandize kuhandiikwamu, ekigambo “huliriza” kikira kumanyisa “kworobera.” Kinu tinikyo tuba nitumanyisa obutuba nitugambira abaana, “kuhuliiriza abazaire babo”? Nahabweki, kuhuliiriza iraka lya Ruhanga nikimanyisa kwega n’okworobera ebyarukutugambira. Nk’oku tutarukusobora kuhurra iraka lya Ruhanga, nitusobora kumuhuliiriza kakuba tusoma Baibuli kandi tukakorra hali ebi ebitwegere omu Kigambo kye.—1 Yohana 5:3.
Kwoleka obukuru obw’okuhuliiriza iraka lya Ruhanga, Yesu akagamba ati: “Omuntu taba mwomezi nebyokulya byonka, baitu nekigambo kyona ekiruga omu kanwa ka Ruhanga.” (Matayo 4:4) Nk’oku eby’okulya eby’omubiri by’omugaso hali itwe, nukwo n’okwega hali Ruhanga kikuru muno n’okukiraho. Habwaki? Omukama Sulemani ow’akaba aine amagezi maingi akagamba: “Amagezi rukomero, nkefeza okuziri orukomero: baitu okumanya nikyo kirukukirra, amagezi okulinda obwomezi bwogu [anyinago].” (Omugambizi 7:12) Okumanya hamu n’amagezi ebiruga hali Ruhanga nibisobora kutulinda kasumi kanu kandi n’okutukonyera kukora encwamu eziraturugirramu kutunga obwomeezi obutahwaho omu kasumi ak’omu maiso.
KUMUGUMIRAHO
Ijuka ekyokurorraho kya Yesu ekitubaire tubalizeeho omu kicweka ekitwarugaho, nambere agambire ati: “Irembo lifunzire nomuhanda ogutaha omu bwomezi muke, nabo abaguzora bake.” (Matayo 7:13, 14) Kurubatira omu muhanda nk’ogu, nitwetaaga obukonyezi kandi n’okwikara haihi n’omukugu ow’asobora kutwebembera kuhika nambere turukugenda—nuho omu bwomeezi obutahwaho. Nahabweki, kikuru kwikara haihi na Ruhanga. (Zabuli 16:8) Kinu nitusobora kukikora tuta?
Buli kiro, tuba n’ebintu bingi ebitusemeriire kukora hamu n’ebindi biingi ebitugonza kukora. Ebintu binu nibisobora kututwarra obwire, rundi kutuhugura tukesanga tutaine obwire obw’okukora Ruhanga eby’arukutwetagisa. Enu niyo ensonga habwaki, Baibuli etwijukya ngu: “Nukwo mwerindege okumugenda nimwekenga, tikuli nkabadomadoma, baitu nkabamagezi; nimwegurra [obwire], baitu ebiro biri bibi.” (Abefeso 5:15, 16) Twikara haihi na Ruhanga obutwebembeza enkoragana yaitu nauwe nk’ekintu ekikuru omu bwomeezi bwaitu.—Matayo 6:33.
ENCWAMU YAAWE
N’obukiraaba ngu busaho kintu eky’osobora kukora kuhindura ebiwarabiremu kara, oine eby’osobora kukora iwe n’abagonzebwa baawe kusobora kutunga obwomeezi obw’omu maiso oburungi. Baibuli netwoleka ngu Isitwe ow’omu iguru, Yahwe Ruhanga, natugonza muno kandi natugambira ebitusemeriire kukora. Tekerezaaho ebigambo bya nabbi Mika binu:
“Akwolekere, iwe omusaija, eki ekiri kirungi; kandi [Yahwe] naserra ki namberoli, rundi okukora ebyobulyo, nokugonza okuganyira, nokugenda nobuculezi hamu na Ruhanga wawe?”—Mika 6:8.
Oraikiriza omugisa Yahwe ogw’akuhaire ogw’okugendera hamu nauwe nukwo osobole kutunga emigisa etalihwaho ey’atekaniriize abo abarukumworobera? Encwamu yaawe!