Ensi Enu N’egya Nkaha?
Emihito n’ebirukukanga nibyo bikuba mumakuru aga buli kiro munsi yoona! Baitu nibimanyisa ki?
OKWERINDA KWA BULI OMU: Bomu nizihulika omu butale. Abasomesa hamu n’abaana baraswa ha isomero. Abaana abato banyagwa kuruga ha bazaire babu. Abakazi n’abantu abakuru barumbwa nibaibwaho ebintu byabu misana tuku.
HABY’EDIINI: Amadiini gasagikire embaju ezikurwana mu bulemu. Abakuru b’ediini benyegerirwe mukwita abantu kw’ekirindi. Abasosorodooti basihaine n’abaana abato; baitu eklezia n’ebiserekerra. Okukeeha kw’abantu abarukugenda mu makanisa, n’ebyombeko by’amakanisa bitunzirwe.
EBY’OBUHANGWA: Ebibira bimazirweho abo abarukutekaho eby’obusubuzi. Ebisaka n’ebibira bifokere bwerre nabo abarukusenya enku. Amaizi gasisirwe, tigakyali marungi kunywebwa. Eby’okusoha bisisirwe obutwa kuruga mu makorro hamu n’ensoha embi. Kandi n’embeho ei turukwikya esisirwe.
EBY’ENTAHYA: Entahya eya buli muntu arukwikara hansi y’irungu lya Sahara eri nka dolla za Amerika 480 buli mwaka. Omururu gwabo abarukukurra ebitongole ebikuru bibiretire kugwa, n’abaingi baferirwe emirimu. Obugobya buferize abantu abaleeta sente zabu munu.
ENJARA: Abantu haihi abarukwingana 800,000,000 munsi yoona barara bataliire.
OBULEMU: Abantu abakurira 100,000,000 baferirwe obwomezi bwabu ha bw’obulemu obw’omu kyasa kya makumi abiri. Ebyokurwanisa ebya maani aga nuclear ebisobora kuhwerekereza obwomezi bw’abantu emirundi n’emirundi. Obulemu bw’omunda y’ensi. Obulemu bw’okukangisiriza bujanjaire mu nsi yoona.
ENFU N’ENDWAIRE EZINDI: Ekihinzi ekyamanywaga nka Spanish flu kikaita abantu 21,000,000 mu 1918. AIDS hati “nubwo burwaire oburukwita muno mubyafayo by’omuntu.” Ekokoro n’oburwaire bw’omutima nibuleta ennaku okwetorora ensi.
Cumitiriza hali ebyo ebiturukira mu makuru. Biri mu kicweka kimu kyonka eky’ensi? Rundi bijanjaire omu nsi yoona?
[kasanduuko/Eisisani ekiri ha rupapura 5]
Mazima Ruhanga Afaayo?
Kuba mubujune obuletwa kufeerwa ebintu, omugonzebwa rundi ebibaireho munsi ebirukutinisa biretera abantu baingi okwekaguza ngu habwaki Ruhanga tabitahamu akabitanga kubaho.
Mazima Ruhanga afaayo. Atuhaire obwebembezi oburukwesigwa kandi n’okutuha okuhumura hati. (Matayo 11:28-30; 2 Timoseo 3:16, 17) Ataireho omusingi ogugumire nambere arukwija kumarraho kimu obusasamaro, oburwaire, hamu n’okufa. Entegekaze nizoleka ngu tarukufaayo hali abantu b’ensi emu yonka baitu na hali abantu b’ensi zoona, n’enganda n’endimi.—Engero 10:34, 35.
Itwe tufaayo kuhika nkaha? Nomanya noha Ayahangire iguru n’ensi? Ibara lye nuwe oha? Ekigendererwa kye nikyo kiha? Ebikaguzo binu abigarukamu mu Baibuli. Muyo natugambira entegeka ye yoona eyarukukora okumaraho obusasamaro n’oburwaire hamu n’okufa. Itwe kugasirwa twine kukoraki? Twine kumwegaho hamu n’ebigendererwa bye. Tusobora tuta okunihira okutunga emigisa okuruga mwebyo ebyanihize obuturaba tutarukumwikiririzamu? (Yohana 3:16; Abaheburaniya 11:6) Twine okukwata ebyarukutwetagisa. (1 Yohana 5:3) Nofaayo muno hali eki?
Okumanya kurungi habwaki Ruhanga alekereho ebizibu binu okweyongera, twine kwetegereza ensonga enkuru. Baibuli n’egisoborraho. Ha rupapura 15 orw’ekitabo kinu, ensonga enu enkuru n’esobororwaho.