XIINXALLOTE BIRXICHO 3
Ati Maganikki Yihowa Albaanni Ayirradoho!
“Qeelammummo yannara dihawinonke.”—FAR. 136:23.
FAARSO 33 Duhakki Yihowara Tuqqi
GUULCHOa
1-2. Batinye Yihowa soqqamaanora hiittoo qarri iillannonsa? Kuni qarri ma assansara dandaanno?
HANNI aane nooha sase lawishsha hendo: Mittu wedellichu rodiira akime buutote dhibbi amadinosita kultusi. Mitto jawa rodoo loosunni fushshine shorrinisi; isi wole looso diinaggaawe hasiꞌrinoha ikkirono diafiꞌrino. Mitte ammanantinoti jawa rodoo, wolqa ajjinose daafira albi geeshsha Yihowara soqqama didandiitino.
2 Aterano aleenni kulli gedee qarri iillinoheha ikkiro, xaate asse afeemmori dino yite hedattoha ikkara dandaanno. Kuni qarri hagiirre hoogatto gede, ateneetira ayirrinyu heeꞌrannohekki gedenna wolu manni ledo noohe aante baꞌanno gede assara dandaanno.
3. Sheexaanuno ikko isi gashshe noo manni heeshsho ma garinni laꞌꞌanno?
3 Tenne alamera heeshshote noose lao Sheexaanunnite gedeete. Sheexaanu mannu ooso horo ayirrise diegennino. Isi, Maganu hajajo diingiro reyinannita seekke afinoha ikkirono, Heewani hatto assituro wolaphitannota kule xagarinose. Woꞌmante yannara tenne alame daddalo, poletikanna ammaꞌno gashshannohu Sheexaaneho. Hakko daafira, batinye daddalaano, poletiku gashshaano, hattono ammaꞌnote sooreeyye Sheexaanu gede mannu heeshsho ayirrisa hoogansa dhagge diꞌꞌikkitannonke.
4. Konni birxichira maa ronseemmo?
4 Yihowa kayinni ninkeneetira ayirrinyu heeꞌrankera hasiꞌranno; qoleno, waagu dinoe yine hendeemmo gede assannori iillannonke woyite kaaꞌlannonke. (Far. 136:23; Rom. 12:3) Konni birxichira, aane noo coyi tuncu yaannonke woyite Yihowa kaaꞌlannonkehu hiittoonniitiro ronseemmo: (1) Dhibbu waadannonke woyite, (2) Angate anje amaddannonke woyitenna (3) Lophinyunni kainohunni xaate Yihowara soqqama didandeemmo yine hendeemmo woyite. Balanxe kayinni, ninke mittu mittunku Yihowa albaanni muxxe ikkinoommota leellishshanno taje laꞌno.
NINKE YIHOWA ALBAANNI MUXXETE
5. Mannu ooso Yihowa albaanni muxxe ikkitinota leellishannori maati?
5 Kalaqammoommohu bushshunni ikkirono, ninke waagi bushsha rooreho. (Kal. 2:7) Hanni ninke Yihowa albaanni muxxete yineemmo gede assannonkeha mito korkaata laꞌno. Maganu mannu ooso isi akatta heedhannonsa gede asse kalaqino. (Kal. 1:27) Hatto assasi, uullate aana noohu wolu kalaqami baalunkunni roorse laꞌꞌannonketa leellishshanno; qoleno isi mannu oosora uullanna saada gashshitanno gede silxaane uyinonsa.—Far. 8:4-8.
6. Guuntete xeꞌne noonkeha ikkirono, Yihowa albaanni muxxe ikkinoommota leellishshannoti wole taje hiikkuriiti?
6 Addaaminna Heewani cubbo loossuhu gedensaannino, Yihowara mannu ooso muxxete. Isi lowo geeshsha ayirrisannonke daafira, baxanno Beettosi Yesuusa cubbinkera wodo asse uyinonke. (1 Yoh. 4:9, 10) Yihowa wodote kakkalo widoonni, Addaami cubbinni kainohunni reyitino “cubbaataammanna keeraano” reyotenni kayisanno. (Soq. 24:15) Maganu Qaali fayyimmanke gari, noonke jajji woy dirinke ikki geeshshihano ikkiro, isi albaanni muxxe ikkinoommota kulanno.—Soq. 10:34, 35.
7. Yihowa soqqamaasine isi albaanni muxxe ikkitinota leellishshannoti wole taje hiikkuriiti?
7 Yihowa albaanni muxxe ikkinoommota leellishshannoti wole tajeno no. Maganu minisira abbinonke, hattono dancha duduwo macciishshinummo yannara maa assinoommoro laino. (Yoh. 6:44) Yihowawa shiqqi yaa hananfummota isino ninkewa shiqqi yiino. (Yai. 4:8) Qoleno isi, ninke rosiisate babbaxxitino qixxaawo qixxeessino; tini, isi albaanni muxxe ikkinoommota leellishshanno. Yihowa ninke xa hiittooreetironna konni kaꞌa woyyaambe hiittoo manna ikka dandiineemmoro afino. Qoleno baxannonke daafira seejjannonke. (Law. 3:11, 12) Tini ninke Yihowa albaanni muxxe ikkinoommota leellishshanno tajeeti!
8. Faarso 18:27-29 noo hedo iillinonke qarri daafira gara ikkitino lao heedhannonke gede kaaꞌlitannonkehu hiittoonniiti?
8 Mitootu Daawiti ditidhinoho yite heddinoha ikkirono, isi Yihowa baxannositanna kaaꞌlannosita afino. Tenne afasi gara ikkitino lao heedhannosi gedenna hexxo mudhannokki gede kaaꞌlitinosi. (2 Sam. 16:5-7) Ninkeno wolqa baꞌneemmo woyite woy qarru iillannonke yannara Yihowa gara ikkitino lao heedhannonke gedenna iillinonke qarra qeelleemmo gede kaaꞌlannonke. (Faarso 18:27-29 nabbawi.) Yihowa kaaꞌlinke geeshsha, aye coyino isira hagiirrunni soqqammeemmokki gede assankera didandaanno. (Rom. 8:31) Xa hanni Yihowa albaanni muxxe ikkinoommotanna isi baxannonketa roorenka qaaga hasiissannonketa sase doogga laꞌno.
DHIBBU WAADANNONKE WOYITE
Maganu Qaale nabbawanke dhibbunni kainohunni macciishshantannonketa gara ikkitinokki hedo hooꞌlate kaaꞌlitannonke (Gufo 9-12 lai)
9. Dhibbu hedonke gawajjannohu hiittoonniiti?
9 Dhibbu hedonke gawajjaranna xaate waagu dinoe yine hendeemmo gede assankera dandaanno. Wolootu dhuka baꞌnoommota woy mannu anga laꞌꞌa hananfoommota afansa saalsiissankera dandiitanno. Mannu dhiwammoommota afa hoogiro nafa, alba assineemmore assa dandiineemmokkita huwantummoro saallammora dandiineemmo. Togoote qarru yannara Yihowa irkisannonke. Hiittoonni?
10. Lawishsha 12:25 kultanno garinni, dhiwammeemmo woyite kaaꞌlannonkeri maati?
10 Dhiwammeemmo woyite, ‘danchu qaali’ jawaachishankera dandaanno. (Lawishsha 12:25 nabbawi.) Yihowa Qaalisi giddo, dhiwammummorono isi albaanni muxxe ikkinoommota kultanno hedo borreessiisino. (Far. 31:19; 41:3) Qaalesi marro marro nabbambummoro, Yihowa dhibbinkenni kainohunni macciishshantannonketa gara ikkitinokki hedo hooꞌlineemmo gede kaaꞌlannonke.
11. Yihowa mitto rodoo kaaꞌlinosihu hiittoonniiti?
11 Hanni Horihera iillinosire laꞌno. Isi wedellichu heeꞌreenna wolqa quursannohunna baasanni haꞌranno dhibbi amadinosi; qoleno kuni dhibbi waagu dinoe yee hedanno gede assinosi. Isi togo yino: “Kuni dhibbi hedoommokkire abbinoe, qoleno mannu ane aana illachishanno gede assino daafira saaloommo. Dhibbu baasanni haꞌrieta, albillitte ikkeemmota hedanni yaadoommo. Tini mikita baeemmo gede assitinoe; konnira Yihowa kaaꞌlannoe gede huucciꞌroommo.” Yihowa kaaꞌlinosihu hiittoonniitiyya? Isi togo yiino: “Hedoꞌya billaallitanni qarrissannoe daafira, Faarsote maxaafinni Yihowa mannisira hedannota leellishshannota boode kiiro calla nabbaweemmo gede jawaachinshshoonnie. Kuri qummeeshshuwa barru baala wirro wirro nabbawaꞌya sheshifateemmonna jawaateemmo gede kaaꞌlitinoe. Gale hose mannu, albiꞌya hisatanni haꞌrinota huwatino. Isinni insa ani hexxo mudha hoogaꞌya jawaachishshinonsata coyidhino. Hatte yannara Yihowa huuccattoꞌya macciishshinota huwatoommo! Isi, aneneetira nooe lao biddi assiꞌreemmo gede kaaꞌlinoe. Dhiwamummorono Yihowa ma garinni laꞌꞌannoero Qaalisi kulannore illachisha hanafoommo.”
12. Dhibbu waadannoheha ikkiro, Yihowa kaaꞌlo afiꞌra dandaattohu hiittoonniiti?
12 Ateno dhibbu waadannoheha ikkiro, nootto gari Yihowara leellannosita huluullantooti. Iillinohe qarra lainohunni gara ikkitino lao heedhannohe gede kaaꞌlahera huucciꞌri. Hattono Yihowa Qaalisi giddo borreessiisinota jawaachishshanno hedo afiꞌrate sharrami. Yihowa soqqamaasinesi mageeshshi geeshsha baxannoro kultanno qummeeshshuwa illachishi. Hatto assittoro, isi ammanante soqqantannosirira baalaho danchumma assannonsata huwatatto.—Far. 84:11.
ANGATE ANJE AMADDANNONKE WOYITE
Yihowa towaateemmoꞌne yee qaale einota qaaganke looso hoongeemmo yannara kaaꞌlitannonke (Gufo 13-15 lai)
13. Mittu anni loosunni fushshine hunnisiro mayyee hedara dandaanno?
13 Baalunku maatete umi, maatesira hasiisannore shiqisha hasiꞌranno. Ikkollana, hanni mittu rodii assinori nookkiha loosunni fushshine hunnoonnisi yine hendo. Isi wole looso afiꞌrate diinaggaawe hasiꞌrinoha ikkirono hoogino. Tini, waagu dinoe yee hedanno gede assitasira dandiitanno. Ikkina, kuni rodii Yihowa eino qaale illachishasi kaaꞌlitannosihu hiittoonniiti?
14. Yihowa eino qaale wonshanno gede assannosiri maati?
14 Yihowa woꞌmante yannara eino qaale wonshanno. (Iya. 21:45; 23:14) Isi hatto assannohu mayiraati? Umihunni, suꞌmisira yeeti. Yihowa ammanantino soqqamaanosi towaateemmo yee qaale eino; isi konne qaalesi wonshate giddeetu noosihu gede asse hedanno. (Far. 31:1-3) Qoleno, isi maatesi miilla ikkinoommore ninke towaata hooginkero, tini lowo geeshsha dadillissannonketa afino. Yihowa maalaamittetenna ayyaanaamittete hasattonke wonshannota kule qaale eino; qoleno eino qaale wonshannokki gede assasira dandaannori dino!—Mat. 6:30-33; 24:45.
15. (a) Umi xibbi diri Kiristaanira mayi qarri iillinonsa? (b) Faarso 37:18, 19 noo hedo maa hexxineemmo gede kaaꞌlitannonke?
15 Yihowa eino qaale wonshannota qaaganke, angate anje amaddannonke woyite iso hexxineemmo gede kaaꞌlitannonke. Hanni umi xibbi diri Kiristaani lawishsha laꞌno. Yerusaalamete noo songora buutote darti iillinsata, “soqqamaasine calla agurranna ammanaano baala” billaallitino. (Soq. 8:1) Hanni kuni mageeshshi qarraatiro hendo! Konne Kiristaana angate anje amaddansara dandiitanno. Insa qaensanna loosonsa agurte hadhinoha ikkara dandaanno. Ikkirono, Yihowa tuge diagurinonsa; qoleno hagiirrinsa dibaino. (Soq. 8:4; Ibi. 13:5, 6; Yai. 1:2, 3) Yihowa kuri ammanantino Kiristaana kaaꞌlinte gede, ninkeno kaaꞌlannonke.—Faarso 37:18, 19 nabbawi.
LOPHINYU AMADANNONKE WOYITE
Assa dandiineemmore illachishanke lophinyu amadinkerono Yihowa ninkeno ikko soqqanshonke naadannota addaxxineemmo gede assitannonke (Gufo 16-18 lai)
16. Yihowa magansiꞌranke lowori gede asse laꞌꞌannota huluullammeemmo gede assankera dandaannori maati?
16 Geedhineemmo woyite, xaate Yihowara asse afeemmori dino yine hendeemmoha ikkara dandaanno. Moote Daawitino lophinyu amadisi yannara hatto yee hedinoha ikkara dandaanno. (Far. 71:9) Ikkina Yihowa kaaꞌlannonkehu hiittoonniiti?
17. Jeeri woꞌnaalshinni maa ronseemmo?
17 Hanni Jeeri yinanni rodoo woꞌnaalsha laꞌno. Jeeri, Gambooshshu Addaraashera Yihowa soqqanshora horoonsiꞌnanni minna gatamarate daafira uyinanni qajeelsha adhitanno gede koyinsoonnise; ikkollana ise konne qajeelsha adha dihasidhino. Ise togo yitino: “Ani geerchotenna gunnittete; qoleno Yihowara soqqamate kaaꞌlitannoeti mitte dandoo dinoe. Kaaꞌle afeemmari nooha dilawannoe.” Jeeri gaꞌa gede qajeelsha uyinara hashsha giddoseta huuccattotenni Yihowara hasaaphitino. Ise huluullantanni heedhe layinki barra Gambooshshu Addaraashe hadhino. Qajeelshunniwa mittu rodii kifile shiqishanni, baalunkunni roore hasiissanno dandoo Yihowa rosiisannonke gede maahoyye yaate yee coyiꞌrino. Ise hakkawarita qaagge togo yitino: “‘Togoo dandoo anerano nooe!’ yee hedumma. Yihowa huuccattoꞌya macciishshinoti leeltinoe daafira wiꞌlumma. Yihowara aa dandeemmari nooetanna isino rosiisaera hasiꞌrannota huwatoomma. Qajeelshaho eumma woyite waajjishinoe, qoleno hatte yannara hexxo mudhenna wolqa bae noomma. Qajeelshuwiinni fulumma woyite kayinni huluullama agure, jawaante afiꞌrenna waagu nooe yee hedanni fuloomma.”
18. Qullaawu Maxaafi, geedhimma amaddunkerono Yihowa isira soqqamate assineemmore naadannota leellishannohu hiittoonniiti?
18 Geedhinummorono Yihowa horoonsiꞌrannonketa dihuluullammeemmo. (Far. 92:12-15) Yesuusi, gari dandoo dinoe woy asse afeemmori shiimareetilla yine hendummorono, Yihowa isira soqqamate assineemmore naadannota rosiisinonke. (Luq. 21:2-4) Hakko daafira assa dandaattore illachishi. Lawishshaho, Yihowa daafira wolootaho kula, roduuwikkira huuccatto assa, hattono wolootu ammanante heedhanno gede jawaachisha dandaatto. Yihowa ledosi loossanni noottohu gede asse laꞌꞌannohehu lowore assootto daafira ikkikkinni isira hagiirrunni hajajamoottosi daafiraati.— 1 Qor. 3:5-9.
19. Roomu Sokka 8:38, 39 noo hedo maa buuxissannonke?
19 Soqqamaasinesi lowo geeshsha baxanno Magano Yihowa magansiꞌranke lowo ayirrinyeeti. Yihowa kalaqinonkehu isi fajjo wonshineemmo gedeeti; qoleno hagiirru noo heeshsho heeꞌra dandiineemmohu iso magansiꞌnummorooti. (Aju. 4:11) Alame waagu nookkiri gede assite laꞌunkerono, Yihowa kayinni ayirrisannonke. (Ibi. 11:16, 38) Dhibbu waadinkerono, hattono angate anjenna lophinyu amadinkerono baxillaanchu iimi Anninkewiinni badankera dandaannori nookkita qaango!—Roomu Sokka 8:38, 39 nabbawi.
a ‘Ditidhoommoho’ yite hedatto gede assannori iillinohe? Konni birxichira, Yihowa mageeshshi geeshsha baxannonkero ronseemmo. Qoleno, aye geeshshi qarri iillinkerono ninkeneetira ayirrinyu heeꞌrannonke gede kaaꞌlannonkeri maatiro laꞌneemmo.
FAARSO 30 Annaꞌya, Maganoꞌyanna Jaalaꞌya