Mbaï ti Fini
Ti hinga nda ni so Nzapa azia lege na pasi agbian gigi ti mbi
TËNË TI HARRY PELOYAN
Ngbanga ti nyen Nzapa azia lege na pasi? Ngbene ye so mbi de molenge la si mbi yeke hunda tere ti mbi na tënë so. Babâ na mama ti mbi ayeke lani azo so asara kua ngangu, ala sara ye na lege ni nga ala yeke gi nzoni duti ti sewa ti ala. Ye oko, tënë ti Nzapa agbu lani bê ti babâ ti mbi pëpe. Ti Mama, a gbu bê ti lo gi kete. Ye so asara si ala lingbi lani ti kiri tënë na hundango ndo ti mbi ni so pëpe.
NA NGOI ti Use Bira so Amû Sese Kue, so asungba lani na ngu 1939, nga na pekoni, tënë so akiri agbu bê ti mbi ngangu. Na ngoi ni kâ, mbi yeke turugu ti lê ti ngu teti ngu ota na ndo ni tongaso. Tongana bira ni ahunzi awe, a tokua mbi ti sara kua na yâ ti mbeni mangboko so ayeke gue na Chine ti mû maboko na azo kâ so agirisa aye ti ala kue. Mbi sara ngu oko kâ tongaso, na mbi bâ tongana nyen gbâ ti azo abâ pasi mingi.
A-Chinois ayeke azo so ahinga ti sara kua nga ala hinga ndo mingi. Me mingi ti ala awara aye ti ngangu ndali ti so Use Bira so Amû Sese Kue aga na nzinga nga na aye ti ngangu na kodoro ni. Me tongana mbi bâ akete pendere molenge so ayeke iri ye na tïtî e tongana e yeke sigigi na yâ ti mangboko ti e ti gue ti tambela, nga tongana mbi bâ ala woko na nzara nga ala yü agbagbara bongo, bê ti mbi aso mbi ngangu.
Ndali ti nyen tongaso?
A dü mbi na ngu 1925 na mbi kono na Californie, mbeni kodoro na Amerika. Mbi de ti bâ mara ti ye tongaso lâ oko pëpe. Ndani la si mbi yeke hunda ka tere ti mbi lakue, ‘Tâ tongana mbeni Zo ayeke dä so aleke ye kue nga lo yeke na ngangu mingi, ngbanga ti nyen lo zia si mara ti aye tongaso asi na azo mingi, na mbilimbili amolenge so asara ye oko pëpe so?’
Mbi hunda nga tere ti mbi mbi tene tongana Nzapa ayeke tâ dä, ngbanga ti nyen lo zia si mara ti fango zo gbani gbani tongaso, wala kuâ, wala futingo ndo nga na pasi ayeke si na azo, na so ngbene ye giriri? Na mingi ni ngbanga ti nyen lo zia si azo ahon kutu 50 akui na Use Bira so Amû Sese Kue? Nga, na yâ ti bira ni so kue, ngbanga ti nyen azo ti bungbi ti vorongo oko afâ tere na popo ti ala ndali ti so mara ti ala ayeke nde nde? Na so kue gi amokonzi-nzapa ti ala si apusu ala ti sara aye so.
Masini ti bango na atongoro
Na ngoi so Use Bira so Amû Sese Kue asungba, a fâ azo gbani gbani. Ye so apusu mbi ti hunda tere ti mbi wala Nzapa ayeke biani dä. Me mbeni lâ, so mbi de mbi gue mbi sara kua ti turugu pëpe, na ekole, wafango senda-ye na e ahunda na e ti leke mbeni ye. Teti so mbi ye ti hinga ye na ndo ti atongoro, mbi to nda ti leke mbeni kota masini ti bango na atongoro so mbi zia tatara na ndo ni. A hunda na mbi nze omene ti leke masini ni so kue.
Na mbeni bï, tongana nze asu pëpe, mbi sigigi na kota masini ti mbi ti bâ na atongoro. Kozoni ti tene mbi sara kusala na ni la. Tongana mbi bâ gbâ ti atongoro so ayeke na lê ti nduzu nga tongana nyen aye kue atambela tâ nzoni mingi, bê ti mbi adö. Na pekoni, tongana mbi manda so ambeni ye so mbi bâ ti mbi ândö mbi tene a yeke atongoro ayeke tâ gi abungbi ti atongoro, bê ti mbi akiri adö mingi. Senge pëpe ngbanga ti so na yâ ti aye oko oko so, a yeke wara atongoro ngbundangbu mingi mingi dä. A yeke tongana bungbi ti atongoro so sese ti e ayeke dä.
Na bê ti mbi mbi tene so ‘aye so kue aga tâ gi na bê ti ala tongaso pëpe. Tongana a ga gi gbagburu tongaso, ka a yeke tambela kue na lege ni pëpe. Me tongana e bâ lê ti nduzu, aye kue ayeke tambela tâ na lege ni mo bâ mo tene mbeni zo so ayeke na ndara mingi si aleke ni. Biani, Nzapa ayeke tâ dä la?’ Kozoni si mbi bâ atongoro so, ti mbi, Nzapa ayeke ti lo lani dä oko pëpe. Me aye so mbi bâ so asara si mbi zia tënë so kete.
Tongaso mbi hunda tere ti mbi, mbi tene: ‘Tongana Nzapa ayeke biani dä, si lo yeke na ngangu nga na ndara mingi ti leke aye ti kpene so ayeke na lê ti nduzu so, lo lingbi ti leke dutingo ti sese so ayeke tâ ye ti mawa so pëpe? Ngbanga ti nyen si lo zia lege na aye ti sioni so kue ti bâ gigi?’ Tongana mbi hunda atënë so na awamabe, ala kiri nzoni tënë na mbi pëpe.
Tongana mbi hunzi ekole ti mbi na mbi sara angu mingi na da senda-gi, mbi lï na yâ kua ti turugu ti lê ti ngu ti Amerika. Ye oko, amokonzi-nzapa ti aturugu ni nga kue amû nga mbeni nzoni kiringo tënë na mbi pëpe. Mingi ni, awamabe ayeke tene gi, “Zo ahinga li ti lo na akusala ti Nzapa pëpe.”
Mbi ngbâ ti gi ti hinga nda ni
Tongana mbi zia kodoro ti Chine si mbi yeke kiri na Amerika, tënë so “ngbanga ti nyen Nzapa azia lege na pasi?” angbâ lakue na li ti mbi. A yeke ngangu na mbi ti zi ni na li ti mbi, mbilimbili tongana mbi bâ acimetière na azoa nde nde ti Pacifique so mangboko ti e aluti dä. Mingi ti adû ti kuâ ni ayeke ti akoli so akui tongana ala de maseka mingi.
Tongana mbi si na Amerika awe, mbi zia kua ti turugu ni na mbi gue na da senda-gi ti Harvard na Cambridge, Massachusetts, ti hunzi tanga ti ngu oko ti mbi ni. Tongana mbi hunzi ngu ni so, mbi wara kota-mbeti ti mbi, me mbi kiri na Californie pëpe, ndo so mbi kono dä. Mbi bâ so a yeke nzoni mbi ngbâ na mbage ti Tö ti Amerika teti mbeni kete ngoi ti wara kiringo tënë na ahundango tënë ti mbi ni. Mbi leke lani ti gue na New York. Kâ abungbi ti vorongo nzapa ayeke mingi, na mbi lingbi ti gue na ambeni ti bâ ye so ala yeke fa.
Na New York, mama kota ti mbi, Isabel Kapigian, ahunda mbi ti ngbâ na ndo ti lo. Lo na amolenge ti lo ti wali use, Rose na Ruth, ayeke aTémoin ti Jéhovah. Ndali ti so mbi bâ mbi tene tënë ti mabe ti ala ayeke nzere na mbi pëpe, mbi to nda ti gue na ambeni bungbi ti vorongo nde. Mbi yeke sara tënë na azo ni nga mbi yeke diko ambeti ti ala. Mbi yeke hunda ka na azo ni so ti fa na mbi ngbanga ti nyen Nzapa azia lege na pasi, me ala nga kue ahinga kiringo tënë ni pëpe. Tongaso mbi tene peut-être Nzapa ayeke ti lo dä pëpe.
Mbi wara akiringo tënë ni
Na pekoni, mbi hunda na mama kota ti mbi nga na amolenge ti lo wala mbi lingbi ti diko ambeni mbeti ti ala ti hinga tënë so aTémoin ti Jéhovah atene na ndo ni. Tongana mbi diko ambeti ti ala ni, hio mbi bâ so tënë ti aTémoin ti Jéhovah ayeke nde mingi na ti tanga ti abungbi ti vorongo nzapa. Kiringo tënë ni alondo gi na yâ ti Bible na anzere na mbi. Gi na yâ ti kete ngoi, a kiri tënë na tënë so mbi yeke hunda ka na tere ti mbi: “Ngbanga ti nyen Nzapa azia lege na pasi?”
A yeke gi so pëpe, me mbi bâ nga so aTémoin ti Jéhovah ayeke sara ye alingbi na akiringo tënë so ala yeke mû na yâ ti Bible. Na tapande, mbi hunda lani na mama kota ti mbi nyen la si amaseka-koli Témoin ti Jéhovah asara lani na Zamani na ngoi ti Use Bira so Amû Sese Kue? Ala lï na yâ ti turugu nga ala bara ndo, ala tene “Heil Hitler!”, so ti tene “salut ayeke na tïtî Hitler!”, tongana ti so Hitler ahunda lani? Ala bara bendere ti azo ti Hitler ni? Lo tene so ala sara aye so pëpe. Ala duti ti ala nde. Ndali ni a tokua ala na akando ti pasi, si a fâ ala kâ mingi. Mama kota ti mbi atene nga so, na ngoi ti bira ni so, aTémoin ti Jéhovah na ndo kue aduti ti ala nde. Ala mû mbage na bira ni pëpe. Même na akodoro so démocratie ayeke dä, a bi amaseka-koli Témoin ti Jéhovah na da ti kanga ngbanga ti so ala ye ti mû mbage ti ala na bira ni pëpe.
Na pekoni, mama kota ti mbi ahunda na mbi ti diko Jean 13:35. A tene: “Na lege so, fade azo kue ahinga i yeke adisciple ti Mbi, tongana i ndoye tere ti i na popo ti i.” A lingbi atâ Chrétien aduti na ndoye so na ndo kue so ala yeke dä, si azo alingbi ti hinga ala tongana adisciple ti Jésus. Ala yeke bi tere ti ala lâ oko pëpe na yâ ti abira, ti fâ tere na popo ti ala ngbanga ti so mara ti ala ayeke nde nde! Lo hunda nga mbi: “Lani so Rome asara abira, mo pensé so Jésus na adisciple ti lo alingbi lani ti bi tere ti ala na yâ ti abira so na ti fâ tere na popo ti ala?”
Lo hunda nga mbi ti diko 1 Jean 3:10-12. A tene: “Azo alingbi hinga amolenge ti Nzapa na amolenge ti zabolo na lege so: azo kue so ayeke sara mbilimbili pëpe na ala yeke ndoye ita ti ala pëpe ayeke ti Nzapa pëpe . . . a lingbi e ndoye tere ti e na popo ti e, na e sara tongana Caïn pëpe, lo so ayeke ti wato-sioni, na lo fâ ita ti lo ti koli.”
Tënë ti Bible ayeke polele. Atâ Chrétien aye tere na popo ti ala, atâa ala yeke ti kodoro wa. Ni la, a yeke bâ ala ala fâ aita ti ala ti yingo pëpe wala mbeni zo nde ndali ti so mara ti lo ayeke nde. A yeke ndani la si Jésus atene tënë so na ndo adisciple ti lo: “Ala yeke ti sese so pëpe, legeoko tongana Mbi yeke ti sese so pëpe.”—Jean 17:16.
Nda ni so Nzapa azia lege na pasi
Mbi manda nga so Bible afa ngbanga ti nyen Nzapa azia lege na pasi. Lo fa so tongana Nzapa aleke kozo koli na kozo wali, lo leke lani ala mbilimbili-kue nga lo zia ala na yâ ti mbeni pendere yaka (Genèse 1:26; 2:15). Lo mû nga na ala mbeni pendere ye: a yeke ti tene ala sara ye so bê ti ala aye. Me lo hunda na ala ti sara kusala na ni na lege ni. Tongana ala mä yanga ti Nzapa nga ala kpe andia ti lo, ala yeke ngbâ lakue mbilimbili-kue nga na yâ ti paradis ni. Ala yeke kono paradis ni ti mû ndo lê sese kue. Amolenge ti ala nga kue ayeke duti mbilimbili-kue, na ye so ayeke sara si, tongana angoi ayeke hon, sese ni kue ayeke si singo na azo so ayeke mbilimbili-kue nga so ayeke na ngia.—Genèse 1:28.
Me, tongana Adam na Eve asoro ti duti yamba na Nzapa, ge so lo yeke mû lege na ala pëpe ti ngbâ mbilimbili-kue (Genèse 2:16, 17). Mawa ni ayeke so akozo babâ na mama ti e asoro na bê ti ala ti duti yamba na Nzapa, na mbeni ange si apusu ala ti sara ye so. Ange ni so ayeke Satan Zabolo. Lo ye lani ti duti yamba na Nzapa nga ti wara vorongo so si Nzapa oko alingbi tâ na ni.—Genèse 3:1-19; Apocalypse 4:11.
A yeke tongaso si Satan aga “nzapa ti sese so”. (2 aCorinthien 4:4). Bible atene: “Sese so kue ayeke na tïtî wato-sioni.” (1 Jean 5:19). Jésus airi Satan “mokonzi ti sese so”. (Jean 14:30). So Satan na Adam na Eve ake yanga asara si azo kue aduti mbilimbili-kue pëpe, ala yeke sara ngangu na amba ti ala azo, ala yeke kui, ala yeke na vundu nga ala yeke bâ pasi.—aRomain 5:12.
‘A yeke ti bê ti zo pëpe’
Ti fa tongana nyen kengo andia ti Wasarango ye kue ayeke ga na pasi na azo, Nzapa azia si angu saki mingi ahon. Ngoi so amû lege na azo kue ti bâ na lê ti ala wani tongana nyen tënë so Bible atene ayeke tâ tënë; a tene: “O L’Eternel, mbi hinga lege ti zo ayeke na tïtî lo mveni pëpe; na a yeke na bê ti zo so atambela ti fa lege na gere ti lo nga pëpe. O L’Eternel, mo wa mbi.”—Jérémie 10:23, 24.
Fadeso, so angu mingi ahon awe, e bâ so komandema ti azo yamba na Nzapa aga na ye ti nzoni oko pëpe. Nga ndali ti so azo akpe ndia ti Nzapa pëpe nga ala ye si lo fa lege na ala pëpe, ala wara ye ti nzoni oko pëpe. Ni la Nzapa aleke na bê ti lo ti hunzi na aye so kue biaku biaku.
Mbeni pendere gigi ti kekereke
Prophétie ti Bible afa so, a ngbâ gi kete, Nzapa ayeke ga ti futi sese so ayeke sioni mingi. A tene: “A ngbâ kete, na fade azo ti sioni ayeke mbeni pëpe . . . Me azo so ayeke na tâ be-ti-molenge, fade sese ni aga ye ti héritier ti ala, fade ala wara ngia na yâ siriri so awu mingi.”—Psaume 37:10, 11.
Mbeni prophétie na Daniel 2:44 atene: “Na lâ ti agbia so [ayanga-ti-komande kue so ayeke na ndo ti sese ge laso], fade Nzapa ti yayu ayä royaume so afuti lâ oko pëpe, na Lo zia royaume ni na tïtî ambeni zo nde pëpe; me fade royaume so afâ mbeni royaume so kue nduru nduru, na a sara si royaume nde nde so kue awe; na fade royaume so angbâ lakue lakue.” Azo ayeke kiri ti komande mbeni lâ oko pëpe, ti ala awe. Royaume ti Nzapa ayeke komande ande sese ni kue. Lo yeke sara si sese kue aga mbeni paradis, na azo ayeke gue yeke yeke ti ga mbilimbili-kue na ala yeke duti lakue lakue na ngia. Bible amû zendo so, lo tene: “Fade [Nzapa ambô] ngule kue na lê ti ala, na kui ayeke mbeni pëpe. Vundu, wala toto, wala sana, ayeke mbeni pëpe teti kozo ye ni ahon awe.” (Apocalypse 21:4). So tâ pendere gigi si ayeke ku e kekereke!
Gigi ti mbi agbian
So mbi wara atâ kiringo tënë na ahundango tënë ti mbi agbian gigi ti mbi. Na ngoi so mbi hinga ni awe, mbi ye ti sara na Nzapa na ti mû maboko na azo ti wara nga akiringo tënë so. Mbi hinga awe nene ti tënë so 1 Jean 2:17 atene: “Sese so [aye ti laso so Satan si akomande ni] ayeke hon, na nzara ni kue, me zo so asara ye so Nzapa aye, lo duti lakue lakue.” Tâ nzara ti dutingo na fini lakue lakue na yâ fini sese ti Nzapa asara mbi mingi. Tongaso mbi bâ so a yeke nzoni mbi ngbâ na New York na mbi bungbi na mbeni kongregation ti aTémoin ti Jéhovah ti gbata ni. Ye so asara si mbi wara gbâ ti apendere ye tongana mbi yeke mû maboko na azo ti hinga ye so mbi hinga awe.
Na ngu 1949, mbi wara Rose Marie Lewis. Lo, mama ti lo Sadie, nga na aita ti lo ti wali omene kue ayeke aTémoin ti Jéhovah. Na ngoi ni kâ, Rose ayeke fa tënë ti Nzapa na ngoi kue. Lo yeke na apendere sarango ye mingi, na ye so asara si mbi ye lo hio. E sara mariage na juin 1950 na e ngbâ na New York. Ye so e sara lani amû ngia na e mingi, nga e yeke na ngia ti bâ so e lingbi ti duti na fini lakue lakue na yâ fini sese ti Nzapa.
Na ngu 1957, a iri mbi na Rose Marie ti gue ti sara kua na kota ndokua ti aTémoin ti Jéhovah na gbata ti Brooklyn, New York. Ti si na nze ti juin, ngu 2004, e sara ngu 54 na yâ ti mariage ti e awe. Na yâ ti angu so kue, e sara ngu 47 na kota ndokua ti aTémoin ti Jéhovah. Angu so amû na e ngia mingi ngbanga ti so e sara na Jéhovah nga e sara kua na tere ti aita ti e ngbangbo mingi.
Tâ kota pasi ti mbi ni
Ye ti mawa ni ayeke so, na tongo nda ti décembre, ngu 2004, a wara kobela ti cancer na mbeni mbage ti fufu ti Rose Marie. Adocteur ni atene so cancer ni ayeke mû ndo na loro mingi, na a yeke nzoni a zi ni. Na hunzingo ti décembre ni ala suru lo. Yenga oko tongaso na pekoni, docteur so asuru lo alï na yâ ti chambre so Rose alango dä, mbi yeke nga dä, lo tene na lo: “Rose Marie, kiri na yanga-da! Mo wara sava awe!”
Me, gi alango kete na peko ti so e kiri na yanga-da, yâ ti Rose Marie nga na ambeni mbage ti tere ti lo ato nda ti so lo ngangu. Songo ni aninga, tongaso lo kiri lo gue na hôpital ti tene a bâ ni. A bâ so ambage ti tere ti lo tongana bê, fufu na ambeni tongaso ayeke sara si ambeni mênë abungbi tere ala kpengba na ala ga tongana akete kete tênë. A sara si anzoni pupu so ambage ti tere so ayeke na bezoin ni alingbi kue pëpe. Adocteur ni ahinga li ti ala na ye ni so pëpe. Ala sara ye kue so zo alingbi ti sara ti kanga lege na ni, me gbä. Ayenga kete na pekoni, na lango 30 ti janvier, ngu 2005, mbi wara tâ kota vundu so ahon tanga ti avundu kue so mbi wara na lâ ti fini ti mbi. Rose Marie ti mbi akui.
Na ngoi ni so, ngu ti mbi asi 80, na mbi bâ kozoni tongana nyen azo abâ pasi, me ti so ni so a yeke ti lo nde. Mbi na Rose Marie, e yeke lani “mitele oko”, tongana ti so Bible atene (Genèse 2:24). Lani so wali ti mbi angbâ na fini, mbi bâ tongana nyen azo abâ pasi, nga mbi wani mbi bâ pasi tongana akamarade ti mbi nga na asongo ti mbi akui. Me ti so lo kui so, a yeke tâ ngangu mingi na a ninga. Ge la mbi ga ti bâ so kuâ ti azo so azo andoye ala aga na ye ti vundu mingi na azo kue, na so ngbene ye giriri.
Ye oko, so mbi hinga nda ni so azo ayeke bâ pasi nga tongana nyen a yeke hunzi ande, a mû maboko na mbi mingi. Psaume 34:19 atene: “L’Eternel ayeke nduru na azo so bê ti ala afâ awe, na Lo sö ala so yingo ti ala ayeke na vundu.” Ye so amû maboko na mbi mingi ti gbu ngangu na yâ vundu so ayeke ti hinga ye so Bible afa na ndo londongo ti akuâ, so azo so akui ayeke zingo ande na kuâ ti duti lakue lakue na yâ fini sese ti Nzapa. Kusala 24:15 atene so fade ‘londongo ti awakinda ayeke duti dä, ti azo ti mbilimbili, na ti azo ti kirikiri.’ Rose Marie aye lani tënë ti Nzapa mingi. Na mbi hinga na bê ti mbi so Nzapa nga aye lo mingi, na Lo yeke dabe ti Lo ande na lo ti kiri lo na fini na ngoi so Lo diko, so aga nduru ti si awe.—Luc 20:38; Jean 11:25.
Atâa so girisango mbeni zo so e ye lo mingi aga na vundu mingi, ngia ti tene e kiri e bâ lo na ngoi so akuâ ayeke zingo ande ayeke kota ahon so (Marc 5:42). Tënë ti Nzapa amû zendo so, a tene: “Fade akinda ti mo akiri na fini; . . . fade sese abi awakinda na gigi.” (Esaïe 26:19). Mingi ti “azo ti mbilimbili” so Kusala 24:15 asara tënë ti ala aga peut-être nduru ti zingo na kuâ awe. So tâ pendere ngoi si ayeke duti ande! Na popo ti azo so ayeke zingo ande na kuâ, Rose Marie ayeke duti dä. Azo ti lo ayeke yamba ande lo na ngia mingi. Ti duti ande na ngoi ni kâ na yâ ti mbeni sese so pasi ayeke dä pëpe amû ngia mingi na bê!
[Afoto na lembeti 9]
Mbi bâ pasi ti azo tongana mbi yeke lani na Chine
[Afoto na lembeti 10]
Ngbene ye na ngu 1957, mbi yeke sara kua na kota ndokua ti aTémoin ti Jéhovah na Brooklyn
[Foto na lembeti 12]
Mbi mû Rose Marie na mariage na ngu 1950
[Foto na lembeti 13]
Na ngoi ti ngu 50 ni ti matanga ti mariage ti e, na ngu 2000