E Wara Ngia na yâ Nzapa ti Salut ti E
“Fade mbi duti na ngia na yâ L’Eternel [“Jéhovah,” NW], fade mbi sala ngia na yâ Nzapa ti salut ti mbi.”—HABAKUK 3:18.
1. Na ndo nyen Daniel awara giriri mbeni suma kozoni na tingo ti Babylone na ngu 539 K.N.E.?
AHON angu bale oko kozoni na tingo ti Babylone na ngu 539 K.N.E., prophète Daniel, so ngu ti lo ague na li ni mingi, awara mbeni suma ti dongo bê. A sala tene ti aye so ayeke si na ndo sese, so ayeke gue ande na bira ti nda ni na popo ti awato ti Jéhovah na Gbia ti lo, Jésus Christ. Daniel asala ye tongana nyen? Lo tene: “Mbi tï na nzeti, . . . na bê ti mbi adö teti ye so mbi ba tongana suma.”—Daniel 8:27.
2. Bira wa Daniel aba na suma, na tongana nyen tene ti gango ndulu mingi ti bira so agbu bê ti mo?
2 Ti e a yeke tongana nyen? E gue na li ni mingi ahon lo na yâ ti ngoi! E yeke sala ye tongana nyen tongana e hinga so bira so Daniel aba na suma, bira ti Nzapa so ahiri ni Har-Maguédôn, ayeke ndulu mingi? E yeke tene nyen na bê ti e tongana e ba so ye ti sioni so asala tene ni na yâ prophétie ti Habaqouq amu ndo mingi, tongaso futingo ti awato ti Nzapa ayeke si biani? Peut-être abibe ti e akpa biani ti Habaqouq, so asala tene ni na ota chapitre ti buku ti prophétie ti lo.
Habaqouq Asambela Teti Be-nzoni ti Nzapa
3. Habaqouq asambela la ni teti zo wa, na tongana nyen atene ti lo alingbi ti ndu e?
3 Habakuk chapitre 3 ayeke mbeni sambela. Na lege ti versê 1, a fa ni na lege ti mbeni bia ti toto kuâ, mbeni bia so afa na gigi vundu wala toto. Prophète ni atene sambela ti lo mo ba mo tene lo sala ni teti lo mveni. Ye oko, ti tâ tene ni, Habaqouq asala tene teti mara so Nzapa asoro ni. Laso, sambela ti lo so aye ti tene ye mingi teti azo ti Nzapa, so abi tele na yâ kusala ti fango tene ti Royaume. Tongana e diko Habaqouq chapitre 3 na tene so na li ti e, atene ti lo ayeke mu biani mbito na e, me a yeke mu nga ngia. Sambela ti Habaqouq, wala bia ti lo ti toto kuâ, amu na e kpengba nda ti tene ti wara ngia na yâ Jéhovah, Nzapa ti salut ti e.
4. Ngbanga ti nyen mbito asala la ni Habaqouq, nga e lingbi ti hinga na bê kue salango kusala wa na ngangu ti Nzapa?
4 Tongana ti so e ba na yâ ti a-use kozo article so ahon, dutingo ti sese ti Juda na ngoi ti Habaqouq ayeke la ni sioni mingi. Me Nzapa alingbi pepe ti zia lege si dutingo so angbâ lakue. Jéhovah ayeke sala mbeni kusala, tongana ti so lo sala giriri. A yeke ye ti dongo bê pepe tongana prophète ni adekongo: “Ô Jéhovah, mbi mä tene ti mo. Mbi to nda ti sala mbito, Ô Jéhovah, teti kusala ti mo”! Lo ye giriri ti tene nyen? ‘Tene so amä la ni na ndo Jéhovah’ ayeke tondo ti mbaï ti akusala ti ngangu so Nzapa asala, na tapande, na Ngu-ingo ti Bengba, na yando, nga na Jéricho. Habaqouq ahinga la ni akusala so nzoni, na a mu na lo mbito, teti lo hinga so fade Jéhovah ayeke kiri ti sala kusala na kota ngangu ti lo na tele ti awato ti lo. Tongana e ba sioni ti azo laso, e nga kue e hinga so fade Jéhovah ayeke sala ye tongana ti so lo sala giriri. Mbito agbu e ngbanga ni? Tâ tene biani! Ye oko, e sambela tongana ti so Habaqouq asala: “Na popo ti angu, Ô sala si lo wara fini! Na popo ti angu sala si azo ahinga ni. Na yâ ti wuluwulu, dabe ti mo ti sala be-nzoni.” (Habaqouq 3:2, NW) Na ngoi ni so Nzapa mveni adiko awe, “na popo ti angu,” zia lo kiri lo sala kusala mbeni na ngangu ti lo ti kpene. Nga na ngoi ni so, zia lo dabe ti lo ti sala be-nzoni na ala so andoye lo!
Jéhovah Alondo!
5. Tongana nyen ‘Nzapa alondo na Théman ti ga,’ na so aye ti fa nyen na ndo tene ti Har-Maguédôn?
5 Ye nyen ayeke si ande na ngoi so Jéhovah amä sambela ti e teti be-nzoni? E yeke wara kiringo tene ni na Habakuk 3:3 4. Kozoni, prophète ni atene: “Nzapa alondo na Théman, Lo ga, Lo Ti Nzoni-kue alondo na Hoto ti Paran.” Na ngoi ti prophète Moïse, Théman na Paran ayeke giriri na ndo lege so Israël amu ni na yando ti gue na Canaan. Tongana kota mara ti Israël ayeke hon la ni, a yeke tongana ti so Jéhovah lo mveni ayeke tambela, na ye oko alingbi ti kanga lege na lo pepe. Ngoi kete kozoni si lo kui, Moïse atene: “L’Eternel alondo na Hoto ti Sinaï, Lo ga, Lo londo na Hoto ti Séir ti ga na ala; na ndo Hoto ti Paran, sungo ti Lo asigigi, Lo londo na popo ti [a-ange] ti lo saki mingi mingi ti nzoni-kue, Lo ga.” (Deutéronome 33:2) Tongana Jéhovah aga ande na ndo ti awato ti lo na Har-Maguédôn, fade lo fa na gigi mara ti ngangu ti lo so zo alingbi ti luti na gbele ni pepe.
6. Na ndo ti gloire ti Nzapa, aChrétien so ayeke na ngangu ti gbu nda ti ye aba nyen?
6 Habaqouq atene nga: “Ayayu kue asi na gloire [ti Jéhovah], sese kue asi na tene ti sepela lo. Ti zango ti lo, a ga tongana sungo ti lumière.” So tâ pendere ye ti ba! A yeke tâ tene so azo alingbi pepe ti ba Jéhovah Nzapa na ti ngbâ na fini. (Exode 33:20) Ye oko, ti awakua be-ta-zo ti Nzapa, alê ti bê ti ala aza tongana ala ba kota ti lo. (aEphésien 1:18) Na aChrétien so ayeke na ngangu ti gbu nda ti ye aba mbeni ye nde ahon gloire ti Jéhovah. Habaqouq 3:4 (NW) ahunzi tongaso: “Agere ti lâ use asigigi na tïtî lo, na ngangu ti lo ahonde na yâ ni.” Biani, e ba so Jéhovah ayeke ndulu ti londo, ti sala kusala na tïtî lo ti koti, ngangu ti lo.
7. Guengo ti Nzapa ti hon na ngangu aye ti tene nyen teti azo so asala kpengba-li na lo?
7 Londongo ti Nzapa ti gue ti hon na ngangu aye ti tene futingo teti azo so asala kpengba-li na lo. Habakuk 3:5 atene: “Kobela ti futi kodoro ahon na gbele Lo, na kobela ti wâ aga na peko ti Lo.” Na ngu 1473 K.N.E., na ngoi so azo ti Israël ayeke ndulu na akatikati ti Sese ti Zendo, mingi ti ala asala kpengba-li, ala sala ye ti pitan na ala voro ayanda. Tongana ye ti pekoni, azo ahon 20 000 akui na lege ti kobela ti futi kodoro so Nzapa atokua. (Nombre 25:1-9) Na yâ ngoi kete, tongana Jéhovah alondo ande teti “bira ti kota lâ ti Nzapa Lo Ti Ngangu Ahon Kue,” fade ala so asala kpengba-li na lo ayeke ba nga pasi ngbanga ti siokpari ti ala. Peut-être ambeni ayeke kui ande biani na lege ti tâ kobela ti futi kodoro.—Apocalypse 16:14, 16.
8. Na lege ti Habakuk 3:6, ye nyen aleke teti awato ti Nzapa?
8 Mä fadeso tene so prophète ni asala na lege ti afä na ndo Jéhovah ti aturugu so ayeke sala kusala. Na Habakuk 3:6, e diko: “Lo [Jéhovah Nzapa a] luti, na Lo yengi sese, Lo ba ndo na Lo sala si bê ti amara kue adö, ahoto ti lakue lakue asungba, na akete hoto ti lakue lakue azuku, lege ti Lo ayeke legeoko tongana lâ ti giriri.” Kozoni kue, Jéhovah ‘aluti’, tongana mbeni turugu ti kota kamba so ayeke bi lê na ndo ti bira. Awato ti lo ayengi na mbito. Ala ba zo wa ayeke wato ti ala ni, na tongaso, tele ti ala adö mingi. Jésus asala giriri tene ti ngoi so “fade amara ti sese kue atoto.” (Matthieu 24:30) Na ngoi so ala ga ti ba ande so zo oko pepe alingbi luti ti ke Jéhovah, ngoi ayeke dä mbeni pepe. Abungbi ti azo, même ala so aba atene ala luti nzoni tongana akota ‘hoto ti lakue lakue’ na “akete hoto ti lakue lakue,” ayeke tï. A yeke duti ande tongana ‘lege ti lâ ti giriri’ ti Nzapa, tongana ti so lo sala na ye na ngoi ti giriri.
9, 10. Habakuk 3:7-11 adabe e na nyen?
9 ‘Ngonzo ti Jéhovah aga wâ’ na ndo awato ti lo. Me lo yeke sala ande kusala na aye wa ti bira na yâ kota bira ti lo? Mä fango peko ti ala so prophète ni asala: “Mo leke ngindi ti mo awe ti pika, bä so Mo dë ayeke kondoro ti Mo. Mo suru lê ti sese si angu asua dä. Ahoto aba Mo na tele ti ala adö na mbito; kota pupu ti ngu ahon kâ; ngu so alï ayä yanga ti lo, na a yä maboko ti lo na nduzu. Lâ na nze aluti kpö na ndo ti ala ti ba lumière ti kondoro ti Mo tongana ala hon, na ti ba zango ti likongo ti Mo so aza tongana nyekpa.”—Habakuk 3:7-11.
10 Na lâ ti Josué, Jéhovah asala si lâ na nze aluti kpö, ye so aduti mbeni kota fä ti ngangu ti lo. (Josué 10:12-14) Prophétie ti Habaqouq adabe e so fade Jéhovah ayeke sala kusala na oko ngangu so na Har-Maguédôn. Na ngu 1513 K.N.E., Jéhovah afa so lo yeke na ngangu na ndo akota dû ti ngu ti sese tongana lo futi aturugu ti Pharaon na lege ti Kota Ngu-ingo ti Bengba. Ngu bale osio na pekoni, ngu ti Jourdain so asuku mingi akanga lege pepe na tambela ti Israël ti lï na Sese ti Zendo. (Josué 3:15-17) Na lâ ti prophète ti wali Débora, angu-nduzu so apika ngangu mingi ahon na apuse ti bira ti Sisera, wato ti Israël. (aJuge 5:21) Na Har-Maguédôn, fade Jéhovah ayeke duti na a-oko ngangu so: ngu so asuku mingi, ngu so apika ngangu mingi, dû ti angu. Bekpa na nyekpa ayeke nga na maboko ti lo, tongana mbeni likongo wala mbeni bozo so asi na akondoro.
11. Fade ye nyen asi na ngoi so Jéhovah azi lege na kota ngangu ti lo?
11 Tâ tene, a yeke duti ande ye ti mungo mbito tongana Jéhovah azi lege na kota ngangu ti lo kue. Atene ti Habaqouq afa so fade bï ayeke gbian ti ga kota lâ na fade sungo ti kota lâ ayeke za mingi ahon ti lâ. Atä fango peko ti ye ti prophétie so asû na gbe ti yingo na ndo Har-Maguédôn ayeke tâ ye wala a yeke na lege ti fä, mbeni ye oko ayeke tâ tene: Fade Jéhovah ayeke hon na ngangu na lo yeke zia mbeni wato oko akpe pepe.
Salut Ayeke Biani teti Azo ti Nzapa!
12. Fade Nzapa asala nyen na awato ti lo, me ayeke sö ande azo wa?
12 Prophète ni angbâ ti fa peko ti futingo so Jéhovah ayeke ga na ni na ndo ti awato ti Lo. Na Habakuk 3:12 , e diko: “Mo tambela na lê ti sese kue na ngonzo, Mo doro amara na lege ti ngonzo ti Mo.” Ye oko, Jéhovah ayeke futi ande azo kirikiri pepe. Fade a sö ambeni zo. Habakuk 3:13 atene: “Mo sigigi ti sö azo ti Mo, ti sö lo so Mo sa mafuta na li ti lo.” Tâ tene, fade Jéhovah ayeke sö awakua be-ta-zo ti lo so asa yingo na ndo ti ala. Na ngoi so, futingo ti Babylone ti Kota, bungbi ti alege ti vorongo ti wataka ti sese kue, ahunzi biaku awe. Ye oko, laso, amara ayeke tara ti lungula lege ti vorongo so ayeke na sioni oko pepe. Na yâ ngoi kete, fade azo ti Gog ti Magog ayeke ga na bira na ndo awakua ti Jéhovah. (Ezéchiel 38:1–39:13; Apocalypse 17:1-5, 16-18) Fade gango na bira ti Satan so ayeke ga nzoni? Oko pepe! Jéhovah so ayeke na ngonzo ayeke kinda ande awato ti lo, na dorongo ala na gere tongana lê ti kobe na ndo ti pikango ye. Me fade lo sö ala so avoro lo na yingo nga na tâ tene.—Jean 4:24.
13. Fade Habakuk 3:13 aga tâ tene tongana nyen?
13 A sala tene ti futingo biaku azo ti sioni na lege ti atene so: “Mo [Jéhovah] futi beli ti da ti zo ti sioni, Mo lungula da, a to nda ni na gere ni juska na li ni.” (Habakuk 3:13) “Da” so ayeke sioni bungbi ti aye so aleke ni na gbe ti ngangu ti Satan Diable. Fade a yeke futi ni biani. Fade a yeke neka “beli” ni, wala amokonzi so ake Nzapa. Fade a futi ye ni kue, juska na gere ni. Lo yeke duti dä mbeni pepe. So tâ dengo bê si ayeke duti ande dä!
14-16. Na lege ti Habakuk 3:14, 15, fade ye nyen ayeke si na azo ti Jéhovah nga na awato ti ala?
14 Na Har-Maguédôn, fade ayeke bi wusuwusu na popo ti ala so ayeke tara ti futi ‘lo ti Jéhovah so asa ye na ndo lo.’ Na lege ti Habakuk 3:14, 15, prophète ni asala tene na Nzapa, lo tene: “Mo kpo li ti aturugu ti lo na likongo ti ala mveni, ala ga tongana gingisale ti tomba mbi, so ngia ti ala ayeke ti mene awanzinga na lingo. Mo doro kota ngu ti ingo na ambarata ti Mo, même kota ngu so kota mapo alondo dä.”
15 Tongana Habaqouq asala tene ti ‘aturugu . . . so aga tongana gingisale ti tomba lo,’ prophète ni asala tene na iri ti awakua ti Jéhovah so asa yingo na ndo ti ala. Tongana azo ti sioni so ayeke ku na tele ti lege ti gbu zo, fade amara ayeke tï na ndo awavorongo Jéhovah ti futi ala. Fade awato ti Nzapa nga na ti azo ti lo ayeke ‘duti na ngia,’ na mango na bê so ala yeke hon na ngangu. A yeke ba ande aChrétien be-ta-zo tongana azo so awoko, tongana “wanzinga.” Me tongana azo so ake Nzapa aga ande ti sala bira ni, Jéhovah ayeke kiri na ye ti bira ti ala na tele ti ala mveni. Fade ala yeke sala kusala na ye ti bira ti ala, wala “alikongo” ti ala, na tele ti aturugu ti ala mveni.
16 Me aye mingi angbâ ti ga. Fade Jéhovah ayeke ko nda ti futingo awato ti lo na salango kusala na aturugu ti lo ti a-ange so ngangu ti ala ahon ti azo. Na “ambarata” ti aturugu ti lo ti yayu so Jésus Christ amu li ni, fade lo gue na hongo na ngangu na lege ti “kota ngu ti ingo” nga na “kota ngu so kota mapo alondo dä,” so ti tene gbâ ti awato ti lo so ayengi kirikiri. (Apocalypse 19:11-21) Tongaso fade alungula azo ti sioni na ndo sese. So tâ kota fango na gigi ngangu na mbilimbili ti Nzapa!
Lâ ti Jéhovah Ayeke Ga!
17. (a) Ngbanga ti nyen e lingbi ti mä na bê kue so fade atene ti Habaqouq ayeke ga tâ tene? (b) Tongana nyen e lingbi ti duti tongana Habaqouq na ngoi so e yeke ku kota lâ ti Jéhovah?
17 E lingbi ti hinga so na yâ ngoi kete fade atene ti Habaqouq ayeke ga tâ tene. Ala yeke si ande tâ na ngoi ni. Bibe wa hingango ye kozoni tongaso amu na mo? Dabe mo so Habaqouq asala mbeti so na gbe ti yingo ti Nzapa. Jéhovah ayeke sala ande ye, na fade ye ayeke buba na ndo sese tongana lo sala ni. Tongaso, a yeke ye ti dongo bê pepe so prophète ni asû na mbeti: “Mbi mä tene so, na bê ti mbi adö, na yanga ti mbi adö dongo; futingo ye alï na yâ bio ti mbi, na tele ti mbi kue adö; a yeke ngbanga ti mbi ti duti kpö ti ku lâ ti vundu so, lâ ni so aturugu aga ti lï na yâ sese ti e.” (Habakuk 3:16) Bê ti Habaqouq agi la ni lo mingi, na a yeke na lege ni. Ye oko, mabe ti lo ayengi? Oko pepe! Lo yeke giriri ndulu ti ku na dutingo kpö kota lâ ti Jéhovah. (2 Pierre 3:11, 12) A yeke nga pepe bango ndo ti e? Biani! E yeke tâ na beku so fade prophétie ti Habaqouq ayeke ga tâ tene. Me ti ku na ni, zia e duti na be-nze-pepe.
18. Atä so Habaqouq aku giriri aye ti ngangu, bango ndo ti lo ayeke la ni so wa?
18 Bira ayeke ga lakue na akpale, même teti ala so ahon na ngangu na nda ni. Kobe alingbi ti tia azo. Azo alingbi ti glisa akungba ti ala. Nzoni dutingo ti azo alingbi ti kiri na peko. Tongana ye tongaso asi na e, fade e sala ye tongana nyen? Habaqouq ayeke la ni na mbeni nzoni bango ndo, teti lo tene: “Fade keke ti figue ambumba pepe, vigne alë pepe; na lê ti olive ayeke pepe, na yaka alë le-kobe pepe. Fade akete nyama ti kundu ayeke na yangbo pepe, na akota nyama ti kundu ayeke na yâ da ti ala pepe. Kamême, fade mbi duti na ngia na yâ L’Eternel, fade mbi sala ngia na yâ Nzapa ti salut ti mbi.” (Habakuk 3:17, 18) Na bango ye na lege ni, Habaqouq aku giriri aye ti ngangu, peut-être kota nzala. Ye oko, lo glisa lâ oko pepe ngia ti lo na mbage ti Jéhovah, ndo so salut ti lo alondo dä.
19. Akpale wa ayeke dä teti aChrétien mingi, me e lingbi ti hinga ye wa na bê ti e kue tongana e zia Jéhovah na kozo ndo na yâ fini ti e?
19 Laso, même kozoni na bira ti Jéhovah na ndo azo ti sioni, azo mingi ayeke na yâ kota vundu. Jésus afa kozoni so abira, akota nzala, ayengingo ti sese, na akobela ti futi kodoro ayeke duti ande mbage ti ‘fä ti singo ti lo,’ na yâ ngangu ti lo ti gbia. (Matthieu 24:3-14; Luc 21:10, 11) Aita ti e mingi ayeke na yâ ti akodoro so aba pasi teti gango tâ tene ti atene ti Jésus so, na ndali ni, ala yeke hu pono mingi. Ambeni Chrétien ayeke wara ande peut-être mara ti akpale so na ngoi so ayeke ga. Ti mingi na popo ti e, ye alingbi biani ti si so ‘keke ti figue ambumba pepe’ kozoni si nda ni asi. Ye oko, e hinga ngbanga ti nyen aye so ayeke si, na a mu na e ngangu. Na mbage, mungo maboko ayeke dä. Jésus amu zendo so: “Tongaso, i ngbâ lakue ti gi royaume na mbilimbili ti lo [Nzapa] kozoni, na fade a mu na i tanga ti ye so kue nga.” (Matthieu 6:33, NW) So ayeke pepe beku ti mbeni fini so ayeke na kpale pepe, me a dë bê ti e so tongana e zia Jéhovah na kozo ndo na yâ fini ti e, fade lo yeke bata e.—Psaume 37:25.
20. Atä akpale wa ti kete ngoi, a lingbi e leke na bê ti e ti sala nyen?
20 Atä akpale wa ti kete ngoi a lingbi e luti na gbe ni, fade mabe ti e na yâ ngangu so Jéhovah ayeke na ni ti sö zo ayeke woko pepe. Aita ti e mingi ti koli na ti wali ti Afrika, Poto ti Tö, nga na ambeni ndo nde ayeke wara angangu kpale mingi, me ala ngbâ ti ‘sala ngia na yâ Jéhovah.’ Legeoko na ala, a lingbi e zia lâ oko pepe ti sala tongaso nga! Dabe mo so Kota Gbia Seigneur Jéhovah ayeke Lingu ti “ngangu” ti e. (Habakuk 3:19) Fade lo zia vundu na bê ti e lâ oko pepe. Fade Har-Maguédôn ayeke ga ande biani, na fade fini sese so Nzapa amu zendo ni ayeke ga na pekoni. (2 Pierre 3:13) Na lâ ni kâ, “fade ndara ti hingango gloire ti L’Eternel [“Jéhovah,” NW] asi sese legeoko tongana ngu asi kota ngu ti ingo.” (Habakuk 2:14) Ti ku na pendere ngoi so, zia e mu nzoni tapande ti Habaqouq. Zia e duti lakue ‘na ngia na yâ Jéhovah na e sala ngia na yâ Nzapa ti salut ti e.’
Mo Dabe Mo?
• Tongana nyen sambela ti Habaqouq alingbi ti ndu e?
• Ngbanga ti nyen Jéhovah alondo ti gue ti hon na ngangu?
• Prophétie ti Habaqouq atene nyen na ndo salut?
• A lingbi e ku kota lâ ti Jéhovah na bango ndo wa?