“Awandara ota” ayeke lani azo wa?
Fani mingi, tongana a yeke fa a-image ti dungo Jésus, e yeke bâ akoli ota so ayü robe; ala yeke na ndo achameau, na ala si na da ti batango anyama, na ndo so a yeke bâ na yâ mbeni sanduku ti tengo kobe ti anyama, Jésus so angbâ gi bébé. Azo mingi ayeke hiri ka akoli so ayü bongo pendere ti ga ti bâ Jésus so awandara ota. Bible atene ti lo nyen na ndo ala?
Bible atene so akoli so a hiri ala awandara “alondo na mbage ti Tö”, na a yeke kâ si ala mä tënë ti dungo Jésus (Matthieu 2:1, 2, 9, Buku ti Nzapa Fini Mbuki). E lingbi ti tene so voyage ti akoli so ti gue juska na Judée aninga lani mingi. Na nda ni, tongana ala wara Jésus, lo yeke lani pëpe gi mbeni fini bébé so a dü lo, na so ayeke na yâ ti da ti batango anyama. Nde na so, akoli ni awara Marie na “molenge ni” kue ala yeke lango na yâ mbeni da.—Matthieu 2:11.
Bible ahiri akoli so a-mage, wala “azo ti gingo nda ti atongoro”, me lo fa pëpe wungo ti ala. Mbeni buku (The Oxford Companion to the Bible) afa tënë so: “Kamba so ayeke na popo ti magie na bango yâ ti atongoro asigigi polele na yâ lege so mbeni tongoro agboto lê ti azo ti salango vizite so ngangu, na ague na ala juska na Bethléhem.” Bible afâ ngbanga polele na ndo alege kue ti magie, nga na salango ye ti azo ti Babylone so atara lani ti gi nda ti atënë na bango yâ ti atongoro.—Deutéronome 18:10-12; Esaïe 47:13.
Asango so a mû na akoli so asala nzoni oko pëpe na pekoni. A zingo ngonzo ti mbanda so sioni gbia Hérode ayeke na ni. Ye so asi na pekoni ayeke so Joseph, Marie, na Jésus akpe na Égypte, nga a fâ amolenge-koli kue ti Bethléhem “ala so asi na ngu use, na ala so ade asi na ngu use pëpe”. Hérode asala ye lani alingbi na atënë so awagingo nda ti atongoro ni afa na lo na ndo ngoi ti dungo Jésus (Matthieu 2:16). Na bango akpale kue so vizite ti akoli so aga na ni, a yeke na lege ni ti tene na nda ni so tongoro so ala bâ lani, nga tokua so ala mä na ndo “Lo so a dü Lo Gbia ti aJuif” alondo na wato ti Nzapa, Satan Zabolo, so aye lani ti fâ gi Jésus.—Matthieu 2:1, 2.