Anou garde Jéhovah touletan devant nou
“Mo finn mette Jéhovah touletan devant moi.”—PS. 16:8.
1. Ki l’effet bann zistoire ki’nn ecrire dan la Bible kapav ena lor nou?
PAROLE ki Jéhovah inn faire ecrire raconte dan enn fason bien interessant couma Li’nn agir avek bann dimoune lor la terre. Li mentionne beaucoup dimoune ki finn joué enn role dan realisation projet Jéhovah. Bien sur, seki sa bann dimoune-la inn dire ek inn faire c’est pa zis bann zistoire ki la Bible raconté pou faire nou plaisir. Au contraire, sa bann zistoire-la kapav faire nou vinn pli proche ar Bondié.—Jacq. 4:8.
2, 3. Couma nou bizin comprend Psaume 16:8?
2 Nou tou nou kapav aprann beaucoup kitsoz kan nou examine la vie bann personnage biblik ki bann dimoune konn bien couma par exemple, Abraham, Sara, Moïse, Ruth, David, Esther, l’apotre Paul ek lezot encore. Selman, zistoire bann personnage ki bann dimoune pa trop koné kapav aussi aide nou. Si nou medite lor bann zistoire ki ena dan la Bible, sa kapav aide nou pou agir en accord avek bann parole sa psalmiste-la: “Mo finn mette Jéhovah touletan devant moi. Parski Li dan mo coté droite, nanyin pa pou kapav faire moi tombé.” (Ps. 16:8) Ki sa bann parole-la vedir?
3 En general, enn soldat ti servi so l’epée avek so la-main droite, alors sa coté-la pa ti protegé parski so bouclier ti trouve dan so la-main gauche. Pourtant, si enn camarade ti vinn laguerre pré kot li, dan so coté droite, li ti gagne enn protection. Si nou garde Jéhovah dan nou l’esprit ek nou faire so volonté, Li pou protege nou. Alors, anou guetté couma kan nou examine bann zistoire ki trouve dan la Bible, sa kapav fortifié nou la-foi pou ki nou “garde Jéhovah touletan devant [nou].”—TOB.
Jéhovah reponn nou la-priere
4. Donne enn l’exemple biblik ki montré ki Bondié reponn bann la-priere.
4 Si nou garde Jéhovah devant nou, Li pou reponn nou bann la-priere. (Ps. 65:2; 66:19) Nou trouve sa bien dan cas enn serviteur Abraham ki ti servi li pli longtemps. Nou pensé ki sa serviteur-la ti Éliézer. Abraham ti envoye li en Mésopotamie pou al rod enn femme ki ti ena la crainte pou Bondié, pou Isaac. Éliézer ti prié pou gagne direction Bondié ek li ti reconette ki Jéhovah ti pé guide li kan Rébecca ti donne so bann chameau boire de l’eau. Parski li ti prié Jéhovah avek tou so leker, Éliézer ti trouve enn femme pou Isaac, enn femme ki Isaac ti bien content. (Gen. 24:12-14, 67) Li vrai ki serviteur Abraham ti lor enn mission special. Mais eski nou, nou pa bizin ena mem confiance couma Éliézer, ki Jéhovah pou reponn nou bann la-priere?
5. Kifer nou kapav dire ki mem si nou faire enn la-priere courte en silence, Jéhovah kapav reponn nou la-priere?
5 Parfois, li arrivé ki nou bizin faire enn la-priere rapide pou demann Bondié so l’aide. Enn fois, le roi Perse Artaxerxès ti remarké ki Nehémia, so serviteur ki ti pé servi li di-vin, ti bien triste. Le roi ti demann li: “Ki to pé envie gagné?” “Desuite [Nehémia] ti prié Bondié le ciel.” Kitfois Nehémia ti prié en silence ek li pa ti kapav faire enn longue la-priere. Pourtant, Bondié ti reponn so la-priere, parski Nehémia ti gagne l’aide le roi pou reconstruire bann muraille Jérusalem. (Lire Nehémia 2:1-8.) Oui, mem si nou faire enn la-priere courte en silence, Jéhovah kapav reponn nou la-priere.
6, 7. (a) Concernant la priere, ki l’exemple Épaphras inn donne nou? (b) Kifer nou bizin prié pou lezot?
6 La Bible encourage nou pou “prié sakenn pou so camarade,” mem si nou pa touletan gagne preuve desuite ki Jéhovah reponn sa bann la-priere-la. (Jacq. 5:16) Épaphras, “enn ministre fidele Christ,” ti prié avek sincerité pou so bann frere dan la foi. Kan Paul ti Rome, li ti ecrire: “Épaphras, ki sorti kot zot [bann Colossiens], enn esclave Christ Jésus, envoye zot so salutation; li toujours pé lutté pou zot dan so bann la-priere, pou ki finalement zot vinn complet ek zot ena enn conviction solide dan tou seki concerne volonté Bondié. Oui, mo rann li temoignage ki li donne beaucoup la-peine pou zot, pou bann ki dan Laodicée ek pou bann ki dan Hiérapolis.”—Col. 1:7; 4:12, 13.
7 Colosses, Laodicée ek Hiérapolis ti bann la-ville ki ti trouve dan mem region dan l’ouest l’Asie. Bann chretien dan Hiérapolis ti vive parmi bann adorateur déesse Cybèle, bann chretien dan Laodicée ti entouré par bann dimoune materialiste, ek dan Colosses, philosophie bann dimoune ti enn danger pou bann chretien. (Col. 2:8) Nou comprend kifer Épaphras, ki ti sorti Colosses, ‘ti pé lutté dan so bann la-priere’ pou bann chretien dan sa la-ville-la! La Bible pa dire couma Bondié ti reponn bann la-priere Épaphras, mais li pa ti arrete prié pou so bann compagnon chretien. Fodé pa ki nou aussi nou arrete prié pou nou bann frere ek soeur. Mem si nou pa ‘veille zaffaire lezot’ dimoune, kitfois nou koné ki enn membre dan enn famille ou-soit enn camarade pé passe par enn grand l’epreuve ki pé testé so la-foi. (1 Pierre 4:15) Li pou bon ki nou prié en privé pou li! Supplication bann lezot chretien ti aide Paul, ek nou bann la-priere aussi kapav faire beaucoup di-bien.—2 Cor. 1:10, 11.
8. (a) Couma nou koné ki bann ancien ki ti sorti Éphèse ti bann zom ki ti trouve l’importance la priere? (b) Kifer nou bizin ressemblé bann ancien ki ti sorti Éphèse?
8 Eski lezot chretien considere nou couma bann zom ek bann femme ki apprecié privilege la priere ek ki ena l’habitude pou faire la priere? Apré ki Paul ti joinde bann ancien ki ti sorti Éphèse, “li ti agenou avek zot tou ek li ti prié.” Apré sa, “zot ti bien ploré, ek zot ti maye Paul ek zot ti embrasse li avek l’affection, parski zot ti bien chagrin surtout a cause li ti’nn dire zot ki zot pa pou retrouve so figure encore.” (Actes 20:36-38) Nou pa konn nom tou sa bann ancien-la, mais li clair ki zot ti bann zom ki ti trouve l’importance la priere. Oui, sa privilege ki nou ena pou prié Bondié-la bizin ena enn grand valeur pou nou ek nou bizin “leve bann la-main ki fidele” avek la foi ki nou Papa ki dan le ciel pou reponn nou.—1 Tim. 2:8.
Obeir Bondié dan enn fason complet
9, 10. (a) Ki l’exemple bann tifi Tselophehad inn donne nou? (b) Couma l’obeissance bann tifi Tselophehad kapav influence l’opinion ki enn chretien celibataire ena lor mariage?
9 Si nou garde Jéhovah touletan dan nou l’esprit, sa pou aide nou pou obeir Li, ek en retour nou pou gagne bann benediction. (Deut. 28:13; 1 Sam. 15:22) Pou sa, nou bizin disposé pou obeir. Anou prend l’exemple cinq soeur, bann tifi Tselophehad ki ti vive dan lepok Moïse. En general parmi bann Israélite, bann garson ti gagne l’heritage zot papa. Tselophehad ti mort ek li pa ti ena okenn garson, ek Jéhovah ti donne l’ordre ki so cinq tifi gagne tou so l’heritage—a enn condition. Zot ti bizin marié ar bann garson Manassé pou ki zot l’heritage reste dan mem tribu.—Nomb. 27:1-8; 36:6-8.
10 Bann tifi Tselophehad ti ena confiance ki tou pou marche bien si zot obeir Bondié. La Bible dire: “Pareil couma Jéhovah ti donne l’ordre Moïse, coumsa-mem bann tifi Tselophehad ti faire. Mahla, Tirtsa, Hogla, Milka ek Noa, bann tifi Tselophehad, ti marié ar bann garson bann frere zot papa. Zot ti marié dan certain famille bann garson Manassé, garson Joseph, pou ki zot l’heritage reste dan tribu famille zot papa.” (Nomb. 36:10-12) Sa bann femme obeissant-la ti faire dapré l’ordre Jéhovah. (Jos. 17:3, 4) Bann soeur celibataire ki mur lor plan spirituel, zot aussi zot ena mem confiance ki tou pou marche bien pou zot, si zot obeir Bondié ek zot marié “selman dan le Seigneur.”—1 Cor. 7:39.
11, 12. Couma Caleb ti montré ki li ti ena confiance dan Bondié?
11 Nou bizin obeir Jéhovah dan enn fason complet, pareil couma Caleb. (Deut. 1:36) Apré ki Jéhovah ti delivré bann Israélite dan l’Égypte dan 16eme siecle a.n.l., Moïse ti envoye 12 zom pou espionne pays Canaan, mais zis 2 ladan—Caleb ek Josué—ti encourage le peuple pou ena full confiance dan Bondié ek pou rente dan sa pays-la. (Nomb. 14:6-9) Apepré quarante an plitar, Josué ek Caleb ti encore toujours vivant ek ti encore pé suive Jéhovah avek tou zot leker. Bondié ti servi Josué pou dirige bann Israélite dan la Terre promise. Mais, sa dix espion ki pa ti ena la foi-la ti surement mort kan bann Israélite ti dan desert pendant 40 an.—Nomb. 14:31-34.
12 Caleb ki ti agé, ti parmi bann Israélite ki pa ti mort dan desert. Li ti kapav dire Josué: “Mo finn suive Jéhovah mo Bondié touletan avek tou mo leker.” (Lire Josué 14:6-9.) Caleb ti ena 85 an kan li ti demann Josué pou donne li l’endroit kot ti ena bann montagne ki Bondié ti promette li, mem si dan sa l’endroit-la ti ena bann l’ennemi ki ti reste dan bann grand la-ville entouré ar muraille.—Jos. 14:10-15.
13. Malgré nou bann l’epreuve, ki nou bizin faire pou nou gagne benediction Bondié?
13 Pareil couma Caleb ti ena la foi ek ti obeir Jéhovah, nou aussi si nou ‘suive Jéhovah touletan avek tou nou leker’ nou pou gagne so benediction. Si nou faire face ar bann grand probleme, nou pou gagne l’aide Jéhovah kan nou ‘suive Li touletan avek tou nou leker.’ Mais li kapav difficile pou nou faire sa pendant toute longue nou la-vie, pareil couma Caleb. Mem si kan li ti commence regné le roi Salomon ti obeir Jéhovah, dan so vié jour, so bann femme ti influence so leker pou li servi bann fausse bondié, ek “li pa ti suive Jéhovah touletan avek tou so leker, couma David, so papa.” (1 Rois 11:4-6) N’importe ki l’epreuve nou kapav gagné, anou toujours obeir Bondié avek tou nou leker ek garde Li touletan devant nou.
Ena touletan confiance en Jéhovah
14, 15. Ki ou finn aprann ar l’experience Naomi lor l’importance pou faire Bondié confiance?
14 Nou bizin ena confiance dan Bondié surtout kan nou deprimé parski nou l’avenir parette bien sombre. Prend l’exemple Naomi, ki ti perdi so mari ek so deux garson. Kan li ti quitte Moab pou retourne Juda, li ti plaigné: “Pa appel moi Naomi [“Agreable,” note]. Appel moi Mara [“Amer,” note], parski Tout-Puissant inn rann mo la-vie bien amer. Mo la-main ti rempli kan mo ti allé, mais Jéhovah inn faire moi retourne la main vide. Kifer zot bizin appel moi Naomi, alors ki c’est Jéhovah ki finn humilié moi ek c’est Tout-Puissant ki finn faire moi gagne malheur?”—Ruth 1:20, 21.
15 Mem si Naomi ti bien deprimé, kan nou lire bien livre Ruth nou trouvé ki li ti contigne ena confiance en Jéhovah. Ek li ti gagne bann grand recompense! Ruth, belle-fille Naomi, ki li aussi ti enn veuve, ti marié ar Boaz ek ti gagne enn garson. Naomi ti occupe sa zenfant-la, ek la Bible raconté: “Bann voisine ti donne li enn nom, ek zot ti dire: ‘Naomi inn gagne enn garson.’ Ek zot ti appel li Obed. Li-mem ki papa Jessé, papa David.” (Ruth 4:14-17) Kan Naomi pou ressuscité lor la terre, li pou aprann ki Ruth, ki pou là li aussi, ti vinn enn ancetre Jésus, le Messie. (Mat. 1:5, 6, 16) Pareil couma Naomi, nou pa koné couma enn situation difficile kapav fini. Alors, anou mette touletan nou confiance dan Bondié, pareil couma Proverbes 3:5, 6 dire: “Faire Jéhovah confiance avek tou to leker ek pa fié lor to prop l’intelligence. Dan tou seki to faire, prend Li compte, ek Li, Li pou faire to bann chemin vinn droite.”
Compte lor l’esprit saint
16. Couma l’esprit saint Bondié ti aide certain ancien en Israël longtemps?
16 Si nou garde Jéhovah touletan devant nou, Li pou dirige nou par so l’esprit saint. (Gal. 5:16-18) L’esprit Bondié ti lor 70 ancien ki Moïse ti choisir pou aide li pou ‘sarié la-charge peuple’ Israël. La Bible mentionne zis nom Eldad ek Médad, mais l’esprit saint ti permette zot tou pou faire zot travail. (Nomb. 11:13-29) Nou sur ki zot ti bann zom capable, ki ti ena la crainte pou Bondié, bann dimoune ti kapav faire zot confiance, ek zot ti honnete pareil couma bann zom ki Moïse ti’nn deja choisir avant. (Ex. 18:21) Zordi bann ancien manifesté sa bann mem qualité-la.
17. Ki role l’esprit saint Jéhovah ti joué dan construction tabernacle?
17 L’esprit saint Jéhovah ti joué enn role important pendant construction tabernacle dan desert. Jéhovah ti etabli Betsalel couma principal zouvrier ek constructeur tabernacle. Li ti promette pou “rempli li ar l’esprit Bondié en seki concerne sagesse, l’intelligence, connaissance ek tou sorte qualité talent.” (Ex. 31:3-5) Bann zom ki ti “ena enn leker sage” ti travail avek Betsalel ek so assistant Oholiab pou faire sa travail extraordinaire-la. En plus, l’esprit saint Jéhovah ti pousse bann dimoune ki ti ena enn leker bien disposé pou faire beaucoup contribution. (Ex. 31:6; 35:5, 30-34) Dan nou lepok, sa mem l’esprit-la pousse bann serviteur Bondié pou faire tou seki zot kapav pou mette l’interet Royaume Bondié en premier dan zot la-vie. (Mat. 6:33) Li possible ki nou ena certain capacité, mais nou bizin prié pou gagne l’esprit saint ek laisse li dirige nou si nou envie faire travail ki Jéhovah inn confié so peuple dan nou lepok.—Luc 11:13.
Ena toujours enn grand respé pou Jéhovah, Chef bann l’armée
18, 19. (a) Ki qualité l’attitude l’esprit saint Bondié faire nou ena? (b) Ki ou finn aprann ar l’exemple Siméon ek Anne?
18 L’esprit saint faire nou ena enn l’attitude ki rempli ar respé, ek sa aide nou pou garde Jéhovah touletan devant nou. Dan le passé, peuple Bondié ti gagne sa l’ordre-la concernant Jéhovah, Chef bann l’armée: “C’est Li ki zot bizin adoré ek respecté.” (Is. 8:13, Bible du Semeur) Dan premier siecle, dan Jérusalem, Siméon ek Anne ti parmi bann dimoune agé ki ti ena enn grand respé pou Jéhovah. (Lire Luc 2:25-38.) Siméon ti ena la foi dan bann prophetie ki ti concerne le Messie ek li ti “pé attann consolation Israël.” Bondié ti donne Siméon l’esprit saint ek ti donne li l’assurance ki li pa pou mort sans li trouve le Messie. Ek c’est sa-mem ki ti arrivé. Enn jour en l’an 2 a.n.l., Marie, mama Jésus ek Joseph, so papa adoptif, ti amenn li dan temple. L’esprit saint ti pousse Siméon pou dire bann parole prophetik lor le Messie ek li ti annoncé ki Marie ti pou bien chagrin—vrai-mem Marie ti bien chagrin kan ti attache Jésus lor enn poteau souffrance. Mais mazinn sa grand la-joie ki Siméon ti ena-la kan li ti prend “Christ ki Jéhovah inn envoyé” dan so lé-bras! Oui, Siméon inn donne vrai-mem enn bon l’exemple bann serviteur Bondié zordi concernant respé ki zot bizin ena pou Jéhovah!
19 Anne, sa veuve ki ti ena 84 an-la “jamais pa ti absent dan temple.” Li ti offert Bondié enn service sacré la-nuit li-jour, “li ti garde careme ek li ti faire bann supplication.” Anne aussi ti là kan bann parent Jésus ti amenn li dan temple. Li ti vrai-mem reconnaissant pou trouve sa kikenn ki ti pou vinn le Messie-la! Oui, li “ti commence remercié Bondié ek koz lor sa zenfant-la ar tou seki ti pé attann delivrance Jérusalem.” Anne ti senti ki li ti bizin partage sa bon nouvelle-la ar lezot! Pareil couma Siméon ek Anne, zordi bann chretien agé bien content ki mem si enn dimoune li agé, li kapav servi Jéhovah couma so Témoin.
20. N’importe ki l’age nou ena, ki nou bizin faire, ek kifer?
20 N’importe ki l’age nou ena, nou bizin garde Jéhovah touletan devant nou. Lerla Li pou beni bann zeffort ki nou faire avek humilité pou koz ar lezot lor so regne ek lor bann kitsoz extraordinaire ki Li faire. (Ps. 71:17, 18; 145:10-13) Mais pou nou kapav honore Jéhovah, fodé ki nou manifesté bann qualité ki faire Jéhovah plaisir. Kan nou examine lezot recit ki sorti dan la Bible, ki nou kapav aprann lor sa bann qualité-la?
Couma ou pou reponn?
• Couma nou koné ki Jéhovah reponn bann la-priere?
• Kifer nou bizin obeir Bondié touletan avek tou nou leker?
• Mem si nou deprimé, kifer nou bizin touletan ena confiance en Jéhovah?
• Couma l’esprit saint Bondié aide so bann serviteur?
[Zimage lor page 8]
Jéhovah ti reponn la priere ki Nehémia ti faire
[Zimage lor page 9]
Kan nou rappel bann benediction ki Naomi ti gagné, sa pou aide nou pou ena confiance en Jéhovah