Devlop U Bann Kapasite pu Diserne
1 Bann dernye zur difisil kot nu pe viv zordi finn amenn tu sort kalite presyon ek problem grav lor lepep Bondye, ninport ki kote zot reste. (2 Tim. 3:1-5) Ala kifer nu tu, nu bizin devlop nu bann kapasite pu diserne. Nu tu nu bizin lankurazman pu tini ferm dan lafwa. (1 Kor. 16:13) Nu kapav fer sa avek led Zeova si nu kontiyn nuri nu regilyerman avek so Parol, si nu kont lor so lespri, ek si nu res atase ar so lorganizasyon.—Psom 37:28; Rom. 8:38, 39; Rev. 2:10.
2 Konesans Egzak Inportan pu Devlop Nu Bann Kapasite pu Diserne: Kuma eski nu kapav devlop nu bann kapasite pu konpran pu fer fas ar bann problem ki ena zordi? Li pa sifi ki nu ena zis lintelizans. Nu bizin devlop nu kapasite pu konpran Labib enn fason pli profon, si nu pale les nu gayne par tu sa mesanste ki ena otur nu la. Nu bizin direksyon Bondye pu gayn kapasite pu konpran. Parey kuma enn ekrivin Psom ti fer, dan lapriyer nu bizin dir Zeova fer nu konpran so bann lalwa ek so bann rapel pu ki nu kapav servi Li avek tu nu leker.—Psom 119:1, 2, 34.
3 Atraver so Parol ek so Lorganizasyon, Zeova donn nu bann mwayin pu vinn bann adilt dan konpreansyon Labib. Kapav dekrir konpreansyon kuma “kapasite pu truv dan enn kitsoz ek konpran bann lyin ant so bann parti ek li mem an antye, pu sezi kuma sa kitsoz la ete, ek kumsa konpran li.” Kisannla kapav ed nu pu devlop sa kapasite la? Zeova finn fer don bann zom pu ed nu pu fer bann progre spirityel. (Efe. 4:11, 12) So lorganizasyon lor later ankuraz nu pu lir Parol Bondye tulezur ek pu asiste tu bann reynion kongregasyon regilyerman. (Psom 1:2) Nu aprann kuma servi Labib ek bann piblikasyon Kretyin dan nu letid personel ek nu letid an fami, ek usi dan nu preparasyon bann reynion ek predikasyon. Eski u pe profit tu sa bann dispozisyon la? Eski u ena enn program lektir Labib personel regilye? Sa li inportan si nu pale vinn viktim bann tandans ki ena dan lemond, so bann lamod, so bann lanseynman ek teori, ek bann linflyans ki kapav anbet nu.—Kol. 2:6-8.
4 Nu Bizin Travay Nu Bann Kapasite pu Diserne: Nu bizin travay nu kapasite pu diserne pu nu protez nu lasante spirityel. Lemond pa kapav fer diferans ant seki bon ek seki pabon parski zot refiz rekonet ek swiv bann prinsip drwat Bondye. (Izai 5:20, 21) Parkont, nu ki finn gayn enn formasyon spirityel dan lorganizasyon Zeova, nu aksepte bann prinsip Bondye ki gid nu dan tu seki nu fer ek nu kondwit. Alor, nu pu kapav zize seki bon ek akseptab devan lizye Zeova ek seki an akor avek so volonte parfe.—Rom. 12:2.
5 Pu rezet bann panse lemond ki met dimunn dan konfizyon ek pu rezet zot bann move konsekans, nu bizin tuletan travay nu bann kapasite pu diserne. Kuma nu kapav fer sa? Dapre Ebre 5:12-14, lapot Pol finn montre linportans pu pa kontant nu pu nuri nu zis avek “dile” laparol. Nu bizin enn nuritir spirityel solid, parey kuma seki nu pe gayne dan letid profesi Izai dan Letid Liv Kongregasyon. Lerla nu bizin dispoze pu aplik seki nu aprann dan nu lavi. Kan nu fer sa, nu sir ki bann prinsip ek bann lalwa Zeova zot drwat. Sa form nu bann kapasite pu diserne, pu nu fer diferans ant seki bon ek seki pabon.
6 Li tris pu dir ki buku finn afebli lor plan spirityel. Kifer? Zot pa finn fixe zot latansyon lor seki bon ek drwat devan lizye Zeova. Akoz sa, zot finn les zot gayne par bann program televizyon ek radyo kot ena bann kozri lor bann size ki Labib kondane, bann lamizik degradan, uswa bann move inflyans bann chat rooms (diskisyon an grup) lor ordinater. Si nu azir avek sazes, nu pu evit les nu inflyanse par bann dimunn imoral ki bet, uswa bann move dimunn.—Pro. 13:20; Gal. 5:7; 1 Tim. 6:20, 21.
7 Bann Zenn Bizin “Vinn Bann Tibaba pu Bann Kitsoz Move”: Bann zenn sirtu bizin devlop zot bann kapasite pu diserne. “Vinn bann tibaba pu bann kitsoz move” vedir res kuma bann ki pena lexperyans, uswa vinn inosan kuma bann tibaba, pu bann kitsoz ki sal devan lizye Zeova. (1 Kor. 14:20) Nu tu nu bizin vey byin manyer ki nu servi nu letan pu nu pa expoz nu ar tu sort kalite kitsoz move ki kapav kontaminn nu. (Efe. 5:15-17) Nu bizin kalkil kantite letan ki nu pase pu lir bann kitsoz ki pa ed nu pu grandi dan nu konpreansyon bann kitsoz spirityel. Eski u finn deza fer sa kalkil la? Anplis lir Labib tulezur, nu bizin fer zefor pu res azur avek lektir bann lezot piblikasyon ki lorganizasyon donn nu. Kan nu fer sa, sa pu ed nu tu, bann zenn usi, pu “gayn lintelizans.”—Pro. 4:7-9.
8 “Nu Tir Profi Kan Nu Aplik Bann Prinsip Labib Avek Lintelizans”: Zeova Limem Lasurs lintelizans ki nu bizin pu viv, enn lintelizans ki buku fwa pli siperyer ki lintelizans bann dimunn. Nek pans enn ku ki u ena privilez pu konekte ar lintelizans Zeova! Li donn so lintelizans avek bonker ar bann ki rod sa sinserman ek demann Li sa avek lafwa. (Pro. 2:3-5; 28:5) Eski u pe profit sa posibilite la plin-plin?
9 Nu bizin aprann idantifye bann prinsip kan nu lir Labib. (2 Tim. 3:16, 17) Etidye zot avek buku latansyon pu konpran byin seki Zeova pe dir. Pran letan pu medit lor sa bann prinsip la ek grav zot dan u lespri ek dan u leker. Sa pu form u bann kapasite pu diserne pu ki u kapav pran bann bon desizyon dan u lavi. (Zoz. 1:8) Anu get detrwa sityasyon ki buku fer fas ek anu gete kuma nu kapav reysi kan nu aplik bann prinsip Labib.
10 ‘Eski mo bizin adopte enn sertenn stil an rapor avek mo labiyman ek mo laparans?’ Stil labiyman ek laparans ki lemond ankuraze suvan reflekte enn lespri rebel. Sa kalite lespri la pus dimunn pu abiy enn fason debraye, ki pa atiran uswa ki provokan. Ki bann prinsip Labib byin adapte kapav ed nu pu lit kont sa bann tandans la? Si nu finn travay nu bann kapasite pu diserne, nu pu pran kont prinsip ki truv dan 1 Timote 2:9, 10, kot nu ankuraze pu abiye “san fer gran letalaz, me servi [nu] lespri . . . , kuma [bann dimunn] ki dir zot ador Bondye.” Ena bann lezot prinsip ki kapav aplike, kuma par egzanp seki ena dan 2 Korintyin 6:3 ek Kolosyin 3:18, 20.
11 ‘Ki mo kapav fer pu gard lyin mo fami solid?’ Enn bon kominikasyon ant bann manb lafami li inportan. Zak 1:19 dir nu: “Sak zom bizin dispoze pu tande, lant pu koze, pa ankoler vit.” Bann manb enn fami bizin ekute ek usi koz ant zot parski kominikasyon dan fami li bizin dan tulede direksyon. Si nu dir enn kitsoz brit, avek lorgey, uswa san okenn tak, mem si nu ena rezon, sa pu fer plis ditor ki dibyin. Alor, ki nu enn mari uswa enn fam, enn paran uswa enn zanfan, nu langaz bizin “tuzur ena sarm, asezone avek disel.”—Kol. 4:6.
12 ‘Eski materyalis pe afekte mwa?’ Materyalis li enn presyon ki lemond fer pu konplik lavi enn dimunn. Li pa fer dimunn gayn vre boner. (Ekl. 5:10; Lik 12:15; 1 Tim. 6:9, 10) Pu nu pa tom dan pyez materyalis, Zezi finn anseyn nu sa prinsip inportan la: gard enn lizye sinp. Viv enn lavi ki ekilibre ek ki pa konplike vedir ki nu gard nu lizye fixe lor bann lintere Rwayom ek nu fer lezot kitsoz pas apre.—Mat. 6:22, 23, 33.
13 Ki Lobzektif Nu Bizin Ena: Parol Bondye li enn lasurs sir ki ena bann prinsip drwat pu gid nu pu pran bann desizyon. Nu bizin aprann sa bann prinsip la, medit lor zot, ek konpran kuma pu aplik zot dan nu lavi. Alor, si nu ‘travay nu bann kapasite pu diserne pu fer diferans ant seki bon ek seki move,’ nu mem nu pu tir profi ek nu pu donn loner Zeova.—Ebre. 5:14.