Kestion Bann Lekter
Dan 2 Tesalonisien 3:14, Labib dir ki bizin “not” enn kikenn. Kisann-la ki pran sa desizion-la; eski se bann ansien ouswa bann proklamater?
Lapot Pol ti dir bann Kretien dan Tesalonik: “Si kikenn pa obeir seki nou dir dan sa let-la, not li.” (2 Tes. 3:14) Avan, nou ti konpran ki se bann ansien ki ti pran sa desizion-la. Kan enn kikenn dan lasanble plizir fwa ti rezet bann konsey Biblik ki li ti gagne, bann ansien kitfwa ti fer enn diskour pou averti bann frer ek ser. Lerla, bann frer ek ser pa ti pou pas bann moman detant avek sa dimounn ki’nn note la.
Selman, nou’nn bizin sanz fason ki nou ti pe konpran sa verse-la. Aster-la, nou konpran ki sa konsey lapot Pol la, se enn desizion ki sak proklamater dan lasanble bizin pran. Alor, li nepli neseser ki bann ansien fer enn diskour pou averti lasanble. Kifer nou’nn fer sa sanzman-la? Akoz kontex sa verse-la.
Pol ti remarke ki dan lasanble Tesalonik, sertin pa ti “pe mars dan enn fason ordone.” Dernie fwa ki li ti vizit sa lasanble-la, li ti servi Parol Bondie pou konsey zot, ek li ti donn sa lord-la: “Si kikenn pa’le travay, li bizin pa manze osi.” Selman, zot ti rezet so bann konsey. Mem si zot ti kapav travay, zot pa ti’le travay ek zot ti prefer depann lor lezot. Anplis, zot ti kontan rant dan zafer lezot osi. Kouma bann Kretien ti bizin tret sa bann dimounn-la?—2 Tes. 3:6, 10-12.
Pol ti dir: “Not li.” Mo Grek ki servi pou sa lexpresion-la vedir ki bizin idantifie sa kalite dimounn-la ek fer bien atansion ar li parski li kapav ena enn move linflians lor lezot. Pol ti donn sa konsey-la tou dimounn dan lasanble, pa zis bann ansien. (2 Tes. 1:1; 3:6) Alor, sak proklamater ki trouv enn frer ouswa enn ser dezobeir enn konsey ki sorti dan Parol Bondie, kapav deside pou “aret frekant li.”
Eski savedir ki bann frer ek ser ti bizin tret sa dimounn-la kouma enn kikenn ki’nn exkli? Non, parski Pol ti dir: “Kontign donn li konsey kouma enn frer.” Alor, bann frer ek ser ti pou kontign frekant li pandan bann renion ek dan predikasion, me zot pa ti pou pas bann moman detant ansam avek li. Kifer? Pol ti dir: “Pou ki li gagn onte.” Kan zot ti aret frekant sa dimounn-la dan bann moman detant, kitfwa sa ti kapav fer li regret seki li’nn fer ek sa ti kapav pous li pou sanze.—2 Tes. 3:14, 15.
Kouma nou kapav swiv sa konsey-la azordi? Pou koumanse, nou bizin vremem sir ki sa dimounn-la “pa pe mars dan enn fason ordone,” parey kouma lapot Pol ti dir. Pol pa ti pe koz lor bann dimounn ki pena mem gou ki nou. Li pa ti pe koz osi lor bann dimounn ki fer bann kitsoz ki nou konsians pa permet nou fer, me ki pa kont bann prinsip Labib. Ek li pa ti pe koz lor bann dimounn ki’nn ofans nou. Pol ti pe koz lor bann dimounn ki swazir pou dezobeir bann konsey Biblik.
Azordi, si nou remarke ki enn frer ouswa enn ser pe kontign dezobeir bann konsey ki sorti dan Labib,a nou kapav desid pou pa frekant sa dimounn-la dan bann moman detant. Ek parski se enn desizion personel, nou pa pou koz sa ar lezot apart nou fami ki res dan mem lakaz ki nou. Selman, nou pou kontign frekant sa dimounn-la dan renion ek predikasion. Ek kan li sanz so konportman ek so mantalite, nou pou rekoumans frekant li dan bann moman detant.
a Par exanp, enn Kretien ki kapav travay, me ki pa’le travay ek ki prefer depann lor lezot, enn Kretien ki pe rod marye ar enn kikenn ki pa Temwin, enn Kretien ki fer palab, ouswa enn Kretien ki koz kont bann instriksion ki lorganizasion done ouswa kont bann lansegnman ki ena dan Labib. (1 Kor. 7:39; 2 Kor. 6:14; 2 Tes. 3:11, 12; 1 Tim. 5:13) Bann dimounn ki persiste dan sa bann kitsoz-la, zot “pa pe mars dan enn fason ordone.”