Revision Lekol ministere theocratik
Nou pou examine bann question ki lor sa feuille-la dan Lekol ministere theocratik pendant semaine ki commence a partir le 25 octobre 2010. Surveillant lekol pou faire enn revision pendant 20 minute. Sa revision-la basé lor bann sujet ki ti faire a partir semaine 6 septembre ziska le 25 octobre 2010.
1. Ki leson nou kapav aprann kan nou examine la vie le roi Azaria (Ouzziya)? (2 Rois 15:1-6) [6 sept., w91-F 15/7 p. 29 § 7—p. 30 § 3] Enn leson c’est ki nou bizin reste humble. Parski le roi Ouzziya ti mank l’humilité, so leker ti vinn tellement arrogant ki li ti rod faire travail bann pretre. Kan li ti en colere avek bann pretre parski bannla ti corrige li, Bondié ti faire li gagne la lepre. (2 Chron. 26:16-21; Prov. 16:18) Fodé jamais nou ressemblé Ouzziya ek laisse l’orgueil empeche nou accepté discipline ki Jéhovah donne nou par so Parole ek so l’organisation.
2. Alors ki le roi Yotham ti regné zis pendant 16 an, kifer 2 Rois 15:30 faire reference ar “vingtieme l’année” so regne? (2 Chron. 27:7, 8) [6 sept., it-2-F p. 1226 § 6] Li clair ki nou bizin comprend “vingtieme l’année Yotham,” ki 2 Rois 15:30 mentionné, couma vingtieme l’année apré ki li ti vinn le roi, setadir, quatrieme l’année regne Ahaz. Sa kikenn ki finn ecrire livre bann le Rois-la kitfois finn choisir dan sa moment-la pou pa koz lor Ahaz ki ti vinn le roi apré Yotham, parski li ti ena encore bann detail pou ajouté lor regne Yotham.
3. Kisannla ti “bann Samaritain” ki mentionné dan 2 Rois 17:29? [13 sept., it-2-F p. 878 § 8] L’expression “bann Samaritain” dan sa verset-la faire reference ar bann Juif ki ti vive dan royaume dix tribu Israël ki ti trouve dan le nord, en Samarie, avant ki sa bann tribu-la ti perdi la victoire kont l’Assyrie en 740 avant nou lepok. Mais selman, avek le temps, sa l’expression-la ti faire reference ar descendant sa bann Juif-la ek aussi ar descendant bann dimoune ki bann Assyrien ti amené pou remplace bann tribu ki ti al en exile.
4. Kifer la Bible dire concernant Jéhovah ki Li “forme” so projet? (2 Rois 19:25) [20 sept., w99-F 15/8 p. 14 § 3] Jéhovah faire Li-mem vinn sa Kikenn ki realise tou so bann promesse-la. (Is. 46:11) Sa l’expression ‘formé-la’ sorti dan enn mot hébreux ki ena enn lien avek enn mot ki vedir “potier.” (Jér. 18:4, note.) Sa vrai-mem fortifié nou la foi kan nou koné ki, pareil couma enn potier ki konn bien so travail kapav faire enn morceau l’argile vinn enn joli vase, Jéhovah aussi kapav donne bann kitsoz enn forme ou-soit dirige zot dan enn fason pou accompli so volonté! (Éph. 1:11)
5. Couma eski 2 Rois 25:8, 25, 26 decrire dan enn fason exact kan sa soixante-dix an ki Jérusalem ti pou reste abandonné-la, ti commencé? [27 sept., it-1-F p. 403 § 5—p. 404 § 1; p. 471 § 1] C’est dan septieme mois, mois Tishri, en 607 avant nou lepok, ki Jérusalem ti detruire ek Juda en entier ti completement abandonné, kan bann Juif ki Neboukadnetsar pa ti deporté, ti sauvé ek ti quitte Juda. Ezra 3:1 confirme realisation exact sa prophetie-la kan li montré ki soixante-dix an plitar—mem mois—en Tishri 537 avant nou lepok, bann Israélite ti retourne dan zot bann la ville.
6. Kifer eski 1 Samuel 16:10, 11 dire ki David ti huitieme garson Jessé, alors ki Ezra dire ki li ti so septieme garson? (1 Chron. 2:15) [4 oct., w02-F 15/9 p. 31] Dan lepok Ezra li ti necessaire pou verifié l’heritage bann tribu ek faire sur ki zis bann dimoune ki ti ena droit, ki servi couma bann pretre. Alors, Ezra ti prepare enn la liste precis ek ki zot tou ti kapav faire confiance, lor bann descendant Juda ek David. Li parette ki enn parmi bann garson Jessé pa ti vive assez longtemps ek ti mort avant ki li marié ek gagne bann zenfant. Si sa vrai, alors li pa ti pou kapav reclame okenn part dan l’heritage bann tribu, ek so nom pa ti pou servi nanyin dan la liste bann descendant Jessé. A cause sa, Ezra pa ti mentionne so nom.
7. Couma nou kapav imite l’exemple bann Guiléadite? (1 Chron. 5:10, 18-22) [11 oct., w05-CE 1/11 p. 9 § 7] Pendant regne Saül, bann Israélite ki ti reste dan l’est Jourdain ti gagne la victoire lor bann Hagrite mem si bannla ti deux fois pli beaucoup ki zot. Zot ti reussi faire sa parski zot ti rod l’aide Jéhovah. Pareil couma bannla, nou aussi nou kapav faire Jéhovah confiance, kan nou equipe nou avek “grand bouclier la foi” ek “l’epée l’esprit, setadir, parole Bondié” a mesure ki nou contigne nou la lutte spirituel kont bann l’ennemi ki pli beaucoup ek pli fort ki nou. (Éph. 6:10-17)
8. Ki leson nou kapav aprann ar bann Lévite ki ti bann portier? (1 Chron. 9:26, 27) [18 oct., w05-CE 1/11 p. 9 § 8] Bann Lévite ki ti bann portier ti ena enn travail ki ti donne zot enn grand responsabilité. Zot ti ena la clé ki ti permette zot controle l’entrée bann partie temple ki ti saint. Ti kapav compte lor zot. Toulé-gramatin zot ti ouvert bann la porte. Nou aussi nou finn gagne enn responsabilité ki lezot dimoune pena, coumadir nou finn gagne enn la clé special. Ek avek sa la clé-la, toulé-gramatin nou kapav donne lezot l’occasion pou adore Jéhovah. Nou bizin prend bien sa responsabilité-la ek montré ki kapav faire nou confiance dan fason ki nou servi sa la clé-la.
9. Ki l’importance bann cantik ti ena en Israël dan le passé? (1 Chron. 9:33) [18 oct., it-2-F p. 359 § 8] Chante bann cantik ti ena enn grand l’importance dan temple. Nou trouve sa parski beaucoup verset la Bible koz lor bann chanteur. La Bible dire aussi ki “pa ti donne [sa bann chanteur-la] okenn lezot travail,” ki lezot Lévite ti faire, pou ki zot kapav consacré-zot net dan zot service. Kan zot ti sorti Babylone, sa “bann chanteur[-la]” ti forme toujours partie dan enn groupe special parmi bann Lévite. (Ezra 2:40, 41) Zordi aussi pareil, chante bann cantik ena enn grand l’importance dan nou l’adoration.
10. Ki ti mauvais avek reaction David ki 1 Chronique13:11 decrire? [25 oct., w05-CE 1/11 p. 11] David pa ti ena okenn raison pou li en colere. Ti arrive sa probleme-la parski li pa ti obeir bann l’instruction bien precis ki Jéhovah ti donné. (Nom. 7:7-9) Li parette ki David ti analyse sa situation-la ek ti corrige so erreur. Kan li ti suive methode ki Jéhovah ti donné, li ti reussi amenn l’arche sans okenn difficulté dan Jérusalem. Au lieu ki nou en colere ar Jéhovah ek faire Li bann reproche kan nou pa reussi faire seki nou ti envie, nou bizin analyse la situation ek essaye koné kifer nou pa finn reussi.