Watchtower BIBLIOTEK LOR INTERNET
Watchtower
BIBLIOTEK LOR INTERNET
Kreol Morisien
  • LABIB
  • PIBLIKASION
  • RENION
  • km 2/09 p. 3
  • Revision Lekol ministere theocratik

Pena video ki disponib pou seki ou finn swazir.

Sori, enn erer inn anpes sa video-la zwe.

  • Revision Lekol ministere theocratik
  • Ministere du Royaume—2009
Ministere du Royaume—2009
km 2/09 p. 3

Revision Lekol ministere theocratik

Nou pou examine sa bann question-la dan Lekol ministere theocratik pendant semaine ki commence a partir le 23 février 2009. Surveillant lekol pou faire enn revision pendant 20 minute. Sa revision-la basé lor bann sujet ki ti faire a partir semaine 5 janvier ziska 23 février 2009.

1. Couma eski Bondié ti kapav faire la lumiere apparette premier jour alors ki c’est lor quatrieme jour ki Li ti faire bann la source la lumiere? (Gen. 1:3, 16) [5 janv., f the luminaries were not made until the fourth day? (Gen. 1:3, 16) [w04-CE 1/1 p. 6 § 5] Pena doute ki lor “premier jour,” enn tipé la lumiere ti reussi passe a travers bann nuage, mais enn kikenn lor la terre pa ti kapav trouve bann la source sa la lumiere-la. Selman pendant quatrieme periode creation, soleil, la lune, ek bann zetoile ti’nn commence “eclaire la terre.” Sa bann la source la lumiere-la ti’nn fini crée “au commencement,” bien avant premier jour creation. (Gen. 1:1, 5, 17) “Bondié ti faire” zot vinn visible depuis lor la terre.

2. Jéhovah pa ti dire Noé ena controle lor la terre pareil couma Li ti dire Adam ki ti parfait. Ki sa faire nou comprend? (Gen. 9:1) [12 janv., it-1-F p. 788 § 6] Apré deluge, Jéhovah ti beni Noé ek so bann garson, ek Li ti faire zot koné ki projet ki Li ena pou zot, c’est ki zot rempli la terre. Mais Jéhovah pa ti dire Noé ek so famille ‘ena controle lor la terre.’ (Gen. 1:28) Sa montré nou ki, sans direction Bondié, enn dimoune imparfait jamais pa pou kapav ena controle lor la terre pareil couma Jéhovah ti envie au commencement.

3. Kan eski l’alliance abrahamik ti commencé, ek comié le temps li ti duré? (Gen. 12:1-4) [19 janv., w04-CE 1/2 p. 14 § 4; w01-F 15/8 p. 17 § 13] Li parette ki l’alliance ki Jéhovah ti faire avek Abraham ti commencé le 14 Nisan 1943 a.n.l., kan Abraham ti obeir Jéhovah ek ti traverse la riviere l’Euphrate pou li al Canaan. Sa l’evenement-la ti arrivé 430 an avant ki Jéhovah ti faire bann Israélite sorti dan l’Égypte le 14 Nisan 1513 a.n.l. (Ex. 12:41) Parski la Bible koz lor l’alliance abrahamik couma “enn l’alliance pou touletan,” sa l’alliance-la reste en vigueur ziska ki tou bann famille lor la terre inn gagne benediction ek tou bann l’ennemi Bondié inn detruire. (Gen. 17:7)

4. Ki preuve nou ena ki Nimrod ek tou bann ki ti suive li pa’nn reussi faire ‘zot-mem enn nom ki tou dimoune koné’? (Gen. 11:4) [19 janv., w98-F 15/3 p. 24] Nimrod ek so bann compagnon pa ti reussi faire zot-mem enn nom ki tou dimoune koné parski zot pa ti reussi fini construire la tour Babel. Nou pa koné ki nom ti donne Nimrod kan li ti né. Nimrod pa’nn mem laisse enn descendant derriere li pou porte so nom. So nom ek nom bann ki ti suive li finn disparette dan l’Histoire. Au lieu ki li gagne la gloire ek vinn populaire, Nimrod ti’nn couvert ar la honte. So nom, Nimrod, inn faire li gagne reputation enn kikenn ki ti enn grand rebelle ek enn kikenn ki ti assez bete pou croire ki li kapav defié Jéhovah.

5. Couma Lot ti kapav offert so deux tifi sa la foule ki ti ena bann desir kont nature-la, alors ki 2 Pierre 2:7 appel Lot enn zom “droite”? (Gen. 19:8) [26 janv., w05-CE 1/2 p. 30 § 15-16; w04-CE 1/2 p. 15 § 1] Parski bann tifi Lot ti fiancé ar bann zom dan sa la ville-la, sa l’offre-la ti pou kapav crée enn division dan la foule. Pena doute ki Lot ti koné ki so bann invité ti bann messager Bondié ek li ti sur ki zot ti pou kapav protege so bann tifi, pareil couma Jéhovah ti protege Sara dan le passé en Égypte. Ek c’est sa-mem ki finn arrivé, Jéhovah finn protege bann tifi Lot.

6. Alors ki bann mari ki ena la crainte pou Bondié bizin prend soin zot famille, couma Abraham inn kapav envoye Agar ek Yishmaël dan desert? (Gen. 21:10-21; 1 Tim. 5:8) [2 févr., w88-F 15/2 p. 31] Raison kifer Abraham ti envoye Agar ek Yishmaël dan desert pa ti mauvais devant Bondié parski Jéhovah ti dire Abraham ecoute la voix Sara ek renvoye Agar. Mem si Abraham pa ti content pou renvoye Agar ek so garson, Abraham ti prepare bann provision materiel couma di-pain (kitfois plusieurs qualité mangé) ek de l’eau pou zot. Alors, mem si a cause zot mauvais conduite ti bizin renvoye Agar ek Yishmaël, Abraham ti donne so famille soin ki li ti bizin.

7. Ki leson nou kapav aprann ar l’exemple Éliézer ki ti faire zeffort pou faire kitsoz dapré fason agir Jéhovah kan li ti al rod enn femme pou Isaac? (Gen. 24:14, 15, 17-19, 26, 27) [2 févr., w97-F 1/1 p. 31 § 2] Nou kapav trouvé ki li pa toujours facile pou vive en accord avek bann principe Jéhovah. Li kapav difficile pou trouve bann camarade ki encourage nou, enn conjoint ki ena la crainte pou Bondié, bann bon divertissement, ou-soit enn travail ki pa vinn enn barriere pou nou bann activité theocratik. Mais Jéhovah pou soutenir bann ki faire Li confiance ek refuse al kont bann principe ki ena dan la Bible. (Prov. 3:5, 6)

8. Dan enn rêve, Jacob ti trouve bann ange ‘monté-desann lor enn l’echelle.’ Ki sa ti signifie? (Gen. 28:10-13) [9 févr., w03-F 15/10 p. 29 § 1; it-1-F p. 683] Bann ange ki ti pé ‘monté-desann lor enn l’echelle’ ti montré communication ki ena entre le ciel ek la terre. Sa inn faire Jacob koné ki bann ange kapav prend soin bann ki ena faveur Jéhovah. Kan Jésus ti dire so bann disciple, “Oui, vrai-mem mo dire zot: zot pou trouve le ciel ouvert ek bann ange Bondié monté-desann ziska Fils de l’homme,” kitfois li ti pé pense vision ki Jacob ti gagné. (Jean 1:51)

9. Kifer Rachel ti tellement envie gagne mandragor garson Léa? (Gen. 30:14, 15) [16 févr., w04-CE 1/2 p. 16 § 7; w04-F 15/1 p. 28 § 6] Sa lepok kot Rachel ti demann bann mandragor-la, li ti sterile. Dan lepok longtemps bann dimoune ti pensé ki fruit enn mandragor ti excite desir sexuel ek ti augmente capacité reproduction enn dimoune. (Chant de S. 7:13) Kitfois Rachel ti pensé ki sa bann mandragor-la ti pou aide li tombe enceinte, ek lezot ti pou nepli reproche li a cause li ti sterile. Li interessant pou noté ki c’est plusieurs l’année apré ki Rachel inn gagne so premier garson, Joseph. (Gen. 30:22-24)

10. Couma eski Jacob li enn bon l’exemple concernant fason ki nou bizin reglé bann probleme personnel? (Gen. 33:3, 4) [23 févr., g82-F 22/5 p. 19 § 8-10] Kan reglé enn probleme personnel seki important c’est retablir la paix, pa al rod koné kisannla ti ena tort. Sa vedir nou bizin disposé pou mette nou l’orgueil de coté. Kan li ek so frere ti joinde face-a-face, Jacob ti premier pou prosterne-li avek humilité devant so frere Esaü ek sa finn aidé pou reglé enn la haine ki ti pé duré depuis longtemps entre zot.

    Piblikasion Kreol Morisien (2000-2026)
    Dekoneksion
    Koneksion
    • Kreol Morisien
    • Partaze
    • Preferans
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Linformasion Legal
    • Prinsip Konfidansialite
    • Reglaz Konfidansialite
    • JW.ORG
    • Koneksion
    Partaze