BIOGRAFI
Nou Finn Trouv enn ‘Perl ki Ena enn Bel Valer’
WINSTON ek Pamela (Pam) Payne pe servi dan biro nasional Australasie. Zot ti viv enn lavi ere me zot ti osi gagn bann difikilte. Par exanp, zot ti bizin adapte avek bann diferan kiltir ek Pam ti fer enn foskous. Malgre sa, zot ti kontign gard zot lamour pou Zeova ek so pep ek osi zot lazwa dan zot minister. Dan sa interview-la, nou finn invit zot pou partaz sertin zot bann lexperyans avek nou.
Winston, dir nou enn tipe lor bann resers ki to’nn fer lor Bondie.
Mo ti grandi dan enn fami ki pa ti relizie, dan Queensland, an Australie. Nou ti res dan enn laferm izole. Akoz sa, mo pa ti gagn kontak avek lezot dimounn apart mo prop fami. Depi laz 12 an, mo ti koumans rod Bondie. Mo ti priye Bondie, ek mo ti demann Li pou fer mwa konn laverite lor Li. Finalman, mo ti kit laferm ek mo ti gagn enn travay dan Adélaïde, dan l’Australie-Méridionale. Kan mo ti ena 21 an, mo ti zwenn Pam kan mo ti an vakans dan Sydney. Li ti koz ar mwa lor enn group relizie ki apel Izraelo-Britanik ki ti pretann ki bann Angle zot bann desandan bann tribi perdi Izrael. Sa group-la dir ki sa bann tribi-la, se sa dis tribi ki ti form parti dan rwayom lenor ek ki ti al an exil dan witiem siek Avan Zezi Kris. Alor, kan mo ti retourn Adélaïde, mo ti poz sa kestion-la enn koleg ki ti koumans etidie Labib avek bann Temwin Zeova. Apre ki mo ti koz avek li pandan de-trwa lertan, sirtou konsernan krwayans bann Temwin Zeova, mo ti realize ki mo ti pe gagn repons lapriyer ki mo ti fer kan mo ti tipti. Mo ti pe aprann laverite lor mo Kreater ek so Rwayom! Mo ti trouv enn ‘perl ki ena enn bel valer.’—Mat. 13:45, 46.
Pam, twa osi to ti koumans rod sa perl-la depi bien zenn. Kouma to finn trouv li?
Mo ti grandi dan enn fami bien relizie ek mo ti res dan lavil Coffs Harbour, ki trouv dan Nouvelle-Galles du Sud. Mo bann paran ek granparan ti krwar dan lansegnman group relizie Izraelo-Britanik. Zot ti ansegn mo ti frer, mo gran ser ek mwa, ansam avek mo bann kouzin-kouzinn, ki nou bizin krwar ki Bondie favoriz bann dimounn ki zot desandan bann Angle. Me selman, mo pa ti dakor avek sa bann krwayans-la, ek mo pa ti santi mwa pros ar Bondie. Kan mo ti ena 14 an, mo ti vizit plizir legliz, par exanp legliz Anglikan, legliz Batis, ek bann Advantis Setiem-zour. Me zot pa ti ed mwa pou konn Bondie.
Plitar mo fami ti demenaze pou al res Sydney, kot mo ti zwenn Winston, ki ti an vakans laba. Kouma li ti dir, nou bann diskision lor relizion finalman ti pous li pou koumans etidie Labib avek bann Temwin. Apartir sa moman-la, tou bann let ki li ti avoy mwa ti ranpli ar bann verse Labib! Mo bizin admet, ki o-koumansman mo ti trakase, mem ankoler. Me tigit-tigit mo ti rekonet ki tou seki li ti pe ekrir mwa, ti laverite lor Bondie.
An 1962, mo ti al res Adélaïde pou vinn pli pre ar Winston. Li ti fer laranzman pou ki mo res kot enn koup Temwin, Thomas ek Janice Sloman, ki ti bann misioner dan Papouasie-Nouvelle-Guinée. Zot ti manifeste enn bonte extraordiner anver mwa. Sa lepok-la mo ti ena zis 18 an ek zot ti ed mwa pou aprann plis lor Zeova. Alor, mwa osi mo ti koumans etidie Parol Bondie, ek bien vit mo ti sir ki mo ti’nn trouv laverite. Apre ki Winston ek mwa nou ti marye, deswit nou ti koumans enn lavi kot nou’nn gagn boukou benediksion dan servis Zeova. Malgre bann difikilte ki nou finn gagne, nou servis finn ed nou ogmant nou lapresiasion pou sa zoli perl ki nou finn trouve la.
Winston, rakont nou kouma zot bann premie lane dan zot servis pou Zeova ti ete.
A. Enn map ki montre nou bann vwayaz dan servis sirkonskripsion
B. Bann tem pou sertin zil. Lontan ti apel Kiribati ek Tuvalu bann zil Gilbert ek Ellice
C. Funafuti, enn zoli lil koray ki trouv dan Tuvalu. Enn parmi bann zil ki nou ti vizite avan ki bann misioner vinn laba
Pa tro lontan apre ki Pam ek mwa nou ti marye, Zeova ti koumans donn nou bann responsabilite spesial dan so servis. (1 Kor. 16:9) Frer Jack Porter, ki ti responsab sirkonskripsion ti vizit nou ti lasanble ek li ti ankouraz nou pou rant dan servis aplintan. (Aster li enn manb Komite Biro Nasional Australasie.) Jack ek so madam, Roslyn, ti ankouraz nou pou fer pionie permanan, enn servis ki nou finn fer pandan sink an. Kan mo ti ena 29 an, lorganizasion ti demann mwa ek Pam pou servi dan servis sirkonskripsion dan bann zil Pacifique Sud, ki sa lepok-la ti anba direksion biro nasional Fidji. Sa bann zil-la ti Samoa américaines, Samoa, Kiribati, Nauru, Niue, Tokelau, Tonga, Tuvalu, ek Vanuatu.
Sa lepok-la, bann dimounn lor bann zil pli izole ti mefie bann Temwin Zeova, alor nou ti bizin bien pridan ek diskre. (Mat. 10:16) Pa ti ena boukou frer ek ser dan bann lasanble, ek sertin pa ti kapav donn nou enn plas pou dormi. Alor, nou ti demann bann dimounn ki ti res dan sa bann vilaz-la pou donn nou enn plas pou reste ek zot ti touletan bien zanti avek nou.
Winston, to ti bien interese ar travay tradiksion. Kouma sa lintere-la ti koumanse?
Dan Samoa, mo pe kondir enn lekol ansien
Sa lepok-la, bann frer ki ti res lor bann zil Tonga ti ena zis de-trwa trakt ek ti brosir an Tongien, enn lang Polinezien. Dan minister, zot ti servi liv La vérité qui conduit à la vie éternelle, an Angle, pou etidie avek bann dimounn. Alor, pandan kat semenn ki ti ena lekol ansien, trwa ansien ki ti res lor sa lil-la ek ki pa ti tro konn koz Angle, ti aksepte pou tradir liv Vérité an Tongien. Pam ti tip sa maniskri-la, ek nou ti avoy li biro nasional l’États-Unis pou inprime. Proze-la an-antie ti pran apepre wit semenn. Mem si kalite sa tradiksion-la pa ti extra, sa piblikasion-la ti ed boukou dimounn ki koz Tongien pou konn laverite. Mwa ek Pam nou pa ti bann tradikter, me sa lexperyans-la ti ankouraz nou pou plis interes nou ar sa travay-la.
Pam, kouma eski lavi lor bann zil ti ete konpare avek lavi dan l’Australie?
Enn plas kot nou ti reste pandan nou servis sirkonskripsion
Li ti bien diferan! Tou depann kot nou ti reste. Dan sertin landrwa ti ena boukou moustik, ti fer extra so ek ti ena boukou limidite. Ek lezot plas ti ena lera, maladi ek parfwa, bien tigit manze. Parkont, apre sak zourne, nou ti santi nou bien rilax kan nou ti get lamer depi nou fale, enn nom Samoan pou enn lakaz Polinezien ki ena enn twa an lapay me san miray. Ena swar, lalimier lalinn ti telman for ki nou ti kapav trouv bien bann pie koko ek refle lalinn lor lamer. Bann zoli moman koumsa ti pous nou pou medite ek priye, ek sa ti ed nou pou pans lor bann kitsoz pozitif plito ki negatif.
Nou ti kontan bann zanfan. Zot ti bien komik ek zot ti kirye kan zot ti trouv nou, bann etranze blan. Kan nou ti pe vizit Niue, enn ti garson ti pas lame lor lebra Winston ki ti bien pwali ek ti dir: “Mo kontan ou bann plim.” Li kler ki sa garson-la zame ti trouv enn lebra pwali koumsa avan, ek li pa ti kone kouma pou dekrir sa!
Sa ti fer nou leker fermal kan nou ti trouv bann dimounn viv dan lamizer ek dan bann kondision bien difisil. Zot ti ena enn zoli lanvironnman, me zot pa ti ena ase swin medikal ek pa ti ena ase delo ki kapav bwar. Kanmem sa, nou bann frer pa ti paret trakase. Sa ti normal pou zot. Zot ti kontan ki zot fami avek zot, ki zot ti ena enn plas pou ador Bondie, ek ki zot ti ena privilez pou loue Zeova. Zot lexanp ti ed nou pou res konsantre lor nou bann priorite ek amenn enn lavi sinp.
Ena fwa Pam, to ti bizin al rod to prop delo ek prepar zot manze dan bann nouvo sirkonstans. Kouma to finn debrouye?
Dan Tonga, Pam pe lav nou linz
Mo bizin remersie mo papa pou sa. Li ti aprann mwa boukou kitsoz bien itil, par exanp, kouma pou alim enn dife, kwi lor la, ek kouma pou viv avek bien tigit kitsoz. Pandan enn vizit dan Kiribati, nou ti res dan enn ti lakaz ki ti ena enn twa an lapay, enn sali an koray, ek bann miray an banbou. Pou kwi enn sinp manze, mo ti bizin fouy enn trou pou fer enn foye ek mo ti servi lapay koko pou alim dife-la. Pou gagn delo, mo ti bizin al met lake pre kot enn pwi ansam avek bann madam dan landrwa. Pou tir delo, zot ti servi enn baton apepre 3 met ki ti ena enn lakord atase dan bout, inpe parey kouma enn golet lapes. Me olie ki zot ti met enn lamson, zot ti atas enn lamok ar li. Sak madam, kan ti ariv so tour ti avoy so lalign ek ti tourn so pwagne dan bon moman. Lamok-la ti vers enn kote ek ti ranpli ar delo. Mo ti panse ki sa ti fasil ziska ki ti ariv mo tour. Mo ti avoy mo lalign plizir fwa, me lamok-la pa ti pe ranpli ek ti pe zis flote! Kan zot tou ti aret riye, enn parmi bann madam-la ti ed mwa. Zot ti touletan kontan ede ek zot ti zanti.
Zot toulede ti kontan zot afektasion lor bann zil. Eski zot ti pou kontan partaz sertin bon souvenir avek nou?
Winston: Sa ti pran nou inpe letan pou konpran sertin koutim. Par exanp, kan bann frer ti ofer nou enn repa, an zeneral zot ti donn nou tou manze ki zot ti ena kot zot. O-koumansman nou pa ti kone ki nou ti bizin kit inpe manze pou zot. Alor nou ti manz tou seki zot ti met devan nou! Biensir, kan nou ti konpran zot sitiasion, nou ti kit manze pou zot. Malgre nou bann erer, bann frer ti konpran nou. Ek zot ti bien kontan pou retrouv nou sak sis mwa kan nou ti vizit zot lasanble dan nou servis sirkonskripsion. Sa lepok-la, apart mwa ek Pam, bann frer ki ti lor sa bann lil-la pa ti zwenn lezot Temwin ki pa ti dan zot lasanble.
Lor lil Niue, mo pe al prese ansam avek enn group
Nou bann vizit ti rann enn bon temwaniaz dan bann kominote. Boukou vilazwa ti panse ki se bann frer mem ki ti invant sa relizion-la. Alor, kan zot ti trouv enn frer ek so madam ki sorti enn lot pei vinn vizit bann frer, bann dimounn dan landrwa pa ti zis kontan me zot ti osi inpresione.
Pam: Enn parmi bann pli bon souvenir ki mo ena fer mwa rapel Kiribati, kot ti ena zis de-trwa frer ek ser dan lasanble. Itinikai Matera, ki ti sel ansien ti fer tou seki li kapav pou pran nou swin. Enn zour li ti vini avek enn panie kot ti ena enn sel dizef ladan. Li ti dir: “Mo’nn amenn sa pou zot.” Sa lepok-la enn dizef ti enn gran zafer pou nou. Sa ti aksion zenere la ti bien tous nou leker.
Inpe lane apre, Pam, to ti fer enn foskous. Ki ti ed twa pou andir sa sitiasion-la?
Mo ti tom ansint an 1973, kan mwa ek Winston nou ti dan Pacifique Sud. Nou ti deside pou retourn l’Australie kot kat mwa apre nou ti perdi nou ti-baba. Winston osi ti bien tris; apre tou sa ti so ti-baba osi. Avek letan, sa lapenn ki mo ti resanti la ti diminie, me li ti ankor la ziska ki nou gagn Latour Degard 1e Avril 2009. Lartik “Question Bann Lecteur” ti poz sa kestion-la: “Eski ena l’espoir resurrection pou enn tibaba ki’nn mort dan ventre so mama?” Sa lartik-la ti rasir nou ki repons sa kestion-la li dan lame Zeova ki touletan fer seki drwat. Li pou tir tou bann soufrans ki nou’nn gagne dan lavi ek avek lamour Li pou donn lord so Garson pou “detrir travay diab.” (1 Zan 3:8) Sa lartik-la ti ed nou apresie ankor plis valer sa “perl[-la]”! Kot nou ti pou ete azordi si nou pa ti ena sa lespwar konsernan Rwayom Bondie la?
Apre ki nou ti perdi nou ti-baba, nou ti re-koumans nou servis aplintan. Nou ti servi pou de-trwa mwa dan Betel l’Australie ek finalman nou ti re-koumans nou servis dan sirkonskripsion. Nou ti servi kat-r-an dan lakanpagn Nouvelles Galles du Sud ek Sydney. Apre sa, an 1981, lorganizasion ti invit nou pou al servi dan biro nasional l’Australie, kouma ti apel li sa lepok-la ek nou ankor laba.
Winston, eski to lexperyans dan bann zil Pacifique Sud ti ed twa dan to travay kouma enn manb Komite Biro Nasional Australasie?
Wi, dan plizir fason. Avan, ti demann biro nasional l’Australie pou okip teritwar Samoa américaines ek Samoa. Apre sa, biro nasional Nouvelle-Zélande ek l’Australie ti vinn enn sel. Asterla, biro nasional Australasie pe okip teritwar l’Australie, Samoa américaines ek Samoa, bann zil Cook, Nouvelle-Zélande, Niue, Timor-Leste, Tokelau, ek Tonga. Mo finn gagn privilez pou vizit boukou parmi sa bann teritwar-la kouma enn reprezantan biro nasional. Sa lexperyans ki mo finn gagne kan mo ti travay ansam avek sa bann frer ek ser fidel ki ti res lor sa bann zil la, finn ed mwa boukou, sirtou ki asterla mo pe servi dan biro nasional.
Winston ek Pam dan biro nasional Australasie
Pou fini, mo ti anvi dir ki mwa ek Pam, par nou prop lexperyans nou finn realize ki pa zis bann adilt ki rod Bondie. Bann zenn osi anvi gagn sa perl “ki ena enn bel valer” la, mem si lezot manb zot fami pa montre okenn lintere. (2 Ler. 5:2, 3; 2 Kro. 34:1-3) Seki nou sir, Zeova Li enn Bondie ki ena lamour ek ki anvi ki tou dimounn ki li zenn ouswa vie, gagn lavi!
Kan mwa ek Pam ti koumans rod Bondie inn gagn plis ki 50 an, kot nou ti pou kone ki nou resers ti pou amenn nou kot nou ete asterla! Pena okenn dout ki laverite lor Rwayom Bondie li enn perl ki ena extra boukou valer! Nou bien determine pou trap sa perl-la avek tou nou lafors ek pa larg li!