Prihvaća li Bog svaku vrstu obožavanja?
BOG je čovjeka stvorio s duhovnom potrebom — potrebom za obožavanjem. Ona nije nešto što se razvija. Ona je bila dio čovjeka od početka.
Međutim, čovječanstvo je nažalost razvilo mnoge različite načine obožavanja koji većinom nisu imali za posljedicu sretnu, ujedinjenu ljudsku obitelj. Umjesto toga, još se uvijek vode krvavi ratovi u ime religije. To za sobom povlači važno pitanje: Je li važno kako netko obožava Boga?
Sumnjivo obožavanje u drevnim vremenima
Drevne nacije koje su živjele na Srednjem istoku pružaju povijesni primjer koji nam pomaže odgovoriti na to pitanje. Mnoge su obožavale boga po imenu Baal. Obožavale su i Baalove družice, kao što je bila Astarta. Obožavanje Astarte uključivalo je i upotrebu svetog stupa za koji se smatralo da je seksualni simbol. Arheolozi koji rade u tom području iskopali su brojne likove nagih žena. Ti likovi, kaže The Encyclopedia of Religion, “prikazuju božicu s naglašenim spolnim organima, kako pridržava svoje grudi” i “vjerojatno predstavljaju (...) Astartu”. Jedno je sigurno, obožavanje Baala često je bilo vrlo nemoralno.
Stoga ne iznenađuje da je obožavanje Baala uključivalo i seksualne orgije (4. Mojsijeva 25:1-3). Sihem, Kanaanac, silovao je mladu djevicu Dinu. Usprkos tome, smatralo ga se najpoštovanijim čovjekom u obitelji (1. Mojsijeva 34:1, 2, 19). Incest, homoseksualnost i bestijalnost bili su uobičajeni (3. Mojsijeva 18:6, 22-24, 27). Sama riječ “sodomija”, jedan od homoseksualnih postupaka, dolazi od imena grada koji je nekada postojao u tom dijelu svijeta (1. Mojsijeva 19:4, 5, 28). Obožavanje Baala uključivalo je i prolijevanje krvi. Da, Baalovi obožavatelji bacali su svoju živu djecu u razbuktalu vatru kao žrtve svojim bogovima! (Jeremija 19:5). Svi ti postupci bili su povezani s religioznim učenjima. Kako to?
“Brutalnost, pohota i razuzdanost kanaanske mitologije”, objašnjava doktor Merrill Unger u svojoj knjizi Archaeology and the Old Testament, “daleko su izraženije nego igdje drugdje na Bliskom istoku u to vrijeme. A zapanjujuće obilježje kanaanskih božanstava, da uopće nisu imala moralnih karakteristika, sigurno je razvilo najgore osobine u njihovim štovaocima i za sobom ostavilo mnoge najizopačenije postupke tog vremena, kao što su sveta prostitucija, [i] žrtvovanje djece.”
Je li Bog prihvatio obožavanje Kanaanaca? Sigurno nije. On je poučio Izraelce kako da ga obožavaju na čist način. U vezi s ranije spomenutim postupcima, on je upozorio: “Nemojte se skvrniti ni jednom ovom stvarju; jer su se svijem tijem stvarima oskvrnili narodi, koje ću odagnati ispred vas. Jer se oskvrnila zemlja, i nevaljalstvo ću njezino pohoditi na njoj, i izmetnuće zemlja stanovnike svoje” (3. Mojsijeva 18:24, 25).
Čisto obožavanje uprljano
Mnogi Izraelci nisu prihvatili Božje gledište o čistom obožavanju. Umjesto toga, dopustili su da se u njihovoj zemlji nastavi s obožavanjem Baala. Uskoro su Izraelci bili navedeni na to da obožavanje Jehove pokušaju pomiješati s obožavanjem Baala. Je li Bog prihvatio takvo miješano obožavanje? Pogledajmo što se dogodilo za vladavine kralja Manasije. Postavio je oltare Baalu, spalio vlastitog sina kao žrtvu i bavio se magijom. “I postavi rezan lik šumski [“sveti stup”, NW; hebrejski ‘asheráh] koji načini u domu, za koji bješe rekao Gospodin (...): u ovom domu (...) namjestiću ime svoje do vijeka” (2. Carevima 21:3-7).
Manasijini podanici slijedili su primjer svog kralja. Ustvari, “zavede [ih] Manasija, te činiše gore nego narodi koje istrijebi Gospodin ispred sinova Izraelovijeh” (2. Carevima 21:9). Umjesto da obrati pažnju na učestala upozorenja Božjih proroka, Manasija je izvršio tolika umorstva da je napunio Jeruzalem nedužnom krvi. Iako se Manasija na kraju popravio, njegov sin i nasljednik, kralj Amon, ponovno je uveo obožavanje Baala (2. Carevima 21:16, 19, 20).
S vremenom su muške prostitutke počele pružati svoje usluge u hramu. Kako je Bog gledao na ovakav izraz Baalovog obožavanja? Posredstvom Mojsija upozorio je: “Ne nosi u dom Gospodina Boga svojega ni po kakom zavjetu plate kurvine ni cijene od psa [vjerojatno homoseksualca], jer je oboje gad pred Gospodinom Bogom tvojim” (5. Mojsijeva 23:17, 18, NW, fusnota).
Manasijin unuk, kralj Jozija, očistio je hram od nemoralnog Baalovog obožavanja (2. Carevima 23:6, 7). No stvari su otišle predaleko. Nedugo nakon smrti kralja Jozije, u Jehovinom hramu ponovno se počelo obožavati idole (Ezehijel 8:3, 5-17). Stoga je Jehova prouzročio da babilonski kralj uništi Jeruzalem i njegov hram. Ova žalosna povijesna činjenica dokazuje da neki oblici obožavanja nisu prihvatljivi Bogu. Kakva je situacija danas?