Imaj samosvladavanje, i to u obilju
“Dopunite svoju vjeru (...) samosvladavanjem” (2. PETROVA 1:5, 6, NW).
1. U kojoj bi neobičnoj situaciji neki kršćanin mogao dati svjedočanstvo?
ISUS je rekao: “Izvodit će vas zbog mene pred upravitelje i kraljeve da svjedočite pred njima” (Matej 10:18, St). Da si pozvan pred nekog upravitelja, suca ili predsjednika, o čemu bi govorio? Vjerojatno najprije o tome zašto si tamo, o optužbi podignutoj protiv tebe. Božji duh pomogao bi ti u tome (Luka 12:11, 12). Ali, možeš li zamisliti da govoriš o samosvladavanju? Smatraš li to važnim dijelom naše kršćanske poruke?
2, 3. (a) Kako je došlo do toga da je Pavao mogao svjedočiti Feliksu i Druzili? (b) Zašto je samosvladavanje bilo prikladna tema da Pavao o njoj govori u toj situaciji?
2 Pogledaj jedan primjer iz stvarnog života. Jedan od Jehovinih svjedoka bio je uhapšen i doveden pred sud. Kad je dobio priliku da govori, želio je objasniti svoja vjerovanja kao kršćanina, kao svjedoka. Možeš ispitati taj zapis i utvrdit ćeš da je dao sudsko svjedočanstvo “o pravednosti i samosvladavanju i sudu koji treba doći”. Govorimo o iskustvu apostola Pavla u Cezareji. Obavljeno je početno preslušavanje. “Nekoliko dana kasnije Feliks je došao sa svojom ženom Druzilom, koja je bila Židovka, te poslao po Pavla i saslušao ga o njegovom vjerovanju u Krista Isusa” (Djela apostolska 24:24, NW). Povijest izvještava da je Feliks “provodio svaku vrstu okrutnosti i pohote, vršeći kraljevsku vlast svim instinktima jednog roba”. Bio je dvaput vjenčan prije nego što je naveo Druzilu da se razvede od svog muža (povređujući time Božji zakon) i postane njegovom trećom ženom. Možda je ona bila ta koja je htjela čuti o toj novoj vjeri, kršćanstvu.
3 Pavao je nastavio govoriti “o pravednosti i samosvladavanju i sudu koji treba doći” (Djela apostolska 24:25, NW). To je učinilo očitim kontrast između Božjih mjerila čestitosti te okrutnosti i nepravde u kojoj su Feliks i Druzila sudjelovali. Pavao se možda nadao da će navesti Feliksa da ispolji pravdu u ovom njegovom slučaju. Ali, zašto je govorio o “samosvladavanju i sudu koji treba doći”? Ovaj je nemoralni par ispitivao što podrazumijeva ‘vjera u Krista Isusa’. Trebali su, dakle, znati da slijediti njega zahtijeva obuzdavanje svojih misli, govora i postupaka, što znači samosvladavanje. Svi su ljudi odgovorni Bogu za svoje razmišljanje, riječi i djela. Zato je važniji od bilo kojeg Feliksovog suda u Pavlovom slučaju bio sud s kojim su se upravitelj i njegova žena suočili pred Bogom (Djela apostolska 17:30, 31; Rimljanima 14:10-12). Razumljivo je da se, čuvši Pavlovu poruku, ‘Feliks uplašio’.
Važno, ali ne i lako
4. Zašto je samosvladavanje važan dio pravog kršćanstva?
4 Apostol Pavao je uviđao da je samosvladavanje vitalni dio kršćanstva. To je potvrdio Apostol Petar, jedan od Isusovih bliskih drugova. Kad je pisao onima koji će ‘postati dionicima božanske prirode’ na nebu, Petar je poticao na ispoljavanje određenih svojstava koja su bila prijeko potrebna, kao što su vjera, ljubav i samosvladavanje. Stoga je samosvladavanje bilo uključeno u ovo jamstvo: “Ako ove stvari postoje u vama i obiluju, one će vas spriječiti da budete bilo nedjelatni bilo besplodni s obzirom na točnu spoznaju našeg Gospodina Isusa Krista” (2. Petrova 1:1, 4-8, NW).
5. Zašto bismo naročito trebali biti zainteresirani za samosvladavanje?
5 Međutim, ti znaš da je lakše reći da bismo trebali ispoljavati samosvladavanje nego ga doista i prakticirati u svom svakodnevnom životu. Jedan je razlog taj što je samosvladavanje relativno rijetko svojstvo. U 2. Timoteju 3:1-5 Pavao je opisao stavove koji će prevladavati u naše vrijeme, u ‘posljednjim danima’. Jedna od karakteristika tog našeg razdoblja jest i to što će mnogi biti “bez samosvladavanja” (NW). Zar posvuda oko nas ne vidimo kako se to pokazuje točnim?
6. Kako se danas očituje pomanjkanje samosvladavanja?
6 Mnogi ljudi vjeruju kako je u osnovi zdravo “dati oduška” svojim osjećajima ili “ispuhati” svoj gnjev. Potporu njihovom gledištu pružaju uzori među ljudima poznatim u javnosti koji se ne obaziru na samosvladavanje bilo koje vrste, koji se jednostavno prepuštaju svojim nagonima. Za ilustraciju: Mnogi koji vole profesionalni sport navikli su na divlje ispoljavanje emocija, pa čak na nasilni bijes. Zar se ne možeš, barem iz štampe, prisjetiti slučajeva kad je na sportskim priredbama došlo do brutalnih tučnjava ili kad se svjetina razularila? Međutim, nama nije potrebno da mnogo vremena posvećujemo prisjećanju na primjere pomanjkanja samosvladavanja. Moglo bi se navesti mnoga područja na kojima trebamo pokazivati samosvladavanje — u svom uzimanju hrane i pića, u svom ponašanju sa suprotnim spolom, te u vremenu i novcu koji trošimo na hobije. No, umjesto da površno razmotrimo mnoga takva područja, ispitajmo jedno primarno područje na kojem moramo očitovati samosvladavanje.
Samosvladavanje s obzirom na naše emocije
7. Koji aspekt samosvladavanja zaslužuje posebnu pažnju?
7 Mnogi su od nas u razumnoj mjeri uspješni u reguliranju ili obuzdavanju svojih postupaka. Ne krademo, ne podliježemo nemoralu niti ubijamo; znamo kakav je Božji zakon s obzirom na takve grijehe. Koliko smo, međutim, uspješni u vladanju svojim emocijama? Oni koji propuštaju razvijati emocionalno samosvladavanje, s vremenom često gube samosvladavanje s obzirom na svoje postupke. Usredotočimo se, dakle, na svoje emocije.
8. Što Jehova očekuje od nas s obzirom na naše emocije?
8 Jehova Bog ne očekuje od nas da budemo automati, tako da niti imamo niti očitujemo bilo kakvu emociju. Isus se na Lazarovom grobu ‘zgrozio u duhu, i sam postao žalostan’. Zatim “udariše suze Isusu” (Ivan 11:32-38). Sasvim je drugačiju emociju pokazao onda kad je, uz savršenu kontrolu svojih postupaka, izbacio mjenjače novca iz hrama (Matej 21:12, 13; Ivan 2:14-17). Njegovi lojalni učenici također su ispoljili duboke emocije (Luka 10:17; 24:41; Ivan 16:20-22; Djela apostolska 11:23; 12:12-14; 20:36-38; 3. Ivanova 4). Međutim, uvidjeli su potrebu samosvladavanja kako njihove emocije ne bi dovele do grijeha. U Efežanima 4:26 to se sasvim jasno izražava: “Gnjevite se i ne griješite; sunce da ne zadje u gnjevu vašemu.”
9. Zašto je vladanje svojim emocijama toliko važno?
9 Postoji opasnost da kršćanin naizgled očituje samosvladavanje dok zapravo njegove emocije odlaze izvan kontrole. Prisjeti se kakva je bila reakcija kad je Bog prihvatio Abelovu žrtvu: “Stoga se Kajin veoma razljuti, i lice mu se namrgodi. I Jahve reče Kajinu: ‘Zašto si ljut? Zašto ti je lice namrgođeno? Jer ako pravo radiš, vedrinom odsijevaš. A ne radiš li pravo, grijeh ti je kao zvijer na pragu što na te vreba’ ” (Postanak 4:5-7, St). Kain je propustio vladati svojim emocijama, što ga je dovelo do toga da ubije Abela. Nekontrolirane emocije dovode do nekontroliranog postupka.
10. Što učiš iz Amanovog primjera?
10 Razmotri također primjer iz vremena Mardoheja (Mordokaja) i Estere. Službenik po imenu Aman (Haman) razljutio se što mu se Mardohej nije poklonio. Kasnije je Aman pogrešno mislio da će biti počašćen. “Toga dana Haman iziđe sretan i zadovoljna srca, ali se rasrdi jako na Mordokaja kad vidje da se na vratima kraljevim nije ustao ni maknuo se pred njim. Haman se ipak svlada. Ode kući” (Estera 5:9, 10, St). Brzo je osjetio emociju radosti. No, brzo je osjetio i srdnju kad je samo ugledao onoga na koga je bio ljut. Misliš li da je Aman bio primjeran u samosvladavanju, kad Biblija kaže da se ‘ipak svladao’? Ne bi se baš moglo reći. Tada je Aman kontrolirao svoje postupke i bilo kakvo pokazivanje emocija, ali je propustio kontrolirati svoju ljubomornu srdnju. Njegove su ga emocije dovele do toga da smišlja ubojstvo.
11. Kakav je problem postojao u skupštini u Filipima i što je moglo do njega dovesti?
11 Slično tome, danas pomanjkanje kontrole nad emocijama može uvelike štetiti kršćanima. ‘Ah’, netko bi mogao reći, ‘pa to neće biti problem u skupštini.’ Ali bio je. Između dvije pomazane kršćanke u Filipima postojala je neka ozbiljna razlika, koju Biblija ne opisuje. Zamisli sljedeću mogućnost: Evodija je pozvala neku braću i sestre na jelo ili ugodno druženje. Sintiha nije bila pozvana, te se osjetila povrijeđenom. Možda je reagirala tako što nekom drugom prigodom nije pozvala Evodiju. Tada su obje počele jedna drugoj tražiti greške; s vremenom su jedva razgovarale jedna s drugom. Bi li u ovakvom scenariju glavni problem bio nepozivanje na jelo? Ne. To bi bila samo iskra. Kad su te dvije pomazane sestre propustile kontrolirati svoje emocije, iskra je postala šumski požar. Problem je potrajao i rastao sve dotle da je jedan apostol morao intervenirati (Filipljanima 4:2, 3).
Tvoje emocije i tvoja braća
12. Zašto nam Bog daje savjet koji se nalazi u Propovjedniku 7:9?
12 Mora se priznati da nije lako vladati svojim emocijama kad netko osjeća da ga se omalovažava, vrijeđa ili postupa prema njemu s predrasudama. Jehova to zna, jer je promatrao ljudske odnose od čovjekova početka. Bog nas savjetuje: “Ne budi nagao u duhu svom na gnjev, jer gnjev počiva u njedrima bezumnijeh” (Propovjednik 7:9). Zapazi da Bog najprije poklanja pažnju emocijama, a ne postupcima (Priče Salamunove 14:17; 16:32; Jakov 1:19). Upitaj se: ‘Trebam li više pažnje pokloniti kontroliranju svojih emocija?’
13, 14. (a) Što se obično razvija u svijetu zbog propuštanja da se vlada emocijama? (b) Što bi moglo dovesti do toga da se kod kršćana javlja ljutnja?
13 Mnogi ljudi u svijetu koji propuštaju kontrolirati svoje emocije započinju dugotrajne sukobe — ogorčene, čak nasilne svađe oko nekog stvarnog ili zamišljenog neispravnog postupka učinjenog protiv njih ili nekog rođaka. Kad emocije jednom izađu izvan kontrole, mogu dugo vremena vršiti svoj štetan utjecaj. (Usporedi 1. Mojsijeva 34:1-7, 25-27; 49:5-7; 2. Samuelova 2:17-23; 3:23-30; Priče Salamunove 26:24-26.) Kršćani bi, bez obzira na svoje nacionalno ili kulturno porijeklo, zasigurno trebali takva ogorčena neprijateljstva i ljutnju smatrati neispravnima, lošima, koje treba izbjegavati (3. Mojsijeva 19:17). Smatraš li izbjegavanje ljutnje dijelom svog samosvladavanja s obzirom na emocije?
14 Baš kao u slučaju Evodije i Sintihe, propust da se kontrolira emocije mogao bi i sada dovesti do problema. Neka bi sestra mogla smatrati da je se omalovažava zato što nije pozvana na svadbeno slavlje. Ili možda zato što nije uključeno njeno dijete ili rođak. Ili je možda neki brat od svog sukršćanina kupio rabljeni automobil, a nedugo nakon toga on se pokvario. Što god bio razlog, to je prouzročilo povrijeđene osjećaje, emocije se nisu kontrolirale i oni koji su bili uključeni uzrujali su se. I što sada?
15. (a) Kakve su bile žalosne posljedice ljutnje do koje je došlo među kršćanima? (b) Koji se biblijski savjet odnosi na sklonost ljutnji?
15 Ako uzrujana osoba ne radi na tome da kontrolira svoje emocije i izmiri se sa svojim bratom, mogla bi se razviti ljutnja. Bilo je slučajeva kad je neki Svjedok zamolio da ga se ne dodijeli na neki Skupštinski studij knjige jer mu se “nije dopadao” neki kršćanin ili obitelj koja tamo dolazi. Kako li je to žalosno! Biblija kaže da bi bilo porazno za kršćane da jedni druge odvode pred svjetovne sudove, no ne bi li bilo jednako porazno kad bismo izbjegavali nekog brata zbog nekog izraza omalovažavanja iz prošlosti, bilo prema nama ili nekom rođaku? Otkrivaju li naše emocije da krvno srodstvo stavljamo ispred mira sa svojom braćom i sestrama? Kažemo li da ćemo biti spremni umrijeti za svoju sestru, a naše nas emocije tako vode da sada jedva s njom govorimo? (Usporedi Ivan 15:13.) Bog nam izričito kaže: “Nikome zlo za zlo ne vraćajte. (...) Ako je moguće, koliko je do vas, u miru budite sa svim ljudima! Ne osvećujte se, ljubljeni, nego dajte mjesta Božjem gnjevu” (Rimljanima 12:17-19, DF; 1. Korinćanima 6:7).
16. Koji nam je dobar primjer pružio Abraham s obzirom na izlaženje na kraj s emocijama?
16 Korak prema ponovnom zadobivanju kontrole nad svojim emocijama jest izmirenje ili razrješenje uzroka za pritužbu, radije nego da dopustimo da neprijateljstva traju. Prisjetimo se slučaja kad zemlja nije mogla nositi Abrahamova velika stada zajedno s Lotovim, pa su se njihovi najmljeni radnici zato počeli svađati. Je li Abraham dozvolio da ga nadvladaju njegove emocije? Ili je očitovao samosvladavanje? Pohvalno je da je predložio mirno rješenje tog poslovnog sukoba; neka svaki uzme drugo područje. I prepustio je Lotu da prvi bira. Dokaz toga da Abraham nije bio ogorčen i da nije gajio ljutnju jest taj što je kasnije otišao u bitku u korist Lota (1. Mojsijeva 13:5-12; 14:13-16).
17. Kako su Pavao i Barnaba jednom prilikom načinili propust, no što je potom uslijedilo?
17 O samosvladavanju možemo nešto naučiti i iz slučaja Pavla i Barnabe. Nakon što su godinama bili partneri, nisu se složili oko toga hoće li povesti na put i Marka. “Dođe do žestokog neslaganja, tako da se rastaše jedan od drugoga. Barnaba povede sa sobom Marka i otplovi na Cipar” (Djela apostolska 15:39, St). To što su ti zreli ljudi tom prilikom propustili kontrolirati svoje emocije trebalo bi nama poslužiti kao upozorenje. Ako se to moglo dogoditi njima, moglo bi se dogoditi i nama. Oni, međutim, nisu dozvolili da se razvije trajna svađa ili dugotrajni sukob. Zapis pokazuje da su ta braća ponovno ostvarila kontrolu nad svojim emocijama i kasnije zajednički radila u miru (Kološanima 4:10; 2. Timoteju 4:11).
18. Što zreo kršćanin može učiniti ukoliko dođe do povrijeđenih osjećaja?
18 Možemo očekivati da među Božjim narodom dođe do povrijeđenih osjećaja, čak ljutnje. Bilo je toga u hebrejska vremena i u apostolskim danima. Javljalo se to i među Jehovinim slugama u naše vrijeme, jer smo svi nesavršeni (Jakov 3:2). Isus je potakao svoje sljedbenike da brzo djeluju da bi riješili takve probleme među braćom (Matej 5:23-25). Ali još je bolje odmah ih spriječiti na taj način da povećamo svoje samosvladavanje. Ako smatraš da te se omalovažilo ili uvrijedilo nekom relativno malom stvari koju su tvoj brat ili sestra rekli ili učinili, zašto ne bi jednostavno svladao svoje emocije i oprostio? Je li zaista neophodno sukobljavati se s drugom osobom, kao da nećeš biti zadovoljan ukoliko dotični ne prizna da nije u pravu? Koliko zapravo vladaš svojim emocijama?
Moguće je!
19. Zašto je prikladno da se naša rasprava usredotočila na vladanje svojim emocijama?
19 Bavili smo se u prvom redu jednim aspektom samosvladavanja, vladanjem svojim emocijama. A to je ključno područje, jer propust da vladamo svojim emocijama može dovesti do toga da izgubimo vlast nad svojim jezikom, nad svojim spolnim nagonima, nad svojim navikama prehrane i mnogim drugim aspektima života u kojima moramo ispoljavati samosvladavanje (1. Korinćanima 7:8, 9; Jakov 3:5-10). No, ohrabri se, jer se možeš poboljšati u održavanju samosvladavanja.
20. Kako možemo biti sigurni da je poboljšanje moguće?
20 Jehova nam želi pomoći. Kako možemo biti sigurni u to? Pa, samosvladavanje je jedan od plodova njegova duha (Galaćanima 5:22, 23). Na taj način, do mjere do koje budemo radili da bismo stekli preduvjete za primanje svetog duha od Jehove, te ga primimo i očitujemo njegov plod, do te mjere možemo očekivati da ćemo se moći više samosvladavati. Nikad ne zaboravi Isusovo jamstvo: “Otac [će] nebeski dati Duha svetoga onima koji ištu u njega” (Luka 11:13; 1. Ivanova 5:14, 15).
21. Što si ubuduće odlučan činiti u vezi sa samosvladavanjem i svojim emocijama?
21 Ne zamišljaj da će to biti lako. A moglo bi biti teže onima koji su odrasli uz ljude koji nisu obuzdavali svoje emocije, nekima koji su takva temperamenta da se lakše uzbude ili nekima koji jednostavno nikada nisu pokušali ispoljiti samosvladavanje. Takvom kršćaninu imati samosvladavanje, i to u obilju, može predstavljati pravi izazov. Međutim, to je ipak moguće. (1. Korinćanima 9:24-27). Kako se sve više približavamo kraju ovog sustava stvari, stresovi i pritisci će se povećavati. Trebat će nam ne manje, nego više samosvladavanja, i to mnogo više! Preispitaj se s obzirom na svoje samosvladavanje. Ako vidiš na kojim bi se područjima trebao popraviti, radi na njima (Psalam 139:23, 24). Zamoli Boga da ti da više svog duha. On će te uslišati i pomoći ti, tako da ćeš imati samosvladavanje, i to u obilju (2. Petrova 1:5-8).
Točke za razmišljanje
◻ Zašto je toliko važno vladati svojim emocijama?
◻ Što si naučio iz primjera Amana te Evodije i Sintihe?
◻ Što ćeš iskreno pokušati učiniti ako se javi povod za uvredu?
◻ Kako ti samosvladavanje može pomoći da izbjegneš bilo kakvu ljutnju?
[Slika na stranici 18]
Kad je Pavao bio pred Feliksom i Druzilom, govorio je o pravednosti i samosvladavanju