Djela stvaranja kažu: “Nemaju isprike”
“Njegova se nevidljiva svojstva, njegova vječna moć i božanstvo, promatrana po njihovim djelima, opažaju od postanka svijeta. Tako nemaju isprike” (RIMLJANIMA 1:20, St).
1, 2. (a) Koji je ogorčeni prigovor Job uložio Jehovi? (b) Kako se Job kasnije opozvao?
JOBA, čovjeka drevnih vremena koji je posjedovao neraskidivu besprijekornost u odnosu prema Jehovi Bogu, Sotona je stavio na strašan ispit. Đavo je prouzročio da Job izgubi sav svoj materijalni posjed, usmrtio mu je sinove i kćeri, a njega udario ogavnom bolešću. Job je mislio da mu Bog nanosi te nevolje, pa se ogorčeno žalio Jehovi: “Tȁ što od toga imaš da me tlačiš (...). Zbog čega krivnju moju istražuješ, i grijehe moje hoćeš razotkriti, kad znadeš dobro da sam nedužan?” (Job 1:12-19; 2:5-8; 10:3, 6, 7, St).
2 Neko vrijeme nakon toga Jobove riječi upućene Bogu odražavale su potpuni obrat: “Govorah stoga, ali ne razumjeh, o čudesima meni neshvatljivim. Po čuvenju tek poznavah te dosad, ali sada te oči moje vidješe. Sve riječi svoje zato ja poričem i kajem se u prahu i pepelu” (Job 42:3, 5, 6, St). Što se to dogodilo što je izmijenilo Jobov stav?
3. Kakvo je novo stanovište Job stekao u pogledu stvaranja?
3 Jehova je u međuvremenu stao nasuprot Jobu u oluji (Job 38:1). Stalno je Jobu postavljao pitanja. ‘Gdje si bio kad sam ja osnovao Zemlju? Tko je moru postavio vrata i granice do kojih valovi mogu doći? Možeš li prouzročiti da oblaci ispuste svoju kišu na zemlju? Možeš li prouzročiti da raste trava? Možeš li povezati zviježđa i voditi ih po njihovim putanjama?’ Jehova je od 38. do 41. poglavlja knjige o Jobu obasuo Joba svim tim pitanjima, kao i mnogim drugim pitanjima o Svojim djelima stvaranja. Doveo je Joba do toga da uvidi kako postoji ogroman ponor između Boga i čovjeka, i prinudno je podsjetio Joba na mudrost i moć koja se odražava u Božjim djelima stvaranja, stvarima koje su bile daleko iznad Jobove mogućnosti da ih izvede ili čak razumije. Job se, osupnut zastrašujućom moći i nevjerojatnom mudrošću svemoćnog Boga kakva se otkriva kroz njegova djela stvaranja, prestrašio pomisli da je imao smjelosti prepirati se s Jehovom. Zato je rekao: “Po čuvenju tek poznavah te dosad, ali sada te oči moje vidješe” (Job 42:5, St).
4. Što trebamo zapaziti iz Jehovinih djela stvaranja, i kakav je položaj onih koji to propuste uvidjeti?
4 Mnogo stoljeća kasnije nadahnuti biblijski pisac potvrdio je da se Jehovina svojstva mogu vidjeti kroz njegova djela stvaranja. Apostol Pavao je u Rimljanima 1:19, 20 napisao: “Njima je očito ono što se može doznati o Bogu: Bog im je to zapravo objavio. Uistinu, njegova se nevidljiva svojstva, njegova vječna moć i božanstvo, promatrana po njihovim djelima, opažaju od postanka svijeta. Tako nemaju isprike” (St).
5. (a) Kakvu urođenu potrebu imaju ljudi, i kako joj neki neispravno udovoljavaju? (b) Što je Pavao preporučio Grcima u Ateni?
5 Čovjek je stvoren s urođenom potrebom da obožava neku višu silu. Dr. C. G. Jung u svojoj knjizi The Undiscovered Self (Neotkriveno “ja”) osvrnuo se na tu potrebu kao na “instinktivan stav svojstven čovjeku, a njegova očitovanja mogu se pratiti kroz čitavu ljudsku povijest”. Apostol Pavao je govorio o čovjekovoj urođenoj potrebi za obožavanjem, što objašnjava zašto su Grci u Ateni napravili likove i žrtvenike za mnoge bogove, poznate i nepoznate. Pavao im je pokazao i tko je pravi Bog, te pokazao da bi oni trebali ispravno zadovoljiti tu urođenu želju tako da traže Jehovu, pravog Boga, “ne bi li ga kako napipali i našli, premda nije daleko ni od jednoga od nas” (Djela apostolska 17:22-30, Šarić). Koliko smo blizu njegovim djelima stvaranja, toliko smo blizu zapažanju njegovih svojstava i osobina.
Zadivljujući kružni tok vode
6. Koja Jehovina svojstva zapažamo u kružnom toku vode?
6 Koja Jehovina svojstva zapažamo, naprimjer, u sposobnosti pahuljastih oblaka da drže tone vode? Uviđamo njegovu ljubav i mudrost, jer on na taj način omogućava kišu zemlji za blagoslov. On to čini posredstvom divno zamišljenog kružnog toka vode, spomenutog u Propovjedniku 1:7: “Sve rijeke teku u more, i more se ne prepunja; odakle teku rijeke, onamo se vraćaju da ponovo počnu svoj tok” (St). Biblijska knjiga Job određena je u tome kako se to događa.
7. Kako voda iz oceana dospijeva u oblake, i kako pahuljasti oblaci mogu sadržavati tone vode?
7 Kad rijeke teku u more, one tamo ne ostaju. Jehova “gore vuče kaplje vodene, pušta da iz magle dažd rominja”. Budući da je voda u obliku vodene pare i konačno postaje nježna magla, zato “vise oblaci, čudesna djela Sveznajućega” (Job 36:27; 37:16, Ša). Oblaci lebde poput magle: “On zatvara vodu u svoje oblake, a oblaci se pod njome ne prodiru.” Ili, kako kaže drugi prijevod: “U oblake svoje goni vode, a da se pod njima ne rasprsnu oblaci” (Job 26:8, St; Ša).
8. Koji su različiti koraci ‘izlijevanja nebeskih mjehova’ i završetka kružnog toka vode?
8 “Tko nebeske izlijeva mjehove” tako da kiša pada na zemlju? (Job 38:37, St). Onaj koji ih je svojim ‘sveznanjem’ najprije tamo postavio, koji “pušta da iz magle dažd rominja”. A što je potrebno da bi se pustilo kišne kapi iz magle? Mora postojati mikroskopska kruta tvar, kao što su čestice prašine ili soli — od tisuća do stotina tisuća njih na svaki kubični centimetar zraka — da bi poslužile kao jezgre oko kojih se formiraju kapljice. Procjenjuje se da je potrebno milijun sićušnih kapljica oblaka da bi se formirala jedna prosječna kišna kap. Tek nakon čitavog tog razvoja događaja oblaci mogu ispustiti svoje pljuskove na zemlju, od kojih će se formirati rijeke koje će vratiti vodu u more. Tako se završava kružni tok vode. I zar sve to slijepim slučajem? Doista, “nemaju isprike”!
Jedinstveni izvor Salamunove mudrosti
9. Što je Salamuna zadivilo kod jedne vrste mrava?
9 U drevnom svijetu Salamunova mudrost bila je neusporediva. Mnogo od te mudrosti ticalo se Jehovinih djela stvaranja: “Govorio je [Salamun] o drveću, od cedra na Libanu do isopa koji niče iz zida; govorio je i o stoci i o pticama i o bubinama i o ribama” (1. Carevima 4:33). Isti je taj kralj Salamun pisao: “Idi k mravu, lijenčino, promatraj, što on čini, i postani mudar! Ako i nema vođe ni upravitelja ni gospodara, ipak se brine ljeti za hranu svoju, skuplja sebi jelo u vrijeme žetve” (Priče 6:6-8, Ša).
10. Kako je opravdana Salamunova usporedba o mravima sakupljačima?
10 Tko je naučio mrave da spremaju hranu ljeti kako bi se imali čime hraniti tokom hladne zime? Stoljećima se sumnjalo u točnost Salamunovog izvještaja o tim mravima koji su skupljali sjeme i spremali ga za zimsku upotrebu. Nitko nije našao nikakav dokaz o njihovom postojanju. Međutim, 1871. jedan je britanski prirodoslovac otkrio njihove podzemne žitnice, pa je tako opravdana točnost Biblije, koja o njima izvještava. No, kako su ti mravi stekli sposobnost da unaprijed ljeti znaju kako pred njima leži hladna zima, kao i mudrost da znaju što uraditi u vezi s tim? Sama Biblija objašnjava kako mnoga Jehovina stvorenja imaju u sebi programiranu mudrost radi svog opstanka. Mravi sakupljači primatelji su tog blagoslova od svog Stvoritelja. U Pričama Salamunovim 30:24 govori se o tome: ‘Oni su mudriji od mudraca.’ Reći da je takva mudrost mogla nastati slučajno nerazumno je; nema isprike za propust da se iza svega toga zapazi mudrog Stvoritelja.
11. (a) Zašto je džinovsko stablo sekvoje tako zapanjujuće? (b) Što je tako zadivljujuće kod prve reakcije u fotosintezi?
11 Razumljivo je da se čovjek u podnožju džinovske sekvoje, zadivljen njenom golemom veličajnošću, osjeća poput malog mrava. Veličina stabla je zapanjujuća: 90 metara visoko, 11 metara u promjeru, kora debela 0,6 metara, korijenje se rasprostire na 1,2 do 1,6 hektara površine. Međutim, daleko više zapanjuje kemija i fizika njenog rasta. Njeni listovi uzimaju vodu iz korijenja, ugljični dioksid iz zraka i energiju od Sunca za proizvodnju šećerâ, a ispuštaju kisik — što je proces zvan fotosinteza, koji uključuje 70-ak kemijskih reakcija, od kojih nisu sve razjašnjene. Zadivljujuće je da prva reakcija ovisi o svjetlosti Sunca koja je baš prave boje, prave valne dužine; inače je ne bi mogle apsorbirati molekule klorofila kako bi se iniciralo proces fotosinteze.
12. (a) Što je zadivljujuće u tome kako stablo sekvoje koristi vodu? (b) Zašto je za rast biljke potreban dušik, i kako se njegov kružni tok završava?
12 Zadivljujuća je i činjenica da stablo može crpsti stupce vode od korijenja do vrha ovog 90 metara visokog kolosa. Mnogo se više vode crpi nego što je potrebno za fotosintezu. Višak se ispušta kroz lišće isparavanjem u zrak. Na taj način stablo ima vodeno hlađenje, baš kao što se i mi hladimo znojenjem. Da bi se formiralo protein za rast, treba šećerima, ili ugljikohidratima, dodati dušik. List ne može upotrijebiti plinoviti dušik koji se uzima iz zraka, no organizmi u tlu mogu plinoviti dušik iz zemlje pretvoriti u nitrate i nitrite topljive u vodi, koji zatim putuju od korijenja pa do lišća. Kad biljke i životinje koje su u svojim proteinima koristile taj dušik uginu i strunu, dušik se oslobađa, dovršavajući tako kružni tok dušika. Složenost svega toga toliko je zapanjujuća da bi je se teško moglo pripisati pukom slučaju.
Bez govora ili riječi ili glasa, ona govore!
13. Što su zvjezdana nebesa objavila Davidu, i što nam nastavljaju govoriti?
13 Kakav zapanjujući odraz Stvoritelja dolazi od zvijezdama posutog noćnog neba koje promatrače ispunjava poštovanjem! David je u Psalmu 8:4, 5 izrazio strahopoštovanje koje je osjetio: “Kad pogledam nebo, djelo prsta tvojih, mjesec i zvijezde, što si ih namjestio, što je čovjek da ga se spominješ, zemlje sin, da ga pogledaš?” (Ša). Onima koji imaju oči da vide, uši da čuju i srce da osjete, zvjezdana nebesa govore, kao što su govorila Davidu: “Nebesa kazuju slavu Božiju” (Psalam 19:1-4).
14. Zašto nam je dinamična energija jedne od zvijezda tako prijeko potrebna?
14 Što više znamo o zvijezdama, one nam glasnije govore. U Izaiji 40:26 pozvani smo da zapazimo njihovu ogromnu energiju: “Podignite oči svoje prema nebu i gledajte: tko je to stvorio? On je onaj, koji izvodi vojsku svega toga na broj, koji zove sve po imenu, i poradi velike sile njegove i jake moći ne izostaje ni jedan jedini” (Ša). Gravitacijska sila i dinamična energija jednoga od njih, našeg Sunca, drži Zemlju na svom mjestu u orbiti, potiče biljke da rastu, grije nas i omogućava cjelokupni život ovdje na Zemlji. Apostol Pavao je pod nadahnućem rekao: “Jer se zvijezda od zvijezde razlikuje u slavi” (1. Korinćanima 15:41). Znanost poznaje žute zvijezde, kakvo je naše Sunce, zatim plave zvijezde, crvene divove, bijele patuljke, neutronske zvijezde, te supernove, kod kojih se pri eksploziji oslobađa neshvatljiva energija.
15. Što su mnogi izumitelji naučili od djela stvaranja i što su pokušali oponašati?
15 Mnogi su izumitelji učili od djela stvaranja i pokušali su kopirati sposobnosti živih stvorenja (Job 12:7-10). Zapazi samo nekoliko istaknutih obilježja djela stvaranja. Morske ptice sa žlijezdama koje vrše desalinizaciju morske vode; ribe i jegulje koje proizvode struju; ribe, crvi i kukci koji proizvode hladno svjetlo; šišmiši i delfini koji koriste sonarni uređaj; ose koje prave papir; mravi koji grade mostove; dabrovi koji grade brane; zmije koje imaju ugrađene termometre; vodeni kukci koji koriste cijevi za disanje i ronilačka zvona; hobotnice koje koriste mlazni pogon; pauci koji prave sedam vrsta paučine i prave zaklopna vrata, mreže i omče, te imaju mlade koji su letači u balonu i putuju tisućama kilometara na velikim visinama; ribe i raci koji koriste balastne tankove poput podmornica; te ptice, kukci, morske kornjače, ribe i sisavci koji izvode zadivljujuće poduhvate migracije — što su sve sposobnosti koje znanost ne može objasniti.
16. Koje su znanstvene istine zapisane u Bibliji tisućama godina prije nego što ih je znanost otkrila?
16 Biblija je zapisala znanstvene istine tisućama godina prije nego što je znanost za njih saznala. Mojsijev zakon (16. stoljeće pr. n. e.) pokazuje da se za klice bolesti znalo tisućama godina prije Pasteura (3. Mojsijeva, poglavlja 13, 14). U 17. stoljeću pr. n. e. zapisano je u Jobu: “On drži zemlju o ništa obješenu” (Job 26:7, St). Tisuću godina prije Krista Salamun je pisao o cirkulaciji krvi; medicinska znanost morala je čekati do 17. stoljeća da bi saznala za nju (Propovjednik 12:6). Prije toga, u Psalmu 139:16 odražava se poznavanje genetskog kôda: “Zametak moj vidješe oči tvoje, u knjizi je tvojoj sve to zapisano, i dani zabilježeni, kad ih još nije bilo ni jednoga.” U 7. stoljeću prije naše ere, prije nego što su prirodoslovci doznali za migraciju, Jeremija je o njoj pisao, kako je zapisano u Jeremiji 8:7: “Roda pod nebom zna svoje vrijeme, grlica, lastavica i ždral drže se vremena kad se moraju vratiti” (St).
“Stvoritelj” kojeg odabiru evolucionisti
17. (a) Što se u Rimljanima 1:21-23 kaže o nekima koji odbijaju iza stvorenih čuda vidjeti umnog Stvoritelja? (b) Što evolucionisti, u biti, odabiru kao svog “stvoritelja”?
17 Jedan biblijski redak kaže o onima koji odbijaju uvidjeti da umni Stvoritelj stoji iza svih stvorenih čuda: “Postali su isprazni u mislima svojim i njihovo je nerazumno srce potamnjelo. Umišljajući da su mudri, postali su ludi te su zamijenili slavu besmrtnoga Boga kipovima, to jest slikama smrtnog čovjeka, ptica, četveronožaca i gmazova.” Oni su “istinu Božju zamijenili lažju te se klanjali i iskazivali štovanje stvorenju mjesto Stvoritelju” (Rimljanima 1:21-23, 25, St). To je baš poput znanstvenika-evolucionista koji, u biti, kao svog “stvoritelja” veličaju zamišljeni razvojni lanac protozoe - crvi - ribe - vodozemci - gmazovi - sisavci - “čovjekoliki majmuni”. Oni, međutim, znaju da ne postoji zapravo nijedan doista jednostavan jednostanični organizam kojim bi započeo taj lanac. Najjednostavniji poznati organizam sadrži stotinu milijardi atoma, s tisućama kemijskih reakcija koje se u njemu zbivaju istovremeno.
18, 19. (a) Tko je Taj kome se s pravom pripisuju zasluge kao začetniku života? (b) Koliko Jehovinih djela stvaranja možemo vidjeti?
18 Jehova Bog je Stvoritelj života (Psalam 36:9). On je veliki Prvi Uzrok. Njegovo ime Jehova znači “On prouzročuje da postaje”. Ne možemo izbrojati njegova djela stvaranja. Zasigurno ih ima na milijune više nego što čovjek zna. U Psalmu 104:24, 25 ukazuje se na to: “Kako su brojna tvoja djela, o Jahve! Sve si to mudro učinio” (St). Job 26:14 o tome izričito kaže: “Sve to samo djelić je djela njegovih, od kojih tek slabu jeku mi čujemo. Ali tko će shvatit grom njegove moći?” (St). Mi vidimo samo par djelića, čujemo samo nekoliko odjeka, no ne možemo u potpunosti shvatiti značenje njegovog moćnog groma.
19 Mi, međutim, imamo bolji izvor kroz koji ga možemo vidjeti nego što je to kroz njegova fizička stvorenja. Taj bolji izvor jest njegova Riječ, Biblija. Tom se izvoru sada okrećemo u sljedećem članku.
Sjećaš li se?
◻ Što je Job naučio kad mu je Jehova govorio iz oluje?
◻ Zašto je Pavao rekao da neki nemaju isprike?
◻ Kako funkcionira kružni tok vode?
◻ Koje važne stvari za nas čini Sunčeva svjetlost?
◻ Koje je znanstvene istine zabilježila Biblija prije nego što ih je znanost otkrila?